Akademska solidarnost

Poziv na prosvjedni stručno-znanstveni skup Akademska solidarnost

Inicijativa Akademska solidarnost poziva sve zainteresirane na prosvjedni stručno-znanstveni skup koji će započeti s radom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Dvorana 7) na dan objave štrajka članova inicijative Akademska solidarnost. Prijave za skup se zaprimaju do 25. ožujka. Poziv Akademske solidarnosti pročitajte u nastavku.

Poštovane kolegice i kolege, znanstvenice i znanstvenici, profesorice i profesori, stručne suradnice i suradnici, predavačice i predavači, lektorice i lektori, knjižničarke i knjižničari, studentice i studenti diljem hrvatske akademske zajednice, a posebice poštovani potpisnici proglasa inicijative Akademska solidarnost, pozivamo vas na maratonski

Prosvjedni stručno-znanstveni skup

AKADEMSKA SOLIDARNOST


koji će započeti s radom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dvorana D-VII) na dan objave štrajka članova inicijative Akademska solidarnost. Skup će se održavati svaki dan u formi plenarnih predavanja s trajanjem u pravilu do 15 minuta i po sljedećem orijentacijskom dnevnom rasporedu:

9.00-9.30 Registracija sudionika skupa

9.30-10.30 Prva jutarnja sesija (tri izlaganja i rasprava)
10.30-11.00 Pauza za kavu
11.00-12.00 Druga jutarnja sesija (tri izlaganja i rasprava)
12.00-13.00 Plenarna rasprava

13.00-14.30 Pauza za radni ručak

14.30-15.30 Popodnevna sesija (tri izlaganja i rasprava)
15.30-16.30 Plenarna rasprava

18.00 Druge prosvjedne aktivnosti

Predlažemo vam da pronađete interes svojega izlaganja u okviru sljedećih tematskih krugova:

– suradnja znanstvenih instituta i sveučilišta
– neodvojivost znanstvenog od predavačkog rada
– različitost institucionalnih zahtjeva i prosudbenih mjerila u znanosti i visokoj naobrazbi
– autonomija sveučilišta i autonomija znanstvenih instituta: zašto potonja nije zajamčena Ustavom?
– svrhovitost i utrživost znanstvenog i predavačkog rada
– etika, poetika, politika i tehnika u akademskom radu
– uvjeti prijave i raznoliki diktati europskih i inih međunarodnih projekata: uskladivost s nacionalnom strategijom i znanstveno-predavačkim prioritetima
– ideja javno financiranog obrazovanja: socijalne i financijske pretpostavke te provedbene zamke
– opravdanost i razine podjele na prirodne, tehničke, društvene i humanističke, napose znanosti o umjetnosti: ima li prostora za dijalog?
– znanost i otpor
– eksploatacija “ljudskih resursa” u znanosti i visokom obrazovanju
– urušavanje znanstvene infrastrukture (knjižnice, časopisi, znanstvene knjige, znanstveni skupovi)
– međunarodna i nacionalna afirmacija znanstvenika i profesora: procijep između zahtjeva i uvjeta njezina ostvarivanja
– sadržaj pojma “akademska solidarnost”: transsdisciplinarna, transinstitucionalna i transgeneracijska suradnja, bitka protiv načela isplative konkurentnosti ili zaštita nerada?
– politički angažman i odgovornost akademskih intelektualaca: institucijske, psihološke i medijske prepreke
– artikulacija svih navedenih tema iz očišta pojedinih disciplina

Napominjemo međutim da predloženi načelni tematski krugovi nipošto ne isključuju mogućnost da se odlučite za uže fokusirano izlaganje iz tema svojih dosadašnjih istraživanja, kojim ćete prezentirati svoj rad akademskom auditoriju kojemu on iz različitih razloga nije dosad bio ili neće biti dostupan, te tako aktivno doprinesete premošćivanju jaza između “dviju kultura” – produkcije mjerljivih i nemjerljivih, egzaktnih i neegzaktnih, iskoristivih i neiskoristivih znanja!

Apeliramo da se ovome pozivu odazovu svi potpisnici proglasa inicijative Akademska solidarnost, jer će tako potvrditi da inicijativu podržavaju ne samo svojim potpisom nego i aktivnim sudioništvom u najavljenom štrajku, koji će se time obilježiti kao “bijeli štrajk”. To dakako ne znači da skup nije otvoren za sve druge pripadnike akademske zajednice, pa i one koji se s načelima rada Inicijative u svemu (a možda i ni u čemu) ne slažu, te žele argumentirano ponuditi i suprotna stajališta.

Molimo da prijave naslova i kratkih sažetaka svojih izlaganja (do 100 riječi), uz naznaku autora i pripadnost instituciji, pošaljete na adresu: akad.solidarnost[at]gmail.com najkasnije do 25. ožujka 2011. kako bismo na vrijeme pripremili raspored skupa.

Akademska solidarnost
www.akadsolid.com

15. ožujka 2011.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka