Izvještaj sa 121. plenuma, 22. ožujka 2011.

Na 121. plenumu raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda: o konstituirajućoj sjednici SZ Sveučilišta, o pismu ekipe emisije Mijenjam svijet plenumu, o sastanku oko studentskih medija, o balkanskom sastanku, pismu podrške slovenskim studentima i dr. Izvještaje su podnijele medijska, blogerska i radna grupa za širenje direktne demokracije.


OBAVIJESTI

Ekipa emisije Mijenjam svijet nas, sukladno dogovoru s plenumom, obaviještava o novostima vezanim uz film “Blokada” redatelja Saše Bana. Obaviještavaju nas o novom ugovoru s HRT-om i produkcijskoj kući “Hulahop” koja ima veća prava pri promociji i plasmanu filma. Kažu da će o daljnim procesima vezanim uz film doći i na jedan od nadolazećih plenuma.

Sljedeći tjedan sastati će se studenti FPZG-a i studenti FFZG-a uključeni u rad časopisa EFZG-a “Manager” kako bi raspravili o mogućoj suradnji medija s ovih triju fakulteta. Termin će biti objavljen naknadno.

Susret studenata s Balkana će se prema ranijem dogovoru održati u Skopju u organizaciji inicijative “Sloboden indeks”, no uz promjenu datuma. Novi datum je 16., 17. i moguće 18. travanj.


IZVJEŠTAJI RADNIH GRUPA

Medijska sekcija je po odredbi plenuma napravila kostur medijske izjave povodom prosvjeda. Na sastanku grupe se tekst završio i poslan je medijima. Raspravljalo se i o strategiji budućeg djelovanja putem plenumskih medija.

Radna grupa za širenje direktne demokracije bavila se izradom transparenata za prosvjed održan u subotu 19. ožujka. Neki od sudionika plenuma izvijestili su plenum o sastanku vezanom za prosvjede na kojem su sudjelovali. Rasprava se vodila oko dinamike prosvjeda, podrške prosvjedima raznih udruga i aktivista i pitanja prijave prosvjeda.

Sljedeći sastanak grupe za širenje direktne demokracije je u petak 25. ožujka u 18h u A001.


AKTUALNO

1. Konstituirajuća sjednica SZ Sveučilišta
Blokada sjednice je uspješno provedena. Moguća je tužba upravnom sudu. Plenum i dalje ne podržava nelegitimno izabrane predstavnike fakulteta u saziv SZ-a Sveučilišta. Iduća sjednica pokušat će se održati u petak u 14h.

2. Slobodni Filozofski
Pojavila su se neka važna pitanja o radu na uređivanju portala Slobodni Filozofski. Radi se na pravilima i smjernicama bloga koje će uskoro biti predstavljene plenumu. Blogerska sekcija će održati sastanak prije idućeg plenuma.

3. Pismo podrške slovenskim studentima
24. ožujka studenti Filozofskog fakulteta u Ljubljani okupljeni u inicijativi Mi smo univerza organiziraju tribinu koja će se baviti problemima visokog obrazovanja Slovenije. Plenum je već odabrao delegata, a biti će napisana i službena podrška plenuma.

4. Izvještaj s FV-a FFZG
Raspravljalo se o etičkoj odgovornosti Žarka Puhovskog, Knjižničnom odboru i financijskoj reviziji. Dekan je zatražio osnivanje tijela koje bi provodilo unutarnju financijsku reviziju u budućnosti.

5. Mobitel SZ-a
Treba koristiti jedan broj za komunikaciju prema upravi i dekanu. Zasad taj mobitel ostaje kod trenutne predsjednice SZ-a FFZG-a.

6. Delegati za Beč
Studenti iz Beča organiziraju summit o obrazovanju 1-3. travnja 2011. Pozivaju plenum da izabere delegate za tribine “Students’ movement in Europe and Perspectivesi” i “Forms of action”. Put će naknadno biti plaćen, a smještaj osiguran. Kako na plenumu nije bilo dobrovoljaca, pozivamo sve zainteresirane da se pojave na idućem plenumu.

7. Panel o civilnom društvu
U Sisku se u subotu 26. ožujka održava seminar Akademije za politički razvoj pod imenom “Građanin, društvo i politika u modernoj demokraciji”. Plenum ne šalje delegata na ovaj seminar.


Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 29. ožujka u 20h u dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve