Izvještaj sa 127. plenuma, 3. svibnja 2011.

Na 127. plenumu nas se izvijestilo o mogućnosti učlanjenja u sindikat profesora i studenata Akademska solidarnost te sudjelovanju delegata na radionici Delavsko-punkerske univerze u Ljubljani, najavila se tribina KSFF-a “Aktualni prosvjedi, studenti i moć” 5. svibnja u 19:30 h kao i novi posjet ekipe “Mijenjam svijet” plenumu te se raspravljalo o novom paketu zakona, studentskim delegatima u privremenom knjižničnom odboru, evaluaciji EUA-e, financijskim sredstvima studentskih predstavnika, stranici Studentskog zbora i prosvjedima za 1. maj.


U auli Fakulteta pred ulazom se od ponedjeljka nalazi štand sindikata Akademska solidarnost na kojem se zainteresirani studenti i akademski radnici mogu upoznati s novoosnovanim sindikatom AS, pročitati statut te se besplatno učlaniti u sindikat.
Poštovani,

pozivamo sve članove i članice Sindikata visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” na izvanrednu skupštinu Sindikata, koja će se održati u srijedu, 4. svibnja 2011., u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu, s početkom u 19 sati. U istom će se terminu održati i redoviti sastanak inicijative Akademska solidarnost, tako da su pozvani i oni koji nisu članovi Sindikata.

Ekipa emisije “Mijenjam svijet” završava film o blokadi i najavili su dolazak na sljedeći plenum ako će se održati sljedeći utorak. Pozivaju ljude da dođu u što većem broju kako bi se raspravilo o novostima vezanim uz film.

Rok za slanje primjedbi i prijedloga (na mail rector[at]unizg.hr) na tekstove nacrta 3 zakona produljen je do 5. svibnja. Plenum je izglasao slanje medijske izjave koja je na press konferenciji Akademske solidarnosti 27. travnja, a koja će biti objavljena na stranici MZOŠ-a kao dio javne rasprave. Medijska sekcija će poslati mail.

Točku podrške studentima u BiH prebacujemo na sljedeći plenum jer nitko nije dovoljno upućen u problematiku – predlagač nije došao na plenum.

KSFF organizira tribinu “Aktualni prosvjedi, studenti i moć” 5. svibnja u 19:30 h u sklopu Filozofijade. Tema je pitanje imaju li studenti moć djelovanja na politička zbivanja. Prikazati će se trailer filma o blokadi Igora Bezinovića. Inicijativu Akademska solidarnost predsatviti će dr. Lada Čale Feldman, redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Plenum je izglasao delegata koji će govoriti na tribini.

Proveden je javni natječaj za studentskog predstavnika u privremenom knjižničnom odboru. Svi zainteresirani su mogli doći na plenum i prijaviti se za delegate u tom odboru. Nema novih zainteresiranih kandidata, plenum potvrđuje izglasane na prošlom plenumu.

Financijska sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa se iz godine u godinu smanjuju za potrebe studentskog predstavljanja. Za 2011. nije poznato kada će biti uplaćena. Novac za 2010. godinu uplaćen je u veljači 2011. Račun Studentskog zbora Filozofskog fakulteta sada iznosi -98,14 kuna. Novac se uglavnom troši na fotokopiranje, A4 papir, uredski pribor, toner i sredstva za čišćenje.

Stranice SZFFZG-a će se urediti. Stranica je korisna zbog pravilnika i statuta koji se na njoj nalaze.

Udruga europskih sveučilišta (EUA) održala je sastanak s nekim studentima našega fakulteta. Tražili su mišljenja o Bolonjskom procesu i stanju na fakultetima. Postavili su i pitanja o ECTS sustavu ocijenjivanja, studentskim anketama, nastavi. Udruga djeluje kao savjetodavno tijelo.

Na prosvjedu u Maksimiru, ulazak s transparentima spriječili su zaštitari. Nakon dolaska gradonačelnika Milana Bandića nositelji transparenata ipak su ušli u prostor parka. Transparenti su bili vidljivi i izazvali interes prisutnih građana. Svi transparenti su vraćeni.

Na prvomajskoj školi Delavsko-pankerske univerze u Sloveniji delagati plenuma sudjelovali su u izradi portala Mi smo univerza. Poklonjene su nam i knjige koje će biti na raspolaganju u A-001.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 10. svibnja u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve