Struka umjesto hvale sprema štrajk!

Premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je da za nove zakone o sveučilištu, znanosti i obrazovanju “riječi hvale ima i struka”. Nakon čitanja javne rasprave o novim zakonima na stranicama Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, svatko se mora zapitati na koju to struku premijerka misli, budući da je akademska javnost jednoglasno odbacila nove zakone čemu svjedoče i stranice samog Ministarstva. Akademska solidarnost je probrala najupečatljivije izvatke iz primjedbi institucija koje su sudjelovale u “javnoj” raspravi.


Priopćenje za javnost inicijative Akademska solidarnost
(28. ožujka 2011.)
Struka umjesto hvale sprema štrajk!

Povodom vijesti da se predsjedništvo HDZ-a na sjednici održanoj 26. ožujka 2011. usuglasilo o prijedlogu Zakona o sveučilištu, prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i prijedlogu Zakona o znanosti za koje, prema riječima predsjednice stranke i premijerke Jadranka Kosor, “riječi hvale ima i struka”, nastavnici, znanstvenici i studenti uključeni u inicijativu Akademska solidarnost podsjećaju javnost da je struka rečene zakone ocijenila upravo suprotno.

Pritom smatramo da se zaključci i izjave članova tzv. prosudbenih povjerenstava za analizu pristiglih primjedbi na zakone nipošto ne mogu smatrati reprezentativnim za mišljenje struke. Još u veljači su inicijativa Akademska solidarnost, potpisnici Otvorenog pisma nastavnika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i neki od članova tzv. prosudbenih povjerenstava u svojim priopćenima za javnost isticali da su u ta povjerenstva bile uključene osobe koje nisu članovi akademske zajednice (predstavnici NSZVO, Nacionalnog vijeća za konkurentnost i sl.), dok je članove iz redova akademske zajednice imenovao “gospodin ministar svojom odlukom, tako da oni nisu ovlašteni predstavnici svojih ustanova.”

S druge strane, kako to stoji u Otvorenom pismu koje su u siječnju i veljači 2011. godine potpisale stotine nastavnika i suradnika Pravnog fakulteta u Zagrebu, pravna struka se već tijekom javne rasprave u listopadu 2010. godine o prijedlozima zakonâ “jasno očitovala: zakone su u cijelosti odbila vijeća i dekani svih pravnih fakulteta, uključujući i vijeće i dekana našeg fakulteta.” Suprotno ocjeni premijerke Kosor pravna struka, dakle, već mjesecima javno, argumentirano i ustrajno izražava svoje protivljenje bilo kakvoj doradi predloženih zakona i zgražanje nad procedurom njihove izrade i pokušaja revidiranja.

Osim Pravnog fakulteta, čije stajalište svakako ima legitimitet kad je posrijedi ocjena procedure izrade zakona, o predloženim se zakonima u prekratkoj listopadskoj javnoj raspravi gotovo identično očitovala i šira struka, odnosno, hrvatska akademska zajednica. Akademska je zajednica, podsjećamo, u listopadu 2010. godine gotovo konsenzualno odbacila prijedloge sva tri zakona, ocijenivši ih protuustavnima, nepopravljivima i štetnim za akademsku zajednicu i društvo u cjelini.

Nakon što je Ministar unatoč tim ocjenama, a s ciljem revidiranja zakonâ oformio tzv. prosudbena povjerenstva, inicijativa Akademska solidarnost pozvala je u siječnju 2011. na štrajk akademskih radnika u Hrvatskoj kao izraz neslaganja s prijedlozima novih zakona i procedurom njihove izrade i najavljenog revidiranja. Pozivu na štrajk do danas su se odazvali brojni akademski radnici, pa čak i cijeli odsjeci, odjeli i instituti iz čitave Hrvatske s više od 25 institucija. Oni su spremni organizirati štrajk akademskih radnika kako bi obranili ono što su akademske institucije, ustanove, udruge i pojedinci iz cijele Hrvatske zahtijevale, predlagale, tražile ili implicirale tijekom javne rasprave u listopadu, a to je da se predloženi zakoni ODBACE. Tim povodom donosimo i izvatke iz primjedbi koje su te institucije, ustanove i udruge iznijele tijekom javne rasprave:


[…] predlažemo: 1. Povlačenje predloženih nacrta triju Zakona iz javne rasprave.

[…] Predsjedništvo zaključuje da predloženi nacrti Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti ne osiguravaju boljitak i ne temelje se na ozbiljnim programskim dokumentima te zbog toga nisu prihvatljivi.


[…] Senat Sveučilišta u Zadru ne može podržati prijedloge novih zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti.

[…] u raspravi na sjednici Senata i u gore spomenutim Zaključcima, uvažavajući da u nacrtima prijedloga triju Zakona postoje prijedlozi i nekih dobrih rješenja, Senat Sveučilišta u Zagrebu traži da se nacrti prijedloga triju Zakona povuku iz javne rasprave.


Zaključak je Senata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli da se nacrt prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti u ovakvom obliku ne mogu prihvatitit, te da treba na temelju primjedbi koje će iz ove neprimjereno kratke javne rasprave proizaći poraditi na novom prijedlogu.


Smatramo da se ovi zakoni ne mogu popraviti te ih treba povući iz procedure, a članovi vijeća spremni su pomoći u svim vidovima izrade novih zakona.

…. Vijeće ne prihvaća ni proceduru ni sadržaj predloženih zakona.


[…] dekani ekonomskih fakulteta smatraju da su ovakvi prijedlozi zakona neprihvatljivi te ne nalaze potrebe za raspravu o drugim detaljima.


[…] dekani pravnih fakulteta zaključuju da su navedeni nacrti zakona u formi stavljenoj u javnu raspravu u potpunosti neprihvatljivi te krajnje destruktivni po sustav visokog obrazovanja i znanosti u RH.


U cjelini razlozi neprihvaćanja Nacrta ovih triju zakona proizlaze iz tri bitna aspekta negacije smisla, funkcije i misije sveučilišta u Hrvatskoj. Prvo je što je umjesto decentralizacije upravljanja sveučilištem posrijedi centralizacija i podržavljenje; drugo je što je bitno narušena autonomija sveučilišta i akademske slobode u svim formalnim i materijalnim aspektima(upravljanje, financiranje, ustroj) i, treće, što se time umjesto javnog i nacionalnog interesa društva slobode promiče privatni, korporacijski interes dezintegracije javnog sustava visokog obrazovanja na svim razinama. Predlažemo da se Nacrt zakona odbije i da Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i športa na temelju javne rasprave usvoji prijedloge formiranja kompetentne, znanstveno-stručne i svjetski priznate ekipe relevantnih stručnjaka koji će djelovati u oblikovanju jasne i precizne vizije novog sveučilišta, visokog obrazovanja i znanosti za budućnost u ime javnog interesa.


Prirodoslovno-matematički fakultet, kao jedna od najvećih sastavnica zagrebačkog sveučilišta, predložene zakone nikako ne može podržati i otvoreno se i nedvosmisleno suprotstavlja ovim prijedlozima. Oni ozakonjuju i promiču nered i oportunizam u akademskim i istraživačkim ustanovama i vode k uništavanju struktura koje štite kvalitetu i osiguravaju autonomiju znanstvenog i sveučilišnog sustava u vlastitom području djelovanja, a koje su karakteristične za onaj dio svijeta kojem po svojem nasljeđu pripadamo.
Svjesni smo da je takvih pojava bilo i ranije, ali su mehanizmi važećih zakona do sada bili usmjereni protiv njih. Ako one sad nadvladaju na normativnoj razini, donošenjem ovakvih zakona, najbolji dio akademske i istraživačke zajednice u Hrvatskoj, kojem Prirodoslovno-matematički fakultet svakako pripada, bit će sam otjeran u dvosmislenost i prisiljen da svoje poslanje sakriva iza plitkog komercijalizma i/ili političkog ulagivanja.


Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj otvorenoj izvanrednoj sjednici od 25. listopada 2010. godine, nakon uvida u tekstove nacrta prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu te nakon provedene rasprave, zaključilo je da sve nacrte prijedloga svih triju zakona treba u cijelosti, trajno i s indignacijom odbaciti.


[…] Vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra da su navedeni nacrti zakona u potpunosti neprihvatljivi te krajnje opasni za sustav visokog obrazovanja i znanosti u RH.


Geotehnički fakultet smatra da ponuđeni nacrti zakona nisu adekvatna podloga za nastavak rasprave te stoga predlaže da se oni povuku iz daljnje procedure.


1. Sve odredbe nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu, a u velikoj mjeri i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, izravno su ili posljedično neustavne i zbog toga sve nacrte prijedloga zakona treba u cijelosti i trajno odbiti.

Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta u Rijeci jednoglasno je donijelo odluku kojom se u potpunosti odbija Nacrt prijedloga Zakona o sveučilištu.


ODLUKA kojom se odbija tekst radne verzije Zakona o sveučilištu.


Mislimo da se i u ovako kratkom vremenu može reći da su za KBF neprihvatljivi.


Fakultetsko vijeće Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci smatra nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti u cijelosti neprihvatljivima te predlaže da se povuku iz procedure budući da sadrže izrazito loša rješenja, loše su nomotehnički i neujednačeno pisani, a svojom primjenom doveli bi do dubioza i štete u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i cijele akademske zajednice.


Hrvatsko knjižničarsko društvo i knjižničarska zajednica u sastavu svih sveučilišta i znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj mišljenja su da je nacrt
prijedloga Zakona o sveučilištu neprihvatljiv. Nacrt prijedloga Zakona o sveučilištu u potpunosti ignorira značaj i ulogu knjižnične djelatnosti i knjižnica u kontekstu nacionalnih edukacijskih i znanstvenih sustava.


– Prijedlozi sva tri zakona su neprihvatljivi, ishitreni s obzirom da unose temeljne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.
– Dijelimo zajedničku zabrinutost sa svim akterima visokog obrazovanja za održanje tempa reformi koje su pokrenute ovim zakonima.


Povodom poziva na javnu raspravu o navedenim zakonima Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 25. listopada 2010. godine, zauzeo je opće stajalište o njihovim proceduralnim i sadržajnim aspektima kao neprihvatljivima i to zbog njihove međusobne nekonzistentnosti i nekompatibilnosti što je već vidljivo u spajanju, do sada dvaju, nacionalnih vijeća u jedno – Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje i znanost, čiji rad reguliraju dva zakona: Zakon o znanosti i Zakon o visokom obrazovanju!


Zbog neprimjereno kratkog roka za kvalitetnu javnu raspravu o nacrtima Zakona o znanosti, Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju, koji su predloženi bez ikakvog obrazloženja predlagatelja, osvrta o sadašnjem stanju i posljedica do kojih bi dovelo donošenje ovih zakona, mišljenja smo da ovi prijedlozi ne mogu izdržati ozbiljniju recenziju pa ih treba u cijelosti odbiti.


Nakon provedene javne rasprave smatramo da sva tri zakona treba potpuno odbiti, te ih nakon temeljite dorade staviti u ponovnu javnu raspravu za koju će biti ostavljeno više vremena nego što je to sada učinjeno.

Plenum Filozofskog fakulteta zaključuje da se nacrti prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju moraju odlučno i u potpunosti odbaciti. Zakoni su iznimno štetni za cijelu akademsku zajednicu.


Radna skupina znanstvenih novaka Sveučilišta u Zagrebu drži da prijedlozi triju zakona nisu prihvatljivi u postojećem obliku iz niza razloga već spomenutih u priopćenju za javnost Sveučilišta u Zagrebu, Instituta „Ruđer Bošković“ i Instituta za fiziku od 25. listopada 2010.

Zaključno, ostavljajući postrance pitanje je li komercijalizacija i politička instrumentalizacija znanosti u prijedlogu Zakona o znanosti mišljena (koncepcijska) ili slučajna (nomotehnička), smatramo da prijedlog Zakona o znanosti valja odbaciti ili temeljito koncepcijski i nomotehnički revidirati, a odgovornost za rad i postignuća prepustiti znanstvenoj zajednici, ustrajući pritom na shvaćanju znanja i znanosti kao javnoga dobra koje se može regulirati i usmjeravati unificiranim tijelima sastavljenim od znanstvenika, a ne političkim odlukama ili tržišnim tendencijama.


Prijedlog triju navedenih zakona koji naznačuju radikalne i velike promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, a koji bi trebali biti usvojeni nakon iznimno kratke javne rasprave, ne ostavlja dovoljno vremena za ozbiljnije promišljanje svih mogućih posljedica njihove primjene.


Načelno govoreći, skup triju zakona izgleda nekonzistentan, nekoherentan i manjkav u predloženim rješenjima.


Temeljem iznijetoga potrebno je Nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju odbiti i naložiti nadležnom ministarstvu da sroči Nacrte prijedloga spomenutih zakona u skladu s Ustavom te načelom autonomnosti i samouprave akademske zajednice, uz puno uvažavanje mišljenja i aktivno učešće fakulteta.


Universitas smatra da su predloženi zakoni u suprotnosti s načelom autonomije sveučilišta te da, usvoje li se, ozbiljno ugrožavaju funkcioniranje ionako nagriženog sustava visokog obrazovanja i znanost.


Meritorna javna rasprava zahtijevala bi da se javnosti podastru i analize, kao i projekcije posljedica uvođenja ovog paketa zakona i to ne isključivo sa stanovišta neposrednih ušteda koja će ostvariti Državni proračun, već prvenstveno imajući u vidu kvalitetu studiranja, kvalitetu istraživačkog rada te kvalitetu razvoja nastavnika i znanstvenika.


Međutim, čini nam se da su prijedlozi zakona načinjeni na brzinu i površno, što može biti vrlo opasno za sustav koji je prevažan za svekoliki razvoj Republike Hrvatske. Po našem mišljenju, izostala je dubinska analiza postojećeg stanja sustava, nisu sasvim jasno definirani mjerljivi ciljevi koje promjene zakona trebaju ostvariti, nije definirana strategija ostvarenja tih ciljeva te nisu provedene simulacije odvijanja procesa. Možda predlagatelj ima jasnu strategiju, ali ju je iz prijedloga zakona teško iščitati. […] Ovakvim anuliranjem autonomije sveučilišta, uglavnom kroz reorganizaciju njegovih upravljačkih tijela, nepovratno bi se uništila jedna vrijednost hrvatskog društva i hrvatske države koja je s pažnjom i mudrošću izgrađivana desetljećima, ako ne i stoljećima.


Učiteljski fakultet podržava većinu primjedbi iz dosadašnje javne rasprave objavljenih u različitim medijima (TV, tisak, web portali i sl.). Posebno u tom smislu naglašava visoku razinu suglasja sa primjedbama načelne razine koje se odnose na:
1. nedopustivo nisku razinu nomotehničke nedorečenosti zakonskih prijedloga te nedostatak odgovarajućih obrazloženja koja bi pojasnila predložena rješenja,
2. kratak rok za raspravu
3. odbijanje predlagatelja da akademskoj javnosti obznani sastav radnih skupina koje su radile na zakonskim prijedlozima u svrhu njihova uključivanja u javnu raspravu.


Do danas nije bilo naznaka sa strane zakonodavaca koje bi govorile da bi se usvojeni standardi mijenjali i degradirali na ovako iznenađujućem tretiranju umjetničkog područja kakovo je iskazano u predloženim zakonima.


Nedorečenost i nejasnoće mnogih odredbi, kao i obilje grešaka, u nacrtima ovih zakona dovest će do zastoja u poslovanju sveučilišta i fakulteta.


1. Rok za javnu raspravu od ukupno 18 odnosno 13 radnih dana o prijedlozima tako važnih zakona, koji, osim toga, svojim odredbama impliciraju radikalne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, neprimjereno je kratak. […] 2. Prijedlozi triju zakona poslani su u javnu raspravu bez prethodnog detaljnog obrazloženja potrebe za njihovim donošenjem i učinka njihova donošenja na sustav visokog obrazovanja i znanosti, a osobito na Sveučilište u Zagrebu kao najveće ustanove u tom sustavu. […] 3. U izradu tih zakonskih prijedloga nisu uključeni izabrani predstavnici Sveučilišta u Zagrebu niti, koliko je poznato, izabrani predstavnici drugih sveučilišta i visokih učilišta te znanstvenoistraživačkih instituta u Republici Hrvatskoj.


1. MZOŠ koje je pripremilo nacrte izuzetno važnih zakona na koje se oslanja strategija razvoja RH, nije omogućilo i provođenje kvalitetne javne rasprave […]. 2. U predloženim zakonima samo deklarativno se podržava autonomija sveučilišta, dok se istovremeno nameće kontrolarada sveučilišta od strane izvršne vlasti […]. 3. Sveučilišni studiji se degradiraju i izjednačavaju sa stručnim studijima, značajno se pogoršava status sveučilišnih nastavnika i studenata javnih sveučilišta […]. 4. Znanstveno-istraživačka djelatnost na sveučilištu je potpuno zanemarena. 5. Potiče se podjela i osnivanje novih sveučilišta, što će negativno utjecati na identitet akademske zajednice RH.


Pri izradi prijedloga novih propisa izostala je bilo kakva analiza postojećeg stanja, razlozi njihova donošenja, a posebno procjena organizacionih i financijskih prednosti odnosno nedostataka novog sustava koji se predlaže. […] Predloženi tekst Zakona o sveučilištima grubo vrijeđa autonomiju sveučilišta što se poglavito vidi kroz ustroj i rad sveučilišnog vijeća, način izbora rektora kao i odnosa rektora prema dekanima sastavnica.


Suštinske primjedbe: 1. Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu Prijedlog) je preopširan, nepotrebno prekomjerno regulira područje, a nema niti jasnu viziju. 2. Pojedinim odredbama duboko zadire u autonomiju sveučilišta, iako se deklarativno za nju izjašnjava. 3. Sustav i način izbora članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i znanost omogućuje političke manipulacije visokim obrazovanjem u RH, a i smanjuje operativnost tijela.


Nedostatak obrazloženja (s europskim referencama) za donošenje ovih zakona kao i velik broj principijelnih i tehničkih nedostataka čine da je prijedloge u ovom obliku teško komentirati što znači da predloženi tekstovi zakona još nisu spremni za javnu raspravu. Stoga smatramo da niti jedan od predloženih zakona neće biti spreman za donošenje nakon na brzinu provedene javne rasprave.


Zbog navedenih razloga smatramo da je Nacrt Zakona o znanosti nužno podvrgnuti temeljitoj rekonceptualizaciji koja će korjenito promijeniti kako pristup tako način regulacije znanosti u Republici Hrvatskoj. Svoje ideje o spremnosti smo iznijeli prilikom konceptualizacije novog nacrta zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.


Kad bi se u spomenutim uvjetima proveo predloženi Zakon o Znanosti, za pretpostaviti je da bi opstojnost mnogih znanstvenih instituta bila ozbiljno dovedena u pitanje, što u konačnici ne samo da ne bi pridonijelo razvoju znanosti i gospodarstva u RH, već bi predstavljalo velik korak unazad.


Donošenjem ovakvih zakona, Hrvatska bi ignorirala praksu brojnih zemalja EU u kojima se u zakonima o visokom obrazovanju naglašava načelo jednakosti u pristupu i dovršavanju studija za ranjive skupine (poput osoba nižeg socio-ekonomskog statusa, osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, i dr.).


Međutim, s obzirom na to da u sadašnjem trenutku hrvatska znanstvena politika nije jasno definirana niti su nacrtom zakona i dostupnim obrazloženjima jasno definirani ciljevi koji su se željeli postići predlaganjem novih zakona, ravnatelji javnih znanstvenih instituta, nakon podrobnoga razmatranja nacrta prijedloga Zakona o znanosti, zaključili su da nacrt Zakona u predloženome obliku ne mogu podržati.


Nacrte ovih zakona potrebno je bez odlaganja povući iz najavljene tzv „javne rasprave“ i daljnje zakonodavne procedure do donošenja strateških dokumenata Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.


Vezani članci

  • 9. prosinca 2019. Indikator trenutnog raspoloženja Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve