Sveučilištima prijeti menadžerska ruka

Iz Slobodne Dalmacije od 7. svibnja 2011. prenosimo intervju s dr. sc. Moranom Čale o Inicijativi ‘Akademska solidarnost’ koja se postavila vrlo kritički prema novim zakonima ministra Fuchsa. “Novi zakoni uopće ne predviđaju besplatno školovanje niti onemogućuju komercijalizaciju, nego, naprotiv, sveučilišta, studente i znanstvene institute izručuju na milost i nemilost interesima privatnoga kapitala. Autori zakona zalažu se za uvođenje unitarnosti, čvrste menadžerske ruke i političkog nadzora nad sveučilištem.”


Prijedlog novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu ne prestaje izazivati negodovanja akademske zajednice. Štoviše, nedavna izjava ministra Radovana Fuchsa u kojoj je konstatirao da “svatko tko traži odbacivanje najnovijih zakona, time ujedno traži i odbacivanje besplatnog studija”, te da novi zakoni “povećavaju depolitizaciju i autonomiju sveučilišta i znanosti”, još je jače potaknula povezivanje velikog dijela akademskih građana da se izbore za istinu o novim zakonima. Dekani pravnih fakulteta pozvali su da se nacrti zakona odmah povuku iz procedure, kao i splitski Filozofski fakultet, koji je zatražio da se oni u potpunosti odbace, a oglasila se i Inicijativa “Akademska solidarnost”. Razgovarali smo s dr. sc. Moranom Čale, profesoricom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je članica Inicijative, o ključnim pitanjima spornih novih zakona.

Kako Inicijativa “Akademska solidarnost” komentira izmijenjene prijedloge zakona?

Suprotno ofenzivno propagiranim tvrdnjama ministra Fuchsa i MZOŠ-a, izmijenjeni prijedlozi zakona još uočljivije rade na progresivnom ukidanju već ionako slabog financiranja znanosti i visokog obrazovanja. Naime, zakoni uopće ne predviđaju besplatno školovanje niti onemogućuju komercijalizaciju, nego, naprotiv, sveučilišta, studente i znanstvene institute izručuju na milost i nemilost interesima privatnoga kapitala.

Kako to mislite?

Tobožnju autonomiju sveučilišta planiraju ostvariti tako što će bijednim financiranjem putem tzv. programskih ugovora Vlada i Ministarstvo sa sebe skinuti svu odgovornost za održavanje studijskih programa, ali će zauzvrat pojačati upletanje političkih struktura u rad sveučilišnih tijela. To bi navodno trebalo osigurati transparentno trošenje novca poreznih obveznika, za što te strukture valjda opunomoćuje iskustvo iznimno uspješnog nadzora nad trošenjem novca poreznih obveznika od strane javnih poduzeća, državne uprave i istaknutih visokih dužnosnika.

Mislite li da zakonske prijedloge treba u cijelosti odbaciti?

Najnoviji nacrti učvrstili su naše mišljenje da takve zakonske prijedloge treba potpuno odbaciti kao pogubne, ne samo za sustav znanosti i visokog obrazovanja, kao još jednoga javnog dobra koje se stavlja na rasprodaju, nego i za sam državni suverenitet.

Zakone smatrate atakom na državni suverenitet?

Da. Naime, preambule zakona pozivaju se na autoritet stranih financijskih i političkih institucija, poput Svjetske banke i OECD-a, kao i na zahtjeve tzv. europskoga istraživačkog prostora i “aktualne europske trendove” pretvaranja sveučilišta u korporacije te njihovih rektora u menadžere. Protiv toga su ustali i znanstvenici, profesori i studenti diljem Europe. Ovi zakoni gaze preko stavova mjerodavne akademske javnosti i interesa hrvatskih građana. Zanimljivo je što se npr. u preambuli Zakona o sveučilištu navodi mišljenje Magna Charta Observatory prema kojem se “osnovni princip sveučilišne autonomije ne primjenjuje samo na vanjske političke ili financijske utjecaje, nego također i na prijetnje koje su posljedica unutarnje fragmentacije”. Međutim, taj citat autorima zakona služi kao izgovor za uvođenje unitarnosti, čvrste menadžerske ruke i političkog nadzora nad sveučilištem.

Ključni dio citata, tvrdite, ignorira se…

Da, potpuno se zanemaruje smisao prvog dijela citata, tj. dio koji prenosi jedno od četiriju temeljnih načela bolonjske Magna Charta Universitatum iz 1988. godine, dokumenta na kojemu počiva bolonjski proces: “Da bi odgovorili potrebama svijeta koji ih okružuje, (sveučilišno) istraživanje i nastava moraju biti moralno i intelektualno neovisni o bilo kakvoj političkoj vlasti i ekonomskoj sili.” Na nepoštovanju tog dokumenta, kojega je potpisnica i Vlada RH, temelji se i nevjerojatna projekcija Vladina programa gospodarskog oporavka. On, naime, ovim zakonskim prijedlozima na pleća znanosti i obrazovanja stavlja zadaću da zemlju izvuče iz gospodarske krize, tj. da popravi sve ono što su dosad upropastili oni kojima je briga za gospodarstvo u opisu radnoga mjesta ili političke funkcije.

Hoće li biti štrajka?

U štrajk ćemo krenuti ako se ostvare ministrove prijetnje da će tri zakonska prijedloga ući u saborsku proceduru neovisno o mišljenju akademske zajednice. O svemu ćemo odlučiti na redovnim sastancima i izravnim konzultacijama sa članstvom u ostalim sveučilišnim gradovima u Hrvatskoj. Napominjem da će štrajk imati radni oblik, kakav dolikuje akademskoj zajednici.

Tvrdite da su stizale i prijetnje akademskoj zajednici iz NSZVO-a?

Da. NSZVO je akademske radnike optužio za neposluh prema vlasti, za otpor pozitivnim promjenama i napretku države, za pripremu nezakonitog štrajka, te ih zastrašivao mogućim gubitkom radnih mjesta i plaća, tvrdeći kako on ima monopol na štrajk. Također je kudio intelektualne sposobnosti i znanstvene domete akademske zajednice, te vrijeđao članstvo, kao i dostojanstvo svih, pa i međunarodno najuglednijih akademskih radnika i studenata. Budući da su zaposlenima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja tako oduzeta prava na zakonito zastupanje njihove volje i interesa, što je u konačnici moglo završiti i potpunim uništenjem autonomije hrvatskih sveučilišta i istraživačkoga rada, likvidacijom ustavom zajamčenih prava svih građana na visoko obrazovanje te bespoštednom rasprodajom još jednog javnoga dobra, Inicijativa “Akademska solidarnost” odlučila je utemeljiti sindikat doista neovisan o neoliberalnim interesima i političkim strankama.

Bez pravne osobnosti

Prof. dr. sc. Branko Grčić, dekan EFST-a:

Držimo da nije došlo do značajnijih promjena u novom prijedlogu zakona u odnosu na prijašnji, u onom dijelu u kojem smo dali primjedbe, a to se posebno odnosi na pitanje očuvanja pravne osobnosti fakulteta kao institucije s desetljetnom tradicijom. U novom zakonu nastoje nas, naime, svesti na sastavnice bez pravne osobnosti. To će bitno unazaditi našu fleksibilnost i autonomiju u donošenju bitnih strateških razvojnih odluka, a što nam je do sada donosilo i jamčilo visoku kvalitetu.

Vrlo uznemirujuće

Prof. dr. sc. Anka Golemac, dekanica PMF-a:

Neke stvari u nacrtu zakona djeluju uznemirujuće na sve nas, neke su pomalo neprecizne, neke neprirodne, mnoge od njih nejasne. Naime, promjene koje sugerira novi zakon su prevelike, a da nije jasno naglašeno kako će one zaživjeti u praksi i što će se iz njih izroditi.

O inicijativi u Splitu

Inicijativa ‘Akademska solidarnost’ na Sveučilištu u Splitu pokrenuta je prije mjesec i pol dana. Pokrenuli su je studenti s ciljem potpunog odbacivanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. Trenutačno najveći broj članova Inicijative čine ljudi s Filozofskogg fakulteta u Splitu, a redovitim sastancima četvrtkom u Hrvojevoj 8 pridružili su im se kolege s Umjetničke akademije, PMF-a i FESB-a. Više podataka o peticiji i inicijativi može se naći na stranici https://sites.google.com/site/akadsolid/home.


Razgovor vodila: Ana Jerković

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve