Rektor Bjeliš opovrgnuo izjave Ministarstva

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš odlučio je “preciznije izvijestiti javnost o svome djelovanju i stavovima koje je zastupao na sjednici Rektorskog zbora u Osijeku 26. siječnja 2011. i u radu Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu.” Izjavom je potvrdio ono što je dobrom dijelu akademske zajednice već neko vrijeme jasno: partnerski odnos s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa ne postoji, pa su tako i povjerenstva sastavljena po volji ministra a njihov je karakter konzultativan. Suglasnosti oko zakona nema, a ne može je ni biti dok se ne raspravi strategija budućeg razvoja znanosti i visokog obrazovanja.


Priopćenje rektora Sveučilišta u Zagrebu:

S obzirom na vijesti u medijima o zaključcima sa sjednice Rektorskog zbora koja je održana u Osijeku 26. siječnja 2011., te posebno, s obzirom na priopćenje koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo 27. siječnja, smatram nužnim javnost preciznije izvijestiti o svome djelovanju i stavovima koje sam zastupao, kako na spomenutoj sjednici, tako i u radu Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu.

Na sjednici Rektorskog zbora održanoj 26. siječnja, glasujući suzdržano, nisam podržao prijedlog zaključaka o radu prosudbenih povjerenstava za izradu zakonskih prijedloga. Od četiri točke zaključaka podržao sam dvije, i to onu kojom se pozdravlja dosadašnji rad povjerenstava i onu kojom se primaju na znanje preliminarna izvješća o njihovom radu. Nasuprot toga, nisam se složio s preostale dvije točke – onom u kojoj se konstatira da je u velikom dijelu postignuta suglasnost o izmjenama zakona, te točkom u kojoj se preporuča nastavak partnerskog odnosa Ministarstva i akademske zajednice u daljnjem radu.

Takav moj stav temeljio se na sljedećim argumentima.

Partnerski odnos između MZOŠ-a i institucija sustava do sada nije uspostavljen niti u jednoj fazi rada na zakonodavstvu unatoč brojnim opetovanim prijedlozima, uključujući i prijedloge Senata i čelnika Sveučilišta u Zagrebu te jednako tako i unatoč mojem zalaganju u radu Prosudbenog povjerenstva. Članove prosudbenih povjerenstava imenovao je gospodin ministar svojom odlukom, tako da oni nisu ovlašteni predstavnici svojih ustanova. Stoga je rad prosudbenih povjerenstava imao de facto konzultativni karakter. Njime se u daljnjim postupcima nisu uspostavile nikakve partnerske obveze niti za jednu stranu – niti za Ministarstvo u nastavku rada na zakonskim nacrtima, niti za institucije u iznošenju budućih stavova o ovim tekstovima.

Nadalje, po mojoj procjeni, u dosadašnjem radu nije niti na konzultativnoj razini postignuta suglasnost o čitavom nizu važnih pitanja. U radu Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu često sam isticao kako je takvu suglasnost praktički nemoguće postići bez temeljnih strateških odrednica daljnjeg razvoja hrvatskog visokoobrazovnog i istraživačkog sustava. Rad na strateškom dokumentu postao je prijeka i primarna potreba. Donošenje jasne strategije na nacionalnoj razini je nužno, ne samo kao polazište za uspješno normiranje kvalitetne legislative, već i kao okvir i pokazatelj našeg kompetitivnog pozicioniranja u europskom visokoobrazovnom i istraživačkom sustavu, što će se naročito aktualizirati u daljnjim fazama pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Vezano uz rad Povjerenstva, nakon što je utvrđeno da zbog čitavog niza okolnosti strateški dokumenti koji su doneseni 2005. godine, i čiji je plan realizacije zaključen s 2010. godinom, danas nisu relevantni, predstavnici Ministarstva na drugoj su sjednici održanoj 15. prosinca predočili dokument Ministarstva iz 2010. godine pod naslovom Smjernice za rad na Zakonu o sveučilištu, kao predložak za rad na odgovarajućem zakonu. Na sljedećoj sjednici održanoj 16. prosinca ustvrdio sam da mi je osobno taj dokument u potpunosti neprihvatljiv te sam, nakon što sam obrazložio svoj stav, prekinuo svoj rad u Povjerenstvu. Nakon toga upoznao sam sveučilišni Rektorski kolegij u širem sastavu o ovom tekstu te o svome dotadašnjem djelovanjem izvijestio Senat na sjednici održanoj 21. prosinca 2010. Konačno, na posljednjoj sjednici održanoj 17. siječnja 2011., dodatno sam upoznao Prosudbeno povjerenstvo s ključnim preokupacijama i planovima razvoja Sveučilišta u Zagrebu koja su sveučilišna tijela u međuvremenu raspravila i usvojila.

O Nacrtu Izvješća i Zaključaka rasprave Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu kojeg dam dobio 26. siječnja na sjednici Rektorskog zbora, očitovat ću se uskoro izravno dopisom koordinatoru Povjerenstva i Ministarstvu.


Priopcenje Rektora Sveucilista u Zagrebu

Link na izjavu.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve