Snimka tribine “Politika (protiv) znanosti i visokog obrazovanja”, 22. 3. 2011.

SkriptaTV predstavlja spoiler i cjelovitu snimku tribine “Politika (protiv) znanosti i visokog obrazovanja?” u organizaciji inicijative Akademska solidarnost na kojoj su na moderatorska pitanja prof. dr. sc. Deana Dude i z.n. Ivone Grgurinović i pitanja iz publike odgovarali prof. dr. sc. Gvozden Flego (SDP), prof. dr. sc. Milorad Pupovac (SDSS) i prof. dr. sc. Vesna Pusić (HNS).






22. ožujka 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je tribina u organizaciji inicijative Akademska solidarnost:

POLITIKA (PROTIV) ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA?

O intencijama i sadržaju nacrta prijedloga novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu te o proceduri njihovog donošenja raspravljalo se s gostima tribine:

– prof. dr. sc. Gvozden Flego, saborski zastupnik SDP-a

– prof. dr. sc. Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a

– prof. dr. sc. Vesna Pusić, saborska zastupnica HNS-a

Prof. dr. sc. Petar Selem, saborski zastupnik HDZ-a, nije mogao prisustvovati iz opravdanih razloga uz ispriku.

U svrhu demokratskog razvoja politike znanosti i visokog obrazovanja koje će počivati na općem dobru i javnom interesu, inicijativa Akademska solidarnost 13.1.2011. objavila je proglas u kojem poziva na štrajk akademskih radnika ako se ne odustane od procedure revidiranja nepopravljivih zakona. Osnovne intencije predloženih zakona nije moguće saznati od predlagača jer potrebnu analizu i strategiju nisu ni pripremili. No, intencije su razvidne u okviru štetnih neoliberalnih reformi koje se provode nauštrb interesa većine društva poput komercijalizacije zdravstva ili sve većeg smanjivanja socijalnih i radničkih prava.

Takozvana druga faza javne rasprave i dalje traje, a javnost, u shvaćanju MZOŠ-a, čine položajem imenovani članovi prosudbenih skupina. Istinski zainteresiranoj javnosti pak, dakle akademskoj zajednici, ali i društvu u cjelini (jer su segmenti javnog sektora obuhvaćeni ovim paketom zakona ključni za dobrobit svakog društva) o samom procesu rada na zakonima dostupne su tek parcijalne informacije, nerijetko dobivene „neslužbenim” kanalima. Paradoksalno, dakle, javnost je iz javne rasprave isključena. Inertnost mnogih i zakulisne aktivnosti ‘odabranih’ idu na ruku jedino krupnom privatnom kapitalu i korumpiranim političkim elitama.

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve