Događanja

Tribina: „Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako?”

Pozivamo vas na tribinu koja će se održati u subotu 5. 2. 2011. u 17 sati, u dvorani D3 Filozofskog fakulteta pod nazivom Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako? Na tribini će govoriti Toni Prug, doktorand na School of Business and Management sveučilišta Queen Mary u Londonu i politički aktivist. Rasprava će uslijediti nakon izlaganja, o kojem više u nastavku.

Studentski pokret, nastao otporom prema privatizaciji obrazovanja, prerastao je inicijalno proklamirane okvire. Borbu za besplatno obrazovanje nije moguće dobiti bez proširenja polja u pravcu sistemskih razloga masovnih privatizacija, stoga je dosadašnji razvoj politički konzistentan.

Širenjem analiza širi se i polje intervencije, što otvara pitanja nadogradnje političkih i organizacijskih aspekata pokreta. Širom analitičkom intervencijom (EU) zalazi se drastično dublje u političko polje na nacionalnom i internacionalnom nivou što će možda stvoriti širi interes za rad pokreta. Bez da se širi i pokret, gubi se mogućnost dobivanja novih kadrova i novih društvenih lokacija na kojima bi radne grupe možda bile moguće kada bi im se pružio organizacijski i politički okvir.

Politički, postavlja se pitanje afirmativnih stavova kojima bi se okvir postavio dalje od zahtjeva za besplatnim školstvom i u skladu sa dosadašnjom organizacijskom praksom i analitičko teoretskim radom. Organizacijski, da bi se plenumi, direktna akcija, radne grupe i direktna demokracija širili van studentske zajednice, potrebno ih je razmotriti u skladu s tim novim političkim okvirom i čitavim društvom kojemu se u tom slučaju obraća.

Kako bi razgovor imao konkretne političko-organizacijske koordinate, započeti ćemo tezama posuđenim iza FAQ-a Okupirane Dalmacije razvijanog sa sličnih polazišta (http://www.okupiranadalmacija.com/2011/01/faq-inicijativa-okupirana-dalmacija.html):

“… samo ljudi jednakih osnovnih materijalnih uvjeta života, bez straha se neće moći adekvatno prehraniti, odjenuti, obrazovati, imati krov nad glavom, ili ostvariti zdravstvenu zaštitu, mogu biti ravnopravni članovi društva i zajedno odlučivati. Direktnodemokratske forme koje se ne zalažu za materijalnu jednakost zapravo nisu demokratske, jer pretpostavljaju da oni koji nemaju materijalne uvjete za sudjelovanje u odlučivanju o društvu nisu dovoljno bitni da bi se i njima omogućili materijalni uvjeti nužni za sudjelovanje u upravljanju društvom.”

Stoga, ako polazimo od materijalne jednakosti i direktne demokracije kao međuzavisnih aksioma, pitamo: Koje su daljnje analize, te koje promjene i dorade organizacijskih formi potrebne da bi se studentski pokret mogao otvoriti prema uključivanju širokih slojeva društva?

Između ostalog, otvorit će se pitanja financija, djelomične profesionalizacije, individualnog i kolektivnog nastupa i individualne odgovornosti kolektivu, definicije političkih stajališta, regrutacije članstva, daljnjeg razvoja strateškog korištenja otvorenosti te da li je moguće rušiti i preuzimati direktnodemokratskim formama (poput preuzimanja funkcije SZ-a od strane plenuma) predstavnički politički sistem kombinacijom vanjskog (plenumi, radne grupe) i privremenog strateški postavljenog djelovanja unutar postojećih zakonskih formi (stranke, izbori, gradska vijeća).

1. veljače 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka