Izvještaj sa 127. plenuma, 3. svibnja 2011.

Na 127. plenumu nas se izvijestilo o mogućnosti učlanjenja u sindikat profesora i studenata Akademska solidarnost te sudjelovanju delegata na radionici Delavsko-punkerske univerze u Ljubljani, najavila se tribina KSFF-a “Aktualni prosvjedi, studenti i moć” 5. svibnja u 19:30 h kao i novi posjet ekipe “Mijenjam svijet” plenumu te se raspravljalo o novom paketu zakona, studentskim delegatima u privremenom knjižničnom odboru, evaluaciji EUA-e, financijskim sredstvima studentskih predstavnika, stranici Studentskog zbora i prosvjedima za 1. maj.


U auli Fakulteta pred ulazom se od ponedjeljka nalazi štand sindikata Akademska solidarnost na kojem se zainteresirani studenti i akademski radnici mogu upoznati s novoosnovanim sindikatom AS, pročitati statut te se besplatno učlaniti u sindikat.
Poštovani,

pozivamo sve članove i članice Sindikata visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” na izvanrednu skupštinu Sindikata, koja će se održati u srijedu, 4. svibnja 2011., u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu, s početkom u 19 sati. U istom će se terminu održati i redoviti sastanak inicijative Akademska solidarnost, tako da su pozvani i oni koji nisu članovi Sindikata.

Ekipa emisije “Mijenjam svijet” završava film o blokadi i najavili su dolazak na sljedeći plenum ako će se održati sljedeći utorak. Pozivaju ljude da dođu u što većem broju kako bi se raspravilo o novostima vezanim uz film.

Rok za slanje primjedbi i prijedloga (na mail rector[at]unizg.hr) na tekstove nacrta 3 zakona produljen je do 5. svibnja. Plenum je izglasao slanje medijske izjave koja je na press konferenciji Akademske solidarnosti 27. travnja, a koja će biti objavljena na stranici MZOŠ-a kao dio javne rasprave. Medijska sekcija će poslati mail.

Točku podrške studentima u BiH prebacujemo na sljedeći plenum jer nitko nije dovoljno upućen u problematiku – predlagač nije došao na plenum.

KSFF organizira tribinu “Aktualni prosvjedi, studenti i moć” 5. svibnja u 19:30 h u sklopu Filozofijade. Tema je pitanje imaju li studenti moć djelovanja na politička zbivanja. Prikazati će se trailer filma o blokadi Igora Bezinovića. Inicijativu Akademska solidarnost predsatviti će dr. Lada Čale Feldman, redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Plenum je izglasao delegata koji će govoriti na tribini.

Proveden je javni natječaj za studentskog predstavnika u privremenom knjižničnom odboru. Svi zainteresirani su mogli doći na plenum i prijaviti se za delegate u tom odboru. Nema novih zainteresiranih kandidata, plenum potvrđuje izglasane na prošlom plenumu.

Financijska sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa se iz godine u godinu smanjuju za potrebe studentskog predstavljanja. Za 2011. nije poznato kada će biti uplaćena. Novac za 2010. godinu uplaćen je u veljači 2011. Račun Studentskog zbora Filozofskog fakulteta sada iznosi -98,14 kuna. Novac se uglavnom troši na fotokopiranje, A4 papir, uredski pribor, toner i sredstva za čišćenje.

Stranice SZFFZG-a će se urediti. Stranica je korisna zbog pravilnika i statuta koji se na njoj nalaze.

Udruga europskih sveučilišta (EUA) održala je sastanak s nekim studentima našega fakulteta. Tražili su mišljenja o Bolonjskom procesu i stanju na fakultetima. Postavili su i pitanja o ECTS sustavu ocijenjivanja, studentskim anketama, nastavi. Udruga djeluje kao savjetodavno tijelo.

Na prosvjedu u Maksimiru, ulazak s transparentima spriječili su zaštitari. Nakon dolaska gradonačelnika Milana Bandića nositelji transparenata ipak su ušli u prostor parka. Transparenti su bili vidljivi i izazvali interes prisutnih građana. Svi transparenti su vraćeni.

Na prvomajskoj školi Delavsko-pankerske univerze u Sloveniji delagati plenuma sudjelovali su u izradi portala Mi smo univerza. Poklonjene su nam i knjige koje će biti na raspolaganju u A-001.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 10. svibnja u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve