Tribina: „Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako?”

Pozivamo vas na tribinu koja će se održati u subotu 5. 2. 2011. u 17 sati, u dvorani D3 Filozofskog fakulteta pod nazivom Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako? Na tribini će govoriti Toni Prug, doktorand na School of Business and Management sveučilišta Queen Mary u Londonu i politički aktivist. Rasprava će uslijediti nakon izlaganja, o kojem više u nastavku.


Studentski pokret, nastao otporom prema privatizaciji obrazovanja, prerastao je inicijalno proklamirane okvire. Borbu za besplatno obrazovanje nije moguće dobiti bez proširenja polja u pravcu sistemskih razloga masovnih privatizacija, stoga je dosadašnji razvoj politički konzistentan.

Širenjem analiza širi se i polje intervencije, što otvara pitanja nadogradnje političkih i organizacijskih aspekata pokreta. Širom analitičkom intervencijom (EU) zalazi se drastično dublje u političko polje na nacionalnom i internacionalnom nivou što će možda stvoriti širi interes za rad pokreta. Bez da se širi i pokret, gubi se mogućnost dobivanja novih kadrova i novih društvenih lokacija na kojima bi radne grupe možda bile moguće kada bi im se pružio organizacijski i politički okvir.

Politički, postavlja se pitanje afirmativnih stavova kojima bi se okvir postavio dalje od zahtjeva za besplatnim školstvom i u skladu sa dosadašnjom organizacijskom praksom i analitičko teoretskim radom. Organizacijski, da bi se plenumi, direktna akcija, radne grupe i direktna demokracija širili van studentske zajednice, potrebno ih je razmotriti u skladu s tim novim političkim okvirom i čitavim društvom kojemu se u tom slučaju obraća.

Kako bi razgovor imao konkretne političko-organizacijske koordinate, započeti ćemo tezama posuđenim iza FAQ-a Okupirane Dalmacije razvijanog sa sličnih polazišta (http://www.okupiranadalmacija.com/2011/01/faq-inicijativa-okupirana-dalmacija.html):

“… samo ljudi jednakih osnovnih materijalnih uvjeta života, bez straha se neće moći adekvatno prehraniti, odjenuti, obrazovati, imati krov nad glavom, ili ostvariti zdravstvenu zaštitu, mogu biti ravnopravni članovi društva i zajedno odlučivati. Direktnodemokratske forme koje se ne zalažu za materijalnu jednakost zapravo nisu demokratske, jer pretpostavljaju da oni koji nemaju materijalne uvjete za sudjelovanje u odlučivanju o društvu nisu dovoljno bitni da bi se i njima omogućili materijalni uvjeti nužni za sudjelovanje u upravljanju društvom.”

Stoga, ako polazimo od materijalne jednakosti i direktne demokracije kao međuzavisnih aksioma, pitamo: Koje su daljnje analize, te koje promjene i dorade organizacijskih formi potrebne da bi se studentski pokret mogao otvoriti prema uključivanju širokih slojeva društva?

Između ostalog, otvorit će se pitanja financija, djelomične profesionalizacije, individualnog i kolektivnog nastupa i individualne odgovornosti kolektivu, definicije političkih stajališta, regrutacije članstva, daljnjeg razvoja strateškog korištenja otvorenosti te da li je moguće rušiti i preuzimati direktnodemokratskim formama (poput preuzimanja funkcije SZ-a od strane plenuma) predstavnički politički sistem kombinacijom vanjskog (plenumi, radne grupe) i privremenog strateški postavljenog djelovanja unutar postojećih zakonskih formi (stranke, izbori, gradska vijeća).

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve