Izvještaj sa 128. plenuma, 10. svibnja 2011.

Na 128. plenumu održanom 10. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Izabrana su dva studentska delegata za Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta. Raspravljalo se o strategiji podrške profesorima prije i za vrijeme štrajka te o informiranju studenata.Plenum podržava akcije Studenata Univerziteta u Sarajevu, a medijska sekcija će napisati pismo podrške.



Na 128. plenumu održanom 10. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda.

Prije prve točke dnevnog reda moderatorice su iznijele prijedlog radne grupe za tehnička pitanja da se ako će plenum raspravljati o filmu „Zemlja znanja“ (rad ekipe „Mijenjam svijet“) plenum izjasni želi li se film prikazati na početku ili na kraju plenuma jer je da bi se o njemu raspravljalo nužno pogledati film. Plenum je odlučio da se film prikaže na početku plenuma. Nakon projekcije filma plenumu su predstavljene prethodne odluke koje su se ticale ekipe „Mijenjam svijet“. Nakon dulje rasprave, plenum je dao ekipi „Mijenjam svijet“ pristanak da film „Zemlja znanja“ prikazuje bez ograničenja.

Prekinut je štrajk lektora jer su lektori na našem Fakultetu postigli dogovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Senat Sveučilišta u Zagrebu danas se očitovao o prijedlozima novih zakona o znanosti i visokom obrazovanju i sveučilištu. U svom priopćenju Senat navodi kako je rasprava provedena na Sveučilištu u protekla tri tjedna pokazala je da ova inicijativa Ministarstva nije prihvatljiva akademskoj zajednici kako zbog uvodnih polazišta tako i zbog niza normativnih rješenja koja nudi.

Studenti koji upisuju treću godinu diplomskog, odnosno četvrtu godinu preddiplomskog (u nekim slučajevima petu godinu) plaćaju samo one kolegije koje ponovno slušaju (kolegije za koje nisu ispunili uvjete). Kolegije na kojima se mora samo položiti ispit se ne plaćaju. Dakle, za kolegije koje morate slušati u toj dodatnoj godini morate platiti 100 kn po bodu. Što se tiče diplomskog rada, on se isto tako neće plaćati u slučaju da je student prijavio diplomski rad unutar redovnog trajanja studija.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa postao je kolumnist Jutarnjeg lista.

Izabrana su dva studentska delegata za Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta.

Sljedeća točka se ticala reorganizacije Skripte i SkripteTV. Za početak je dogovoren sastanak radne grupe za informiranje u četvrtak 12. svibnja u 16 sati u A-001.

Zatim se raspravljalo o strategiji podrške profesorima prije i za vrijeme štrajka te o informiranju studenata. Podsjećamo da je Fakultetsko vijeće izrazilo spremnost na poduzimanje legalnih i legitimnih akcija, uključujući i štrajk. Na Fakultetu su već raspršeni leci koji pružaju osnovne informacije o novim zakonima. Važno je informirati kolege i možda organizirati akciju koja bi ih potaknula na aktivnije sudjelovanje. Također je predloženo da se održi tribina o novim zakonima. Organizacija tribine je prebačena na plenumsku mailing listu za što će se pobrinuti plenumska koordinatorica.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu sastat će se 11. svibnja 2011. Na dnevnom redu je prijedlog da se izglasa novi natječaj za financiranje studentskih projekata, iako se predsjedništvo još nije ni konstituiralo, što je navodno protustatutarno budući da je predsjedništvo zaduženo za takve akte. Navodno će se tražiti da tekuće troškove SZ sastavnica pokrije svaki fakultet zasebno, budući da SZZG nema novaca za takvo što. Na dnevnom redu će se naći i rasprava o novim zakonima, a možda i izglasavanje podrške Deklaraciji o Domovinskom ratu koju pripremaju zavičajne udruge. Delegat plenuma ide na sjednicu te će na njoj izložiti stav plenuma i Fakultetskog vijeća o zakonima i podršci štrajku. Na sjednici će se birati i članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionik plenuma je predložio da plenum podupre akcije Studenata Univerziteta u Sarajevu u borbi protiv poltronskih struktura iz bosanskohercegovačkog pandana našem Studentskom zboru – tzv. Studentski parlament. SUS nas je već podržao te izvjesio na godišnjicu blokade transparent na Skenderiju. Plenum podržava akcije, a medijska sekcija će napisati pismo podrške.

Sljedeći plenum održat će se 17. svibnja 2011. u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati prije plenuma. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati na plenum.tehnikalije[at] gmail.com.

Izabrani su moderatori za naredni plenum.

Plenum je zaključen u 22:54.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve