Izjave za javnost (13. i 14. lipnja 2011.)

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost objavili su dvije izjave za javnost ovih dana (13. i 14. lipnja). Prva je izjava napisana povodom (neistinitih) medijskih napisa o “povjerenstvima” koje je osnovao Senat Sveučilišta u Zagrebu te objave članaka o državnoj reviziji na FFZG-u koja je u potpunosti objavljena na našoj stranici prije tri mjeseca uz komentar, a druga je izjava napisana povodom današnjeg uspješnog sastanka s rektorom Sveučilišta, Aleksom Bjelišem.

Izjava za javnost (13. lipnja 2011.)

U povodu najnovijih medijskih napisa koji svojim manipulativnim karakterom, nerazumijevanjem i pristranošću pokušavaju obezvrijediti borbu za autonomno sveučilište, javno visoko obrazovanje i slobodnu znanost, podsjećamo zainteresiranu javnost:

1. Senat Sveučilišta u Zagrebu nije osnovao nikakva “povjerenstva” koja će dorađivati postojeće nacrte prijedloga zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i sveučilišta. Naprotiv, Senat je u dva navrata (10. V. i 3. VI. 2011.), a zatim i Rektorski kolegij u širem sastavu (7. VI. 2011.), u javnim očitovanjima potvrdio svoje odluke o odbacivanju zakonskog paketa, njegovu povlačenju iz daljnje procedure i razložno uputio na slijed potrebnih koraka: 1) izrada nacionalne strategije u tim trima područjima, 2) u procesu izrade strategije, zajedno s predstavnicima MZOŠ-a, poduzeti analizu predloženih nacrta i na njih pristiglih primjedbi te, ako se tom prilikom uspostavi da postoje, uključiti neke ideje ili rješenja u buduću strategiju, i 3) budući da Senat ima namjeru konstruktivno sudjelovati u izradi strategije i na njoj utemeljenog novog zakonodavstva u područjima visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, osnovano je povjerenstvo koje će u tom procesu raditi na iznalaženju rješenja u interesu akademske zajednice. S obzirom na dosadašnje ponašanje resornog ministra i medijske fabrikacije koje svakodnevno dolaze iz MZOŠ-a, upozoravamo da je svako drukčije tumačenje spomenutih odluka i postupaka zlonamjerna manipulacija.

2. U povodu najnovije medijske senzacije izazvane nalazima Državne revizije na hrvatskim sveučilištima, podsjećamo da je Izvješće o obavljenoj reviziji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za 2009. godinu, u skladu s načelima javnosti rada i transparentnosti potrošnje sredstava u javnom sektoru, objavljeno i svima dostupno još od 3. III. 2011. na portalu Slobodni Filozofski, a cjelokupno je izvješće objavljeno na web stranici Hrvatskog sabora prije navodne medijske ekskluzive, pa je jasno da su i tempiranje medijske akcije i izbor prezentiranih podataka i njihova interepretacija tendenciozni i zlonamjerni. Upozoravamo da sveučilišta nisu trgovačka društva, niti su vlasništvo menadžerskih i klijentelističkih grupa, nego javno društveno dobro. Znamo da će se koruptivnost određenih interesnih struktura, kao i toliko puta dosad, koristiti kao argument protiv cjelokupne akademske zajednice, ali smo, jednako tako, posve svjesni da je sada svima jasno kamo vodi komercijalizacija visokog obrazovanja i znanosti, kao i na čiju se štetu odvija. Upravo je uvođenje logike profita u visoko školstvo izravan uzrok aferâ u tom sektoru te je stoga doista drsko da se negativne posljedice komercijalizacije visokog obrazovanja koriste kao izlika za njezinu daljnju komercijalizaciju kroz predložene nove zakone. Podsjećamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost i potpuno javno financirano obrazovanje, što planske objede režimskih medija, koji (stvarne i lažne) afere na fakultetima pokušavaju nevješto prišiti protivnicima novih zakona, čini potpuno smiješnima. Zagovaramo demokratsku kontrolu odozdo kao jedini prihvatljiv način na koji akademski radnici i studenti mogu javno visoko obrazovanje i znanost kontrolirati i njima upravljati [kao neposredni proizvođači], čuvajući javno dobro od interesa pojedinaca, kapitala i potpune devastacije koja mu prijeti usvoje li se novi zakonski prijedlozi.

Izjava za javnost (14. lipnja 2011.)

Danas je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan sastanak na kojemu su rektor prof. dr. Aleksa Bjeliš i delegati Akademske solidarnosti razgovarali o nacrtu zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, odlukama Senata, najnovijim medijskim manipulacijama i napadima vezanim uz nalaz Državne revizije, kao i o budućoj suradnji, planiranim programima i akcijama.

Uz uvažavanje različitih institucionalnih pozicija i načina djelovanja, iskazan je visok stupanj suglasnosti i podudarnost stajališta u svim važnim pitanjima, osobito u očuvanju javnog visokog obrazovanja i znanosti kao društvenog dobra, sprezi politike i medija koji smišljenim aferaškim pristupom, zamjenom teza i poluinformacijama nastoje uskratiti demokratski minimum i ukloniti akademsku zajednicu iz prostora odlučivanja o temeljnim pitanjima važnim za njezin opstanak.

Upozoravamo da je moralna panika kao proizvod medijske manipulacije zapravo dimna zavjesa kojom se sa supstancijalnih pitanja strategije i nove legislative u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, pažnja javnosti usmjerava na afere koje su plod dosadašnje komercijalizacije sektora i neodgovorne politike MZOŠ-a. Ponavljamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost, potpuno javno financirano obrazovanje u cilju očuvanja javnog dobra pred naletom interesnih i klijentelističkih grupacija koje nameću nove zakonske prijedloge. 

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve