Izvještaj sa 133. plenuma, 14. lipnja 2011.

Na 133. plenumu održanom 14. lipnja 2011. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Donesena je odluka o obveznom dodatnom ispitnom roku za sve studente FFZG-a. Plenum je izabrao delegate za sjednicu društveno-humanističkog područja. Delegati Akademske solidarnosti sastali su se s rektorom Bjelišem. Raspravljali smo o podršci Zagreb Prideu i sindikatima HEP-a. Donosimo i izvještaj povjerenstva za upravljanje kvalitetom nastave.

Na 133. plenumu održanom 14. lipnja 2011. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Donesena je odluka o obveznom dodatnom ispitnom roku za sve studente FFZG-a:

Budući da je odlukom Fakultetskoga vijeća od 26. svibnja 2011. o produženju nastave u ljetnom semestru o.g. do 18. lipnja 2011., tjedan od 13. do 18. lipnja 2011. proglašen je dodatnim ispitnim predrokom. S toga molim sve odsjeke da u redovnome ispitnom roku od 20. lipnja 2011. do 15. srpnja 2011. osiguraju najmanje dva ispitna termina za kolegije svih nastavnika, ukoliko takva dva termina nisu već objavljena u navedenom razdoblju.“

9. sjednica Vijeća društveno-humanističkog područja održat će se 15. lipnja, plenum je izabrao delegate za sjednicu. Istog dana održava se sjednica SZZG, imamo delegate i za tu sjednicu. S obje sjednice naknadno očekujemo izvještaje.

Svi koji žele kupiti majicu sa šakama (radnici, seljaci, studenti) mogu se prijaviti u tablicu koja je poslana na plenumsku listu.

Podnesen je izvještaj o radu blogerske sekcije.

Sudionik plenuma dao je primjedbu na rad uredništva portala Slobodni Filozofski – sudionik smatra da bi se na portalu trebali objavljivati i članci koji pozitivno gledaju na reforme obrazovanja i procese unutar Europske unije. Nakon duže rasprave o radu portala i mandatu uredništva plenum je odlučio da ne želi da se predlagatelj točke uključi u njegov rad.

Sastanak delegata Akademske solidarnosti s rektorom Sveučilišta u Zagrebu Alekosm Bjelišem je dobro prošao. Dobivene su pozitivne reakcije na sindikat Akademska solidarnost. Raspravljalo se o zakonima i o medijskim napisima o akademskoj zajednici.

Raspravljali smo o podršci Zagreb Prideu. Ove godine održat će se po deseti put, imat će najdužu i najbrojniju Povorku ponosa LGBTIQ osoba. Plenum u potpunosti podržava Zagreb Pride i LGBTIQ osobe.

Plenum podržava tri sindikata HEP-a koji vode borbu protiv nove privatizacije i cijepanja poduzeća te dodatnog ulaska politike u rad HEP-a, što će imati ozbiljne posljedice na cijelo društvo u vidu cijena energenata. Jedini cilj restrukturiranja HEP-a je prodaja imovine i cijepanje zbog privatnih interesa vladajućih.

Konstituirano je Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom nastave. Sve jedinice fakulteta su predstavljene Povjerenstvu. Izrada programa je napravljena, iako zasad nema plana djelovanja.

Zbog početka ispitnih rokova, odlučeno je da ćemo idući redovni plenum zakazati za početak rujna. Ukoliko bude potrebno, radna grupa za tehnička pitanja plenuma može sazvati izvanredni plenum.

Izabrani su moderatori.

Sljedeći plenum održat će se u utorak 6. rujna 2011. u Dvorani 7 u 20 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red plenuma se može iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. “antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donisi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanja prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve