Akademska solidarnost privremeno prekida štrajk

Na jučer održanoj Skupštini Sindikata visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” donesena je odluka o suspenziji štrajka koji je 6. srpnja počeo na Filozofskom fakultetu da bi se u međuvremenu proširio na Medicinski fakultet te na Institut za etnologiju i folkloristiku. Izravan povod za ovakvu odluku je prekid rada Sabora što znači da se predloženi zakoni neće naći u saborskoj proceduri do jesenskog zasjedanja. Prenosimo medijsku izjavu AS-a:



Izjava za javnost

Privremeni prekid štrajka u organizaciji Sindikata “Akademska solidarnost”

(15. srpnja 2011.)

U petak, 15. srpnja 2011., Skupština Sindikata visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” donijela je odluku da se privremeno prekida štrajk akademskih radnika u organizaciji Sindikata, koji je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započeo 6. srpnja 2011., kao i štrajk solidarnosti koji je na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu započeo 11. srpnja 2011., te štrajk solidarnosti koji je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započeo 12. srpnja 2011.

Štrajkaške se aktivnosti privremeno prekidaju jer tijekom ljetne stanke u zasjedanju Sabora ne prijeti opasnost da prijedlozi zakona koji su razlogom štrajka postanu predmetom rasprave plenarne sjednice Sabora. U skladu s time, skupština Sindikata odlučivat će o nastavku štrajka ovisno o novom zasjedanju Sabora.

Ovom prilikom podsjećamo da je “Akademska solidarnost” od siječnja 2011. godine kontinuirano upozoravala na neprihvatljivu proceduru donošenja zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, kao i na štetan sadržaj ovog paketa zakona, ističući komercijalizaciju visokog obrazovanja i znanosti koju bi zakoni omogućili, te podvrgavanje visokoškolskih i istraživačkih institucija izravnoj političkoj kontroli. Štrajk nam se nametnuo kao krajnji izraz protesta i posljednje sredstvo otpora nasilničkom nametanju paketa zakona. Svoju smo provedbu štrajka, do koje je došlo unatoč našim višemjesečnim upozorenjima, na koje se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa oglušivalo ili odgovaralo prijetnjama, shvatili stoga kao dosljedan moralni čin, izraz odlučnosti da u korijenu spriječimo svaku instrumentalizaciju visokoškolskog i istraživačkog rada te da obranimo prava autonomnog odlučivanja akademske zajednice o ustroju i nadzoru svojih institucija.

Unatoč neprekidnom snažnom pritisku, manipulacijama i ucjenama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te njegovih nazovi nezavisnih sindikalnih i medijskih marioneta, štrajk akademskih radnika provodio se na četiri sveučilišta, odnosno šest institucija u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli.

Iako smo tijekom proteklih devet mjeseci slušali najave da će se zakoni donijeti početkom 2011., u prvom kvartalu 2011., početkom lipnja 2011. itd. – zakoni nisu doživjeli ni prvo čitanje u Saboru prije ljetne stanke. To je velikim dijelom rezultat organiziranog i aktivnog otpora akademske zajednice, uključujući aktivnosti Inicijative i Sindikata “Akademska solidarnost”.

Svjesni smo da je time akademska zajednica dobila samo jednu bitku i da se borba nastavlja. Ta se borba ne tiče samo znanosti i visokog obrazovanja. U tom smislu, jednim od značajnijih efekata štrajka i drugih prosvjednih aktivnosti “Akademske solidarnosti” smatramo planove da se formira šira platforma za obranu javnog dobra. O platformi se govorilo na tribini “U obranu javnog dobra”, održanoj 13. srpnja 2011. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ondje su se okupili predstavnici sindikata i organizacija iz različitih područja od javnoga interesa: energetika, zdravstvo, socijalna skrb, osnovno i srednje školstvo, javni prostori, znanost i visoko obrazovanje, brodogradnja, tekstilna industrija itd. To je okupljanje posvjedočilo da onkraj klijentelističkih saveza postoji solidarnost onih koji su spremni suprotstaviti se pogubnim tendencijama privatizacije i komercijalizacije javnih dobara, kao i težnjama da se čitavo društvo potčini partikularnim i privatnim interesima ekonomsko-političko-kriminalne oligarhije.

Imajući na umu ovaj širi kontekst, Sindikat “Akademska solidarnost” svoje će buduće aktivnosti i dalje koncentrirati na problematiku znanosti i visokog obrazovanja, odnosno na štetni paket prijedloga zakona. Stoga i dalje zahtijevamo da se prijedlozi zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu u potpunosti odbace, smatrajući to prvim korakom u obrani visokog obrazovanja i znanosti kao javnog dobra. Zahtijevamo također široku stručnu i javnu raspravu koja bi prethodila izradi strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja, očekujemo transparentnu proceduru donošenja zakona u području znanosti i visokog obrazovanja, a konačno i zakone koji će jamčiti slobodu znanstvenog istraživanja i predavačkog rada, autonomiju sveučilišta i potpuno javno financirano visoko obrazovanje dostupno svima.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve