Izvještaj sa 134. plenuma, 30. lipnja 2011.

Na 134. plenumu održanom 30. lipnja 2011. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Plenum je raspravljao o radu studentskog pravobranitelja tijekom obustave studijskog procesa: svi koji žele pomoći ili trebaju pomoću mogu se javiti na studprav[at]ffzg.hr. Plenum je odlučio sazvati konferenciju za medije na kojoj će izjavu za medije pročitati dvoje delegata Plenuma Filozofskog fakulteta. Na konferenciji će sudjelovati i studentski aktivist iz Rijeke.


Na 134. plenumu održanom 30. lipnja 2011. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Studenti Fakulteta političkih znanosti pozivaju na tribinu “Zašto (ne) idemo u štrajk?” koja će se održati sutra, 1. srpnja na njihovom Fakultetu u 12 sati u dvorani A. Sudionici tribine su dekan Fakulteta političkih znanosti prof. dr. sc. Nenad Zakošek, doc. dr. sc. Marko Baretić (Pravni fakultet), doc. dr. sc. Neven Jovanović (Sindikat “Akademska solidarnost”; Filozofski fakultet).

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja oglasio se s izjavom u kojoj tvrdi da štrajk sindikata “Akademska solidarnost” nije opravdan ni moguć te da povlačenjem zakona onemogućujemo besplatno obrazovanje što je Akademska solidarnost već opovrgnula u svojim medijskim istupima.

Jutros je na Hrvatskom radiju u emisiji U Mreži prvog sudjelovala članica sindikata “Akademska solidarnost” Morana Čale i ministar znanosti obrazovanja i športa Radovan Fuchs. U eter su se uključili i Vilim Ribič i Aleksa Bjeliš. Emisiju možete poslušati ovdje.

Fakultetsko vijeće je na sjednici 30. lipnja 2011. donijelo odluku da se obustavlja studijski proces u svim vidovima od 6. srpnja 2011. sve dok se prijedlozi zakona ne povuku iz saborske procedure. Fakultetsko vijeće predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu da donese odluku o obustavljanju studijskoga procesa u svim vidovima do povlačenja prijedloga zakona iz saborske procedure (što su već jučer predložili Pravni i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

U ponedjeljak 4. srpnja u 17 sati na FFZG-u u A-001 održat će se sastanak radne grupe za štrajk na kojem ce biti prisutan i odvjetnik. Tema sastanka je opći štrajk te štrajk solidarnosti.

Sljedeći sastanak Inicijative i Skupština Sindikata AS održat će se u petak, 1. srpnja 2011. u 18 sati u Dvorani 3 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
 
U Rijeci će se također održati skupština sindikata “Akademska solidarnost” u utorak, 5. srpnja u 10 sati. Odlučivat će se o stupanju u štrajk solidarnosti.

U utorak 5. srpnja u 13:30 prijedlozi zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju bit će na Odboru za zakonodavstvo.

U utorak 5. srpnja održat će se i sjednica Senata Svečilišta u Zagrebu

Podnesen je izvještaj sa zadnje skupštine sindikata “Akademska solidarnost” i prikazana je prezentacija o štrajku.

Plenum je raspravljao o radu studentskog pravobranitelja tijekom obustave studijskog procesa, ali se povela rasprava i o drugim posljedicama po studente zbog najavljenog štrajka i obustave studijskog procesa. Nekoliko sudionika plenuma se javilo za pomoć uredu studentskog pravobranitelja zbog ovih novih okolnosti. Svi koji žele pomoći ili trebaju pomoću mogu se javiti na studprav[at]ffzg.hr.

Sudionica plenuma se javila da će otići do prodekana za nastavu i osigurati dodatne rokove.

Sudionica plenuma urudžbirat će molbu Studentskom centru za produljenje rokova za prijavu za studentski smještaj.

Zamijećeno je da je došlo do zanimljivih promjena u prijedlogu zakona o visokom obrazovanju:
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA strana 13.
(link)

Za financiranje visokog obrazovanja u 2012. godini, potrebno je za upisnine dodatno osigurati 46.000.000 kn, a u 2013. godini potrebno je za upisnine dodatno osigurati 140.000.000 kn u Državnom proračunu. Navedeni iznos bit će predviđen za pokriće studija 71.000 redovitih studenata koji redovito ispunjavaju svoje obveze. Navedeni broj studenata projiciran je na temelju podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, prikupljenih od visokih učilišta

Slijedom navedenoga, visoka učilišta moći će pored gore navedenog iznosa doznačenog iz Državnog proračuna, izravno naplatiti dodatni iznos Zakonom propisane upisnine od redovitih studenta koji ne ispunjavaju svoje obveze, kao i neograničeni iznos školarine od izvanrednih studenata kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku na preddiplomskim i diplomskim studijima ima 30% od ukupnog broja studenata.


Plenum je odlučio sazvati konferenciju za medije na kojoj će izjavu za medije pročitati dvoje delegata Plenuma Filozofskog fakulteta. Na konferenciji će sudjelovati i studentski aktivist iz Rijeke.

Plenum je raspravljao treba li se na plenumsku mailing listu dodati sudionika plenuma koji se izjašnjava kao novinar jer je moderator narednog plenuma. Plenum smatra da se sudionika plenuma ne smije dodati na mailing listu zbog prethodne odluke plenuma da se novinare ne dodaje na nju.

Sljedeći plenum održat će se 6. rujna 2011. u 20 sati u D7. Ako bude potrebe, uvijek se može sazvati izvanredni plenum.

Jedan od moderatora plenuma koji će se održati 6. rujna ipak neće moći prisustvovati tom plenumu. Izglasana je njegova zamjena.

Potrebno je sazvati programsku radnu grupu plenuma zbog nadolazećeg štrajka; tako bi se otvorio prostor za komunikaciju i suradnju između sudionika štrajka. Termin će se naknadno odrediti i objaviti na Slobodnom Filozofskom.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve