Plenum 4. travnja 2011.

Izvještaj sa 122. plenuma, 29. ožujka

Na 122. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je pozvan na znanstveni skup inicijative Akademska solidarnost. Raspravljalo se o štrajku lektora i Studentskom zboru Sveučilišta. Osim toga, predloženo je da se izglasa mandat koordinatoru plenumskih poslova. Izvještaje su podnijele radna grupa za širenje direktne demokracije i blogerska sekcija.


OBAVIJESTI

Plenum je obaviješten da će Skripta biti prijavljena na fakultetski natječaj za sufinanciranje studentskih projekata.

Izašao je prijevod Blokadne kuharice na engleski jezik. Plenum je dobio nekoliko primjeraka prijevoda koji se nalaze u A001.

Ured studentskog pravobranitelja organizira raspravu o nacrtu Pravilnika o ocjenjivanju i poziva sve zainteresirane da pridonesu svojim prijedlozima. Termin će biti objavljen naknadno.

Vlada je najavila puštanje u proceduru Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u dopisu zaključuje da ne podržava zakone jer tekstovi nisu završeni. (http://www.nsz.hr/novosti-aktualnosti-aktivnosti.php?NID=524)


IZVJEŠTAJI RADNIH GRUPA

Na sastanku radne grupe za širenje direktne demokracije raspravljalo se o funkcioniranju i strukturi radne grupe, o prosvjedima i o planu sindikata da preuzmu koordinaciju prosvjeda. Inicijativu sindikata vodi sindikat Preporod. Osam sindikata poslat će javni poziv ostalim sindikalnim središnjicama da podrže prosvjed.

Na sastanku blogerske sekcije razgovaralo se o efektivnijoj raspodjeli poslova. Javila se ideja stupanja u kontakt sa studentima novinarstva. Uskoro će se održati i otvoreni sastanak blogerske sekcije. Podnosit će se i izvještaji o izvršenim poslovima na svakom zadnjem plenumu u mjesecu.


AKTUALNO

Plenum je mandatirao dvije osobe za vođenje međuplenumskih poslova. Opis poslova: praćenje mailing lista, praćenje poslova koje je plenum izglasao, organizacija poslova, koordinacija ljudi koji izvršavaju poslove, podsjećanje na događaje i obaveze.

Plenum je pozvan na sudjelovanje na znanstvenom skupu Akademska solidarnost. Zainteresirani dobrovoljci mogu govoriti o temama poput organizacije plenuma, direktne demokracije, o portalu Slobodni Filozofski, o studentskom organiziranju i sl.29. ožujka počeo je štrajk lektora na Filozofskom fakultetu. Neki studenti obratili su se studentskom pravobranitelju s pitanjem oko održavanja nastave. Odgovoreno je da trebaju pričekati i vidjeti kako će se štrajk razvijati. Plenum je izglasao podršku lektorima. Medijska sekcija napisat će pismo potpore.

Delegat plenuma bio je u Sloveniji i tamo na tribinama predstavio iskustva plenuma FFZG-a o borbi za besplatno obrazovanje. Medijska će odgovoriti na pitanja za intervju.

Zahtjev za poništenjem izbora nije prošao kao točka dnevnog reda, pokušat će se na sljedećoj sjednici. SSZG tražio je rušenje vlade BiH, što je potpuno neprihvatljivo kao čin nepolitičkog i nestranačkog tijela. Predsjednik zbora potpisao je taj dokument u ime zbora bez znanja skupštine. Novi predsjednik Studentskog zbora je Danko Relić, koji je prema podacima SONG-a glasovao prije otvaranja biračkog mjesta i član je političke stranke te ujedno dolazi s Medicinskog fakulteta gdje su bile mnoge nepravilnosti u izborma za SZ!

Treba učiniti sve kako bi se diskreditiralo postojanje ovakvog SZ-a Sveučilišta. Plenum je izglasao pisanje medijske izjave u vezi svih događaja na osnivačkoj skupštini: slučaj BiH, nelegalnost izbora, nelegitimnost nekih članova itd.


Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati za dva tjedna, u utorak, 12. travnja u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve