Izvještaj sa 121. plenuma, 22. ožujka 2011.

Na 121. plenumu raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda: o konstituirajućoj sjednici SZ Sveučilišta, o pismu ekipe emisije Mijenjam svijet plenumu, o sastanku oko studentskih medija, o balkanskom sastanku, pismu podrške slovenskim studentima i dr. Izvještaje su podnijele medijska, blogerska i radna grupa za širenje direktne demokracije.


OBAVIJESTI

Ekipa emisije Mijenjam svijet nas, sukladno dogovoru s plenumom, obaviještava o novostima vezanim uz film “Blokada” redatelja Saše Bana. Obaviještavaju nas o novom ugovoru s HRT-om i produkcijskoj kući “Hulahop” koja ima veća prava pri promociji i plasmanu filma. Kažu da će o daljnim procesima vezanim uz film doći i na jedan od nadolazećih plenuma.

Sljedeći tjedan sastati će se studenti FPZG-a i studenti FFZG-a uključeni u rad časopisa EFZG-a “Manager” kako bi raspravili o mogućoj suradnji medija s ovih triju fakulteta. Termin će biti objavljen naknadno.

Susret studenata s Balkana će se prema ranijem dogovoru održati u Skopju u organizaciji inicijative “Sloboden indeks”, no uz promjenu datuma. Novi datum je 16., 17. i moguće 18. travanj.


IZVJEŠTAJI RADNIH GRUPA

Medijska sekcija je po odredbi plenuma napravila kostur medijske izjave povodom prosvjeda. Na sastanku grupe se tekst završio i poslan je medijima. Raspravljalo se i o strategiji budućeg djelovanja putem plenumskih medija.

Radna grupa za širenje direktne demokracije bavila se izradom transparenata za prosvjed održan u subotu 19. ožujka. Neki od sudionika plenuma izvijestili su plenum o sastanku vezanom za prosvjede na kojem su sudjelovali. Rasprava se vodila oko dinamike prosvjeda, podrške prosvjedima raznih udruga i aktivista i pitanja prijave prosvjeda.

Sljedeći sastanak grupe za širenje direktne demokracije je u petak 25. ožujka u 18h u A001.


AKTUALNO

1. Konstituirajuća sjednica SZ Sveučilišta
Blokada sjednice je uspješno provedena. Moguća je tužba upravnom sudu. Plenum i dalje ne podržava nelegitimno izabrane predstavnike fakulteta u saziv SZ-a Sveučilišta. Iduća sjednica pokušat će se održati u petak u 14h.

2. Slobodni Filozofski
Pojavila su se neka važna pitanja o radu na uređivanju portala Slobodni Filozofski. Radi se na pravilima i smjernicama bloga koje će uskoro biti predstavljene plenumu. Blogerska sekcija će održati sastanak prije idućeg plenuma.

3. Pismo podrške slovenskim studentima
24. ožujka studenti Filozofskog fakulteta u Ljubljani okupljeni u inicijativi Mi smo univerza organiziraju tribinu koja će se baviti problemima visokog obrazovanja Slovenije. Plenum je već odabrao delegata, a biti će napisana i službena podrška plenuma.

4. Izvještaj s FV-a FFZG
Raspravljalo se o etičkoj odgovornosti Žarka Puhovskog, Knjižničnom odboru i financijskoj reviziji. Dekan je zatražio osnivanje tijela koje bi provodilo unutarnju financijsku reviziju u budućnosti.

5. Mobitel SZ-a
Treba koristiti jedan broj za komunikaciju prema upravi i dekanu. Zasad taj mobitel ostaje kod trenutne predsjednice SZ-a FFZG-a.

6. Delegati za Beč
Studenti iz Beča organiziraju summit o obrazovanju 1-3. travnja 2011. Pozivaju plenum da izabere delegate za tribine “Students’ movement in Europe and Perspectivesi” i “Forms of action”. Put će naknadno biti plaćen, a smještaj osiguran. Kako na plenumu nije bilo dobrovoljaca, pozivamo sve zainteresirane da se pojave na idućem plenumu.

7. Panel o civilnom društvu
U Sisku se u subotu 26. ožujka održava seminar Akademije za politički razvoj pod imenom “Građanin, društvo i politika u modernoj demokraciji”. Plenum ne šalje delegata na ovaj seminar.


Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 29. ožujka u 20h u dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve