Cjelovito izvješće o reviziji Filozofskog fakulteta

Kako je najavljeno i u skladu s odlukom plenuma od 1. ožujka 2011. u nastavku objavljujemo cjelovito Izvješće revizije obavljene u rujnu i listopadu 2010 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Revizija se odnosi na 2009. godinu. Njom su utvrđene neke nepravilnosti. Reviziju objavljujemo iako smatramo da je u skladu s načelima javnosti rada i transparentnosti trebala biti objavljena na službenim stranicama Filozofskog fakulteta. Sukladno tome, plenum Filozofskog fakulteta i inicijativa Akademska solidarnost su objavljivanje punog teksta revizije od dekana i zatražili. On je na te zahtjeve propustio odgovoriti. U nadi da će revizija na koncu ipak biti objavljena na stranicama Fakulteta, odgađali smo objavu cjelovitog teksta do ovog trenutka, koji smo si unaprijed zadali kao konačni rok. Revizija nije državna ni poslovna tajna već javni dokument.


I dalje ne vidimo potrebu za ulaženjem u pojedine nepravilnosti obuhvaćene revizijom. Smatramo da se time trebaju baviti nadležne državne institucije. Kao što smo već ranije naglasili, studenti spadaju među neposredno oštećene skupina utvrđenih malverzacijâ. Naš interes stoga ne može biti drugi, nego da se odgovorne identificira i procesuira sukladno postojećim zakonima i pravilnicima. Sustav u kojemu pojedinci mogu počiniti malverzacije ovog tipa govori nam da je sustav nadzora zakazao i da ga treba hitno popraviti. No, odbijamo poopćavanje krivnje i inkriminaciju sveučilišne
zajednice u cjelini, kao i pokušaje da se rezultate revizije zlorabi kao polugu pritiska u nametanju najavljenih zakona MZOŠ-a, o kojima se akademska zajednica već višestruko negativno izjasnila. Mehanizmi kontrole trebaju biti maksimalno inkluzivni, demokratski i transparentni. Centralizacija i birokratizacija upravnih funkcija koje MZOŠ-ovi zakoni predviđaju kao ‘rješenje’ vodili bi u dijametralno suprotnom smjeru: prema nastavku dosadašnje loše prakse na još većem stupnju koncentracije moći i netransparentnosti.

Osjećamo se obveznima napomenuti i da je revizija provedena na svim visokoobrazovnim institucijama, a ne samo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do ovoga trenutka, međutim, nijedan drugi nalaz nije objavljen. Pitamo se, što je s ostalima? Načelo transparentnosti bi nalagalo da javnost bude što prije upoznata s rezultatima. Na koncu, riječ je o javnim institucijama financiranim iz javnih sredstava. Postupci nadležnih institucija nerijetko su i u prošlosti stajali u opreci spram deklariranih načela. No, rutina ponavljanja starih boljki ne čini ih prihvatljivijima. U ovome slučaju, netransparentnost riskira postati oblikom prešutnog suučesništva. Ako nadležne institucije žele biti vjerne svome mandatu i služiti interesu sveučilišne zajednice i šire javnosti, nalazi revizijâ moraju biti učinjeni javno dostupnima u što kraćem roku.

Izvješće o obavljenoj reviziji Filozofskog fakulteta 2009

Vezani članci

  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve