Izvještaj sa 118. plenuma, 2. ožujka 2011.

Na 118. plenumu održanom 2. ožujka raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 8. ožujka u 20h u dvorani D7. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Moderatori će biti dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.


U A-001 je dostupan novi broj časopisa studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Manager, uzmite i čitajte. Tamo se nalaze i molbe koje su danas urudžbirane.

Povjerenstva za izradu Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju gotova su s radom; očekuje se da u sljedeća dva tjedna izađu u javnu raspravu, još kraću od posljednje.

Kupljene su boje, oprema za snimanje i ostale izglasane potrepštine, od donacije plenumu.

U srijedu je još jedan u nizu prosvjeda koji će se održati na Cvjetnom trgu u 18:00, zainteresirani studenti najavili su zajednički polazak s Fakulteta u 17:30. Plenumu ne smeta da prisutni pojedinci dovrše bojanje transparenata dok traje plenum, no ne želi se očitovati.


1. Žalba na rezultate izbora za Studentski zbor i odgovor na žalbu Arhitektonskog fakulteta

Podnesena je žalba studenata Arhitektonskog fakulteta povjerenstvu za prigovore na izbore za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u kojima se traži poništenje izbora. Zahtjevi su odbačeni a u odbijenici se uopće ne spominju ranije navedene nepravilnosti (njih 71). Nadležni očito ignoriraju ovaj problem.

Još se čeka odgovor na prigovor udruga koje su nadgledale izbore. Krajnji rok za konstituiranje Zbora je 14 dana, počevši od 3. ožujka, kad istječe rok za žalbe.


2. Ostavka predsjednika Studentskog zbora

Predsjednik SZ-a Filozofskog fakulteta ponudio je ostavku. Plenum je prihvatio. Izabrana je nova predsjednica.


3. Nova pravobraniteljica

Kako su studentski pravobranitelji pretrpani poslom, sudionica se javlja za pomoć u obavljanju dužnosti. Plenum je potvrdio sudionicu kao još jednu pravobraniteljicu.


4. Revizija fakulteta

Od zadnjeg plenuma došli smo u posjed cjelovitog teksta revizije koji još nije javan, a objavljeni su članci na Slobodnom Filozofskom, H-alteru i Net.hr na tu temu. Dekanu je Akademska solidarnost poslala poziv da objavi tekst na stranicama Fakulteta, na što su ga i delegati plenuma poticali na Fakultetskom vijeću. Plenum se pridružuje pozivu.

Seciranje teksta revizije je u četvrtak u 18:00.


5. Poziv na sastanak s predstavnicima EU-a

Nakon intervencije novinarki koju je supotpisao plenum sporni izlagači na konferenciji o korupciji u medijima izbačeni su s popisa izlagača. Delegacija EU je pozvala potpisnike pisma na sastanak. Plenum ne želi poslati delegata.


6. Proširenje mandata za Beograd

Kolege iz Beograda bi htjele da osim na predstavljanju Blokadnog kuvara u petak, 4. ožujka delegati plenuma sudjeluju i na diskusiji o besplatnom obrazovanju koja će se održati dan poslije u kulturnom centru REX. Plenum odobrava delegatima sudjelovanje i na diskusiji u ime plenuma.


7. Poziv na predavanja u Beogradu

Biblioteka arhiva je pozvala nekog tko bi govorio o Skripti, Kuharici i Slobodnom Filozofskom, u razdoblju 9-12. ožujka, a u sklopu ciklusa predavanja povodom izlaska prijevoda knjige Jacquesa Rancièrea Učitelj neznalica i pokretanja projekta Učitelj neznalica i njegovi komiteti – arhiva humanistike s područja bivše Jugoslavije namijenjenom samoobrazovanju. Plenum imenuje dvoje delegata, no jedan od njih neće moći ići pa se mole zainteresirani da se jave na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.


Sljedeći plenum održat će se u utorak, 8. ožujka u 20h u dvorani D7. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Moderatori će biti dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve