Poziv na prosvjedni stručno-znanstveni skup Akademska solidarnost

Inicijativa Akademska solidarnost poziva sve zainteresirane na prosvjedni stručno-znanstveni skup koji će započeti s radom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Dvorana 7) na dan objave štrajka članova inicijative Akademska solidarnost. Prijave za skup se zaprimaju do 25. ožujka. Poziv Akademske solidarnosti pročitajte u nastavku.


Poštovane kolegice i kolege, znanstvenice i znanstvenici, profesorice i profesori, stručne suradnice i suradnici, predavačice i predavači, lektorice i lektori, knjižničarke i knjižničari, studentice i studenti diljem hrvatske akademske zajednice, a posebice poštovani potpisnici proglasa inicijative Akademska solidarnost, pozivamo vas na maratonski

Prosvjedni stručno-znanstveni skup
AKADEMSKA SOLIDARNOST

koji će započeti s radom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dvorana D-VII) na dan objave štrajka članova inicijative Akademska solidarnost. Skup će se održavati svaki dan u formi plenarnih predavanja s trajanjem u pravilu do 15 minuta i po sljedećem orijentacijskom dnevnom rasporedu:

9.00-9.30 Registracija sudionika skupa

9.30-10.30 Prva jutarnja sesija (tri izlaganja i rasprava)
10.30-11.00 Pauza za kavu
11.00-12.00 Druga jutarnja sesija (tri izlaganja i rasprava)
12.00-13.00 Plenarna rasprava

13.00-14.30 Pauza za radni ručak

14.30-15.30 Popodnevna sesija (tri izlaganja i rasprava)
15.30-16.30 Plenarna rasprava

18.00 Druge prosvjedne aktivnosti

Predlažemo vam da pronađete interes svojega izlaganja u okviru sljedećih tematskih krugova:

– suradnja znanstvenih instituta i sveučilišta
– neodvojivost znanstvenog od predavačkog rada
– različitost institucionalnih zahtjeva i prosudbenih mjerila u znanosti i visokoj naobrazbi
– autonomija sveučilišta i autonomija znanstvenih instituta: zašto potonja nije zajamčena Ustavom?
– svrhovitost i utrživost znanstvenog i predavačkog rada
– etika, poetika, politika i tehnika u akademskom radu
– uvjeti prijave i raznoliki diktati europskih i inih međunarodnih projekata: uskladivost s nacionalnom strategijom i znanstveno-predavačkim prioritetima
– ideja javno financiranog obrazovanja: socijalne i financijske pretpostavke te provedbene zamke
– opravdanost i razine podjele na prirodne, tehničke, društvene i humanističke, napose znanosti o umjetnosti: ima li prostora za dijalog?
– znanost i otpor
– eksploatacija “ljudskih resursa” u znanosti i visokom obrazovanju
– urušavanje znanstvene infrastrukture (knjižnice, časopisi, znanstvene knjige, znanstveni skupovi)
– međunarodna i nacionalna afirmacija znanstvenika i profesora: procijep između zahtjeva i uvjeta njezina ostvarivanja
– sadržaj pojma “akademska solidarnost”: transsdisciplinarna, transinstitucionalna i transgeneracijska suradnja, bitka protiv načela isplative konkurentnosti ili zaštita nerada?
– politički angažman i odgovornost akademskih intelektualaca: institucijske, psihološke i medijske prepreke
– artikulacija svih navedenih tema iz očišta pojedinih disciplina

Napominjemo međutim da predloženi načelni tematski krugovi nipošto ne isključuju mogućnost da se odlučite za uže fokusirano izlaganje iz tema svojih dosadašnjih istraživanja, kojim ćete prezentirati svoj rad akademskom auditoriju kojemu on iz različitih razloga nije dosad bio ili neće biti dostupan, te tako aktivno doprinesete premošćivanju jaza između “dviju kultura” – produkcije mjerljivih i nemjerljivih, egzaktnih i neegzaktnih, iskoristivih i neiskoristivih znanja!

Apeliramo da se ovome pozivu odazovu svi potpisnici proglasa inicijative Akademska solidarnost, jer će tako potvrditi da inicijativu podržavaju ne samo svojim potpisom nego i aktivnim sudioništvom u najavljenom štrajku, koji će se time obilježiti kao “bijeli štrajk”. To dakako ne znači da skup nije otvoren za sve druge pripadnike akademske zajednice, pa i one koji se s načelima rada Inicijative u svemu (a možda i ni u čemu) ne slažu, te žele argumentirano ponuditi i suprotna stajališta.

Molimo da prijave naslova i kratkih sažetaka svojih izlaganja (do 100 riječi), uz naznaku autora i pripadnost instituciji, pošaljete na adresu: akad.solidarnost[at]gmail.com najkasnije do 25. ožujka 2011. kako bismo na vrijeme pripremili raspored skupa.


Akademska solidarnost
www.akadsolid.com

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve