Snimka tribine “Politika (protiv) znanosti i visokog obrazovanja”, 22. 3. 2011.

SkriptaTV predstavlja spoiler i cjelovitu snimku tribine “Politika (protiv) znanosti i visokog obrazovanja?” u organizaciji inicijative Akademska solidarnost na kojoj su na moderatorska pitanja prof. dr. sc. Deana Dude i z.n. Ivone Grgurinović i pitanja iz publike odgovarali prof. dr. sc. Gvozden Flego (SDP), prof. dr. sc. Milorad Pupovac (SDSS) i prof. dr. sc. Vesna Pusić (HNS).






22. ožujka 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je tribina u organizaciji inicijative Akademska solidarnost:

POLITIKA (PROTIV) ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA?

O intencijama i sadržaju nacrta prijedloga novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu te o proceduri njihovog donošenja raspravljalo se s gostima tribine:

– prof. dr. sc. Gvozden Flego, saborski zastupnik SDP-a

– prof. dr. sc. Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a

– prof. dr. sc. Vesna Pusić, saborska zastupnica HNS-a

Prof. dr. sc. Petar Selem, saborski zastupnik HDZ-a, nije mogao prisustvovati iz opravdanih razloga uz ispriku.

U svrhu demokratskog razvoja politike znanosti i visokog obrazovanja koje će počivati na općem dobru i javnom interesu, inicijativa Akademska solidarnost 13.1.2011. objavila je proglas u kojem poziva na štrajk akademskih radnika ako se ne odustane od procedure revidiranja nepopravljivih zakona. Osnovne intencije predloženih zakona nije moguće saznati od predlagača jer potrebnu analizu i strategiju nisu ni pripremili. No, intencije su razvidne u okviru štetnih neoliberalnih reformi koje se provode nauštrb interesa većine društva poput komercijalizacije zdravstva ili sve većeg smanjivanja socijalnih i radničkih prava.

Takozvana druga faza javne rasprave i dalje traje, a javnost, u shvaćanju MZOŠ-a, čine položajem imenovani članovi prosudbenih skupina. Istinski zainteresiranoj javnosti pak, dakle akademskoj zajednici, ali i društvu u cjelini (jer su segmenti javnog sektora obuhvaćeni ovim paketom zakona ključni za dobrobit svakog društva) o samom procesu rada na zakonima dostupne su tek parcijalne informacije, nerijetko dobivene „neslužbenim” kanalima. Paradoksalno, dakle, javnost je iz javne rasprave isključena. Inertnost mnogih i zakulisne aktivnosti ‘odabranih’ idu na ruku jedino krupnom privatnom kapitalu i korumpiranim političkim elitama.

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš

    Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos. Jeff Bezos će možda postati prvi svjetski bilijunaš. Neto vrijednost […]

  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže

    Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas Nedavno uspostavljena Globalna ekosocijalistička mreža (Global Ecosocialist Network, GEN) 3. svibnja je održala svoj prvi službeni sastanak putem videokonferencije. Ekosocijalistkinje i ekosocijalisti iz Afrike, Europe, Sjeverne Amerike i […]

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve