Izjave za javnost (13. i 14. lipnja 2011.)

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost objavili su dvije izjave za javnost ovih dana (13. i 14. lipnja). Prva je izjava napisana povodom (neistinitih) medijskih napisa o “povjerenstvima” koje je osnovao Senat Sveučilišta u Zagrebu te objave članaka o državnoj reviziji na FFZG-u koja je u potpunosti objavljena na našoj stranici prije tri mjeseca uz komentar, a druga je izjava napisana povodom današnjeg uspješnog sastanka s rektorom Sveučilišta, Aleksom Bjelišem.

Izjava za javnost (13. lipnja 2011.)

U povodu najnovijih medijskih napisa koji svojim manipulativnim karakterom, nerazumijevanjem i pristranošću pokušavaju obezvrijediti borbu za autonomno sveučilište, javno visoko obrazovanje i slobodnu znanost, podsjećamo zainteresiranu javnost:

1. Senat Sveučilišta u Zagrebu nije osnovao nikakva “povjerenstva” koja će dorađivati postojeće nacrte prijedloga zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i sveučilišta. Naprotiv, Senat je u dva navrata (10. V. i 3. VI. 2011.), a zatim i Rektorski kolegij u širem sastavu (7. VI. 2011.), u javnim očitovanjima potvrdio svoje odluke o odbacivanju zakonskog paketa, njegovu povlačenju iz daljnje procedure i razložno uputio na slijed potrebnih koraka: 1) izrada nacionalne strategije u tim trima područjima, 2) u procesu izrade strategije, zajedno s predstavnicima MZOŠ-a, poduzeti analizu predloženih nacrta i na njih pristiglih primjedbi te, ako se tom prilikom uspostavi da postoje, uključiti neke ideje ili rješenja u buduću strategiju, i 3) budući da Senat ima namjeru konstruktivno sudjelovati u izradi strategije i na njoj utemeljenog novog zakonodavstva u područjima visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, osnovano je povjerenstvo koje će u tom procesu raditi na iznalaženju rješenja u interesu akademske zajednice. S obzirom na dosadašnje ponašanje resornog ministra i medijske fabrikacije koje svakodnevno dolaze iz MZOŠ-a, upozoravamo da je svako drukčije tumačenje spomenutih odluka i postupaka zlonamjerna manipulacija.

2. U povodu najnovije medijske senzacije izazvane nalazima Državne revizije na hrvatskim sveučilištima, podsjećamo da je Izvješće o obavljenoj reviziji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za 2009. godinu, u skladu s načelima javnosti rada i transparentnosti potrošnje sredstava u javnom sektoru, objavljeno i svima dostupno još od 3. III. 2011. na portalu Slobodni Filozofski, a cjelokupno je izvješće objavljeno na web stranici Hrvatskog sabora prije navodne medijske ekskluzive, pa je jasno da su i tempiranje medijske akcije i izbor prezentiranih podataka i njihova interepretacija tendenciozni i zlonamjerni. Upozoravamo da sveučilišta nisu trgovačka društva, niti su vlasništvo menadžerskih i klijentelističkih grupa, nego javno društveno dobro. Znamo da će se koruptivnost određenih interesnih struktura, kao i toliko puta dosad, koristiti kao argument protiv cjelokupne akademske zajednice, ali smo, jednako tako, posve svjesni da je sada svima jasno kamo vodi komercijalizacija visokog obrazovanja i znanosti, kao i na čiju se štetu odvija. Upravo je uvođenje logike profita u visoko školstvo izravan uzrok aferâ u tom sektoru te je stoga doista drsko da se negativne posljedice komercijalizacije visokog obrazovanja koriste kao izlika za njezinu daljnju komercijalizaciju kroz predložene nove zakone. Podsjećamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost i potpuno javno financirano obrazovanje, što planske objede režimskih medija, koji (stvarne i lažne) afere na fakultetima pokušavaju nevješto prišiti protivnicima novih zakona, čini potpuno smiješnima. Zagovaramo demokratsku kontrolu odozdo kao jedini prihvatljiv način na koji akademski radnici i studenti mogu javno visoko obrazovanje i znanost kontrolirati i njima upravljati [kao neposredni proizvođači], čuvajući javno dobro od interesa pojedinaca, kapitala i potpune devastacije koja mu prijeti usvoje li se novi zakonski prijedlozi.

Izjava za javnost (14. lipnja 2011.)

Danas je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan sastanak na kojemu su rektor prof. dr. Aleksa Bjeliš i delegati Akademske solidarnosti razgovarali o nacrtu zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, odlukama Senata, najnovijim medijskim manipulacijama i napadima vezanim uz nalaz Državne revizije, kao i o budućoj suradnji, planiranim programima i akcijama.

Uz uvažavanje različitih institucionalnih pozicija i načina djelovanja, iskazan je visok stupanj suglasnosti i podudarnost stajališta u svim važnim pitanjima, osobito u očuvanju javnog visokog obrazovanja i znanosti kao društvenog dobra, sprezi politike i medija koji smišljenim aferaškim pristupom, zamjenom teza i poluinformacijama nastoje uskratiti demokratski minimum i ukloniti akademsku zajednicu iz prostora odlučivanja o temeljnim pitanjima važnim za njezin opstanak.

Upozoravamo da je moralna panika kao proizvod medijske manipulacije zapravo dimna zavjesa kojom se sa supstancijalnih pitanja strategije i nove legislative u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, pažnja javnosti usmjerava na afere koje su plod dosadašnje komercijalizacije sektora i neodgovorne politike MZOŠ-a. Ponavljamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost, potpuno javno financirano obrazovanje u cilju očuvanja javnog dobra pred naletom interesnih i klijentelističkih grupacija koje nameću nove zakonske prijedloge. 

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.