Medijske izjave Inicijative “Akademska solidarnost”, zadarskih nastavnika i plenuma

Na upravo završenoj tiskovnoj konferenciji Inicijative “Akademska solidarnost” pročitana je medijska izjava, kao i izjava nastavnica i nastavnika Sveučilišta u Zadru koji se tim činom uključuju u borbu protiv nametnutih zakonskih rješenja. Uz predstavnike Inicijative i zadarskih nastavnika, na konferenciji je izrečen i stav Uprave Filozofskog fakulteta, Hrvatskog filozofskog društva kao i plenuma Filozofskog fakulteta.


Izjava Inicijative akademske solidarnosti za konferenciju za tisak u srijedu, 2.veljače 2011.

U nedostatku argumenata i demokratske procedure, MZOŠ svakodnevno proizvodi iluziju konsenzusa oko izrade zakonskih prijedloga: kao u boljim totalitarnim praksama, pojavljuju se iznuđene podrške: dijela ravnatelja instituta (bez konsultacija sa zaposlenima na matičnim institucijama), rektorskoga zbora (čiji članovi iznova nastupaju bez rasprave na matičnim sveučilištima) i studentskih predstavnika (čija zastupnica nema nikakav legitimitet). Pritom svi tobože jednodušno zagovaraju prijedloge promjena zakonskih promjena koje nitko nije vidio, niti postoje u bilo kakvu pisanom obliku. Praksa ovakva rada pokazuje da se zakoni pišu za institucije EU i nedemokratske centre moći u sveučilišnoj i znanstvenoj zajednici, a nipošto za njezine članove i usuprot osnovnom javnom interesu – autonomnom sveučilištu, slobodnoj znanosti i općedostupnom i besplatnom visokom školstvu. Ako se dogodi privatizacija visokog školstva i znanosti, posve je jasno tko će zauzeti prvi red i umjesto javnog dobra pretvoriti sustav u privatni biznis.

Stoga smo prisiljeni ponoviti temeljne prigovore načinu na koji se i dalje pripremaju nacrti zakona koje je veći dio akademske zajednice tijekom javne rasprave odbacio u cijelosti, kao nepopravljive, budući da nepovratno izručuju ključno javno duhovno dobro Republike Hrvatske kapitalu i nadzoru političkih struktura. Prigovori su sljedeći:

1) Javnost nikada nije vidjela temeljitu, obrazloženu, autoritativnu i uvjerljivu analizu slabosti zakona koji su trenutačno na snazi, kao što nikada nisu ponuđena alternativna načela na temelju kojih bi valjalo prići izradi nacrta novih zakona.

2) Stavovi što ih je o nacrtima novih zakona donio niz institucija znanosti i visokog obrazovanja, kao što su HAZU, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku, Pravni fakultet i Katolički bogoslovni fakultet, uz javnu podršku brojnih članova akademske zajednice – uporno se ignoriraju, kao “otpor pojedinaca i skupina”.

3) U sadašnja povjerenstva i radne skupine za procjenu “konstruktivnosti” preko tisuću pristiglih primjedbi na nacrte zakona uključene su osobe po logici svojih funkcija, ne po logici demokratskog zastupništva stavova članova akademske zajednice u tome posebnom pitanju od najvećeg javnog interesa. Isto zanemarivanje mišljenja članstva vidimo i kod predstavnika sindikata, a bojimo se i nagađati kako akademsku zajednicu zastupa predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

4) Tajnovit rad i strogo povjerljive odluke spomenutih, nezakonito osnovanih povjerenstava apsurdno se nazivaju “drugim krugom javne rasprave”, mada je javnosti i nadalje posve neizvjesno o čemu se i kako raspravlja, koje se primjedbe procjenjuju, te što će predlagatelj zakona na kraju odlučiti.

Nasuprot tome, na javnoj tribini “O duhu zakona: strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra”, održanoj 27. siječnja 2011. u Studentskom centru, uz uvodna izlaganja uglednih članova akademske zajednice (između ostalih i tri člana HAZU) i sudjelovanje oko četiristo akademskih radnika i studenata s raznih sveučilišta i instituta, pokrenuta je prava, predmetu primjerena javna rasprava, te su usvojena četiri načela na kojima bi, nakon što se odbace trenutni neprihvatljivi nacrti zakonâ, valjalo graditi nove zakone o znanosti, obrazovanju i sveučilištu:

a) znanost i obrazovanje moraju djelovati u interesu čitavog društva, a ne privatnog kapitala;

b) znanost mora biti utemeljena na suradnji, a ne na natjecanju;

c) visoko obrazovanje mora biti potpuno javno financirano i svima dostupno;

d) ustroj akademske zajednice mora biti potpuno transparentan, što treba osigurati demokratskim nadzorom odozdo, a ne upletanjem politike u sveučilišnu autonomiju.

Izjava nastavnika i nastavnica Sveučilišta u Zadru

Mi niže potpisani nastavnici i nastavnice te suradnici i suradnice Sveučilišta u Zadru u svoje osobno ime izjavljujemo:

Slijedom javne rasprave o nacrtima Zakona o Sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju, smatramo svojom moralnom i profesionalnom obvezom ukazati na neprofesionalnost, netransparentnost i nedostatak kriterija u postupku izrade nacrta triju spomenutih zakonskih tekstova.

Držimo da je predlagatelj izradi ovih zakona pristupio bez ikakve sustavne analize stanja u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koja bi trebala biti temeljem svakog odgovornog reformskog zahvata u području znanosti i visokog obrazovanja. Na neznanstvenim temeljima ne može se reformirati sustav u kojem bi znanost trebala biti jedna od temeljnih djelatnosti i ključni orijentir u strategiji društvenog razvoja jedne zajednice.

Autonomija sveučilišta ne može biti mjesto pregovora jer je ona conditio sine qua non znanstvenog rada, slobode i komunikacije znanosti i obrazovanja, kao što ni sveučilište ne smije biti prostor za dalju komercijalizaciju znanosti, u službi interesa kapitala ili izravnog interesa te političkog nadzora države. Implikacije donošenja zakona na takvim polazištima dalekosežne su kako za svako hrvatsko sveučilište i znanstvenu ustanovu pojedinačno, tako i za akademsku zajednicu i društvo u cjelini.

Predlažemo stoga da se nacrti zakonskih tekstova na kojima rade prosudbene skupine povuku te da se pristupi temeljitoj analizi cjelokupnog nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja, na temelju koje bi postalo jasno što, zašto i na koji način valja reformirati. U izradi zakonskih rješenja kojima se reguliraju pitanja od neprijepornog javnog interesa, kao što su znanost, visoko obrazovanje i sveučilište, važno je omogućiti transparentnu javnu raspravu u kojoj bi sudjelovali svi zainteresirani društveni subjekti.

Isto tako, akademska zajednica u toj raspravi mora sudjelovati preko demokratski delegiranih predstavnika svih sveučilišta i znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj. Nedopustivo je da se temeljem proizvoljno utvrđenih kriterija onemogućuje zastupljenost Sveučilišta u Zadru i drugih institucija u pojedinim tijelima koja rade na tekstu zakonâ, kao što je sada slučaj s prosudbenom skupinom za Zakon o znanosti.

Načela kojima se mora voditi svaki prijedlog reforme nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja su:

a) potpuna autonomija sveučilišta u izboru sveučilišnih tijela i uprave, utvrđivanju i provođenju sveučilišnih studijskih programa i znanstvenih istraživanja;
b) javno financirano i pod jednakim uvjetima svima dostupno visoko obrazovanje na javnim sveučilištima;
c) javno financiranje znanstvenih istraživanja u institucijama nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja;
d) mogućnost napredovanja u znanstveno-nastavnim zvanjima temeljem osobne izvrsnosti, a ne u ovisnosti o uvjetima piramidalnog ustroja znanstveno-nastavnih radnih mjesta.

Zadar, 1. veljače 2011.

Doc. dr. sc. Rafaela Božić Šejić, Doc. dr. sc. Senka Božić-Vrbančić, Mr. sc. Ankica Bralić, Doc. dr. sc. Iva Grgić Maroević, Prof. dr. sc. Emil Hilje, Prof. dr. sc. Biljana Kašić, Marko Kapović, prof., Dr. sc. Marijana Kovačević, Prof. dr. sc. Anamarija Kurilić, Prof. dr. sc. Milenko Lončar, Dr. sc. Marko Lukić, Doc. dr. sc. Zdenka Matek Šmit, Antonija Mlikota, d. p. u., Tomislav Oroz, prof., Dubravka Saulan, prof., Mirna Sindičić, prof., Sofija Sorić, d. p. u., Ana Stanić, prof., Adrijana Vidić, prof., Doc. dr. sc. Babara Vodanović, Doc. dr. sc. Mario Vrbančić, Doc. dr. sc. Nikola Vuletić, Mario Županović, prof.

Ažurirani popis potpisnika izjave zadarskih nastavnika i nastavnica možete pronaći ovdje

Izjava podrške plenuma Inicijativi “Akademska solidarnost”

Plenum Filozofskog fakulteta izražava podršku “Akademskoj solidarnosti” – Inicijativi protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti i njihovom pozivu na štrajk kao jedinom preostalom rješenju u borbi protiv nametnutih zakona i (eventualnih) ”izmjena” nastalih radom nedemokratski ustrojenih prosudbenih povjerenstava.

Predloženi zakoni, bez obzira na kozmetičke izmjene na kojima rade prosudbena povjerenstva bez ikakvog demokratskog legitimiteta, u konačnici će dovesti do: zatvaranja vrata sveučilišta većini građana RH zbog njihovog socijalnog statusa, ograničavanja znanosti na kratkoročne projekte u službi tržišta i privatnih interesa te privatizacije fakulteta i instituta. Prema dostupnim zaključcima spomenutih komisija: postignuta je suglasnost oko najproblematičnije stavke – financiranja sveučilišta putem programskog ugovora, a upisnine koje su medijskim izvrtanjima postale zalog ”besplatnog obrazovanja” su zapravo temelj za daljnje povećanje iznosa participacije koju će plaćati svi. Ono što dodatno zabrinjava su prijedlozi određenih članova povjerenstava o izjednačavanju privatnog i javnog visokog školstva, kao i određivanju upisnih kvota prema tržištu rada. Riječ je o konceptima koji pokazuju elementarno nerazumijevanje društvenih potreba i prioriteta. Takav pristup jasno ocrtava smjer u kojem se ovakva regulativa (zajedno sa svojim predlagačima i “prosuditeljima”) kreće što nikako nije i skretanje s evropskog puta čemu svjedoče i slične “reforme” u “obitelji evropskih naroda”.

Ovim putem pozivamo i studentsku populaciju da se aktivno pridruži nastavnicima u otporu ovakvim tendencijama jer je i njihov glas u tobože legitimnim prosudbenim skupinama zastupljen vršiteljicom dužnosti predsjednice Hrvatskog studentskog zbora koja je izabrana na sjednici spomenutog “koordinacijskog tijela” u trenutku kada na svim sveučilištima u Hrvatskoj nisu u potpunosti provedeni izbori novih studentskih predstavnika. Takav princip ne samo da podcrtava već spomenuta nedemokratska birokratska rješenja pri sastavljanju prosudbenih povjerenstava, nego po tko zna koji put otvara pitanja – kome Studentski zbor služi i za čije interese se bori? Indikativno je da se ovakvo “imenovanje” studentske predstavnice događa u trenutku kada je proces izbora na najvećem sveučilištu – onom Zagrebačkom – obavijen velom tajne zbog jasnih kršenja zakona, pravilnika i demokratske prakse na što smo zajedno sa četiri zagrebačka fakulteta i uz podršku Vijeća Filozofskog fakulteta, reagirali, tražeći poništavanje takvih izbora. Ne trebamo ni napominjati da se Sveučilište u Zagrebu na čelu sa rektorom nije još očitovalo o ovome zahtjevu čime postaju suodgovorni u provođenju ovakve travestije demokracije.

Jedini način borbe protiv ovakvih zakonskih rješenja i birokratske prakse vidimo u javnom otporu cijele akademske zajednice koja tim činom uspostavlja i temelje svoga budućeg organiziranja izvan sindikalne ustanove i Studentskog zbora koji svojim potezima još jednom pokazuju da djeluje neovisno o svojoj bazi uspostavljajući dijalog prije svega sa zakonodavcem, a ne sa svojim članstvom, tj. akademskim radnicima i studentima koji su velikom većinom odbili predložena rješenja kroz zaključke institucija na kojima su zaposleni ili na kojima studiraju.

Na otpor predloženim zakonima trebamo gledati kao na nastavak zajedničke borbe za izmjenu socijalne slike visokog školstva i potpuno javno financirano visoko obrazovanje što je preduvjet svim ostalim promjenama i reformama. Nametnutim rješenjima u cijelom javnom sektoru, kao i od političkih elita konsenzusom prihvaćenom smjeru u kojem se ekonomija i društvo trebaju kretati, treba se isto tako konsenzusom oduprijeti.

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve