Izjave za javnost (13. i 14. lipnja 2011.)

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost objavili su dvije izjave za javnost ovih dana (13. i 14. lipnja). Prva je izjava napisana povodom (neistinitih) medijskih napisa o “povjerenstvima” koje je osnovao Senat Sveučilišta u Zagrebu te objave članaka o državnoj reviziji na FFZG-u koja je u potpunosti objavljena na našoj stranici prije tri mjeseca uz komentar, a druga je izjava napisana povodom današnjeg uspješnog sastanka s rektorom Sveučilišta, Aleksom Bjelišem.


Izjava za javnost (13. lipnja 2011.)

U povodu najnovijih medijskih napisa koji svojim manipulativnim karakterom, nerazumijevanjem i pristranošću pokušavaju obezvrijediti borbu za autonomno sveučilište, javno visoko obrazovanje i slobodnu znanost, podsjećamo zainteresiranu javnost:

1. Senat Sveučilišta u Zagrebu nije osnovao nikakva “povjerenstva” koja će dorađivati postojeće nacrte prijedloga zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i sveučilišta. Naprotiv, Senat je u dva navrata (10. V. i 3. VI. 2011.), a zatim i Rektorski kolegij u širem sastavu (7. VI. 2011.), u javnim očitovanjima potvrdio svoje odluke o odbacivanju zakonskog paketa, njegovu povlačenju iz daljnje procedure i razložno uputio na slijed potrebnih koraka: 1) izrada nacionalne strategije u tim trima područjima, 2) u procesu izrade strategije, zajedno s predstavnicima MZOŠ-a, poduzeti analizu predloženih nacrta i na njih pristiglih primjedbi te, ako se tom prilikom uspostavi da postoje, uključiti neke ideje ili rješenja u buduću strategiju, i 3) budući da Senat ima namjeru konstruktivno sudjelovati u izradi strategije i na njoj utemeljenog novog zakonodavstva u područjima visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, osnovano je povjerenstvo koje će u tom procesu raditi na iznalaženju rješenja u interesu akademske zajednice. S obzirom na dosadašnje ponašanje resornog ministra i medijske fabrikacije koje svakodnevno dolaze iz MZOŠ-a, upozoravamo da je svako drukčije tumačenje spomenutih odluka i postupaka zlonamjerna manipulacija.

2. U povodu najnovije medijske senzacije izazvane nalazima Državne revizije na hrvatskim sveučilištima, podsjećamo da je Izvješće o obavljenoj reviziji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za 2009. godinu, u skladu s načelima javnosti rada i transparentnosti potrošnje sredstava u javnom sektoru, objavljeno i svima dostupno još od 3. III. 2011. na portalu Slobodni Filozofski, a cjelokupno je izvješće objavljeno na web stranici Hrvatskog sabora prije navodne medijske ekskluzive, pa je jasno da su i tempiranje medijske akcije i izbor prezentiranih podataka i njihova interepretacija tendenciozni i zlonamjerni. Upozoravamo da sveučilišta nisu trgovačka društva, niti su vlasništvo menadžerskih i klijentelističkih grupa, nego javno društveno dobro. Znamo da će se koruptivnost određenih interesnih struktura, kao i toliko puta dosad, koristiti kao argument protiv cjelokupne akademske zajednice, ali smo, jednako tako, posve svjesni da je sada svima jasno kamo vodi komercijalizacija visokog obrazovanja i znanosti, kao i na čiju se štetu odvija. Upravo je uvođenje logike profita u visoko školstvo izravan uzrok aferâ u tom sektoru te je stoga doista drsko da se negativne posljedice komercijalizacije visokog obrazovanja koriste kao izlika za njezinu daljnju komercijalizaciju kroz predložene nove zakone. Podsjećamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost i potpuno javno financirano obrazovanje, što planske objede režimskih medija, koji (stvarne i lažne) afere na fakultetima pokušavaju nevješto prišiti protivnicima novih zakona, čini potpuno smiješnima. Zagovaramo demokratsku kontrolu odozdo kao jedini prihvatljiv način na koji akademski radnici i studenti mogu javno visoko obrazovanje i znanost kontrolirati i njima upravljati [kao neposredni proizvođači], čuvajući javno dobro od interesa pojedinaca, kapitala i potpune devastacije koja mu prijeti usvoje li se novi zakonski prijedlozi.


Izjava za javnost (14. lipnja 2011.)

Danas je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan sastanak na kojemu su rektor prof. dr. Aleksa Bjeliš i delegati Akademske solidarnosti razgovarali o nacrtu zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, odlukama Senata, najnovijim medijskim manipulacijama i napadima vezanim uz nalaz Državne revizije, kao i o budućoj suradnji, planiranim programima i akcijama.

Uz uvažavanje različitih institucionalnih pozicija i načina djelovanja, iskazan je visok stupanj suglasnosti i podudarnost stajališta u svim važnim pitanjima, osobito u očuvanju javnog visokog obrazovanja i znanosti kao društvenog dobra, sprezi politike i medija koji smišljenim aferaškim pristupom, zamjenom teza i poluinformacijama nastoje uskratiti demokratski minimum i ukloniti akademsku zajednicu iz prostora odlučivanja o temeljnim pitanjima važnim za njezin opstanak.

Upozoravamo da je moralna panika kao proizvod medijske manipulacije zapravo dimna zavjesa kojom se sa supstancijalnih pitanja strategije i nove legislative u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, pažnja javnosti usmjerava na afere koje su plod dosadašnje komercijalizacije sektora i neodgovorne politike MZOŠ-a. Ponavljamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost, potpuno javno financirano obrazovanje u cilju očuvanja javnog dobra pred naletom interesnih i klijentelističkih grupacija koje nameću nove zakonske prijedloge. 

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve