Senat UNIZG: Obustava nastave 2011./2012.

Na današnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu zaključeno je: sadržaj prijedloga zakona takav je da ih nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu; ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.

Zaključci Senata, 5. srpnja 2011.

Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i uputila na Sabor prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Na ove prijedloge sveučilišna zajednica je tijekom proteklih mjeseci iznijela mnogobrojne primjedbe. Na sjednici održanoj 10. ožujka 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu zaključio je da oni nisu prikladni za zakonodavnu proceduru i zatražio da se zakonodavstvo u ovom području utemelji na strategiji razvoja visokog obrazovanja i znanosti koju prethodno treba izraditi. Na osnovi ovih zaključaka Senat i druga sveučilišna tijela poduzeli su niz daljnjih koraka kako bi upozorili na neprihvatljivost ovih zakonskih prijedloga, kao i na opasne posljedice za cijeli nacionalni istraživački i visokoobrazovni sustav koje bi se prouzročile njihovim prihvaćanjem.

Na sjednici Senata održanoj 2. lipnja 2011., ministar se suglasio s potrebom izrade nacionalne strategije, ali je ostao pri stavu da postojeći prijedlozi ipak trebaju biti upućeni u saborsku proceduru. Senat je ponovio da se ne dijeli taj stav, ali je u znak spremnosti za dijalog pristao osnovati radnu skupinu koja će, u kontekstu rada na izradi Nacionalne strategije, s predstavnicima MZOŠ analizirati nacrte zakona i na njih pristigle primjedbe, uspostaviti primjereni dijalog o dijelovima predloženih nacrta koja se ne mogu uključiti u polazišta za izradu strategije te raditi na iznalaženju rješenja prihvatljivih akademskoj zajednici.

Na sastanku s tom radnom skupinom, ministar je zatražio da ona predloži amandmane koji bi prijedloge zakona učinili prihvatljivim. Ministar je bio dobro upoznat s činjenicom da radna skupina nije bila ovlaštena to učiniti, jer je Senat u više navrata odlučio da se predloženi tekstovi na taj način ne mogu popravljati. Nakon što je radna skupina podsjetila ministra da ona ne može predložiti amandmane koji bi tekst učinili prihvatljivim Sveučilištu, sastanci radne skupine i predstavnika ministarstva više se nisu sazivali.

Vlada je prijedloge koje je MZOŠ pripremio uputila u saborsku proceduru, bez ikakvog očitovanja na mnogobrojne kritične osvrte i stručne primjedbe koje je u protekla dva mjeseca uputila akademska zajednica. Ministarstvo je time pokazalo nespremnost za minimum dijaloga sa sveučilišnom zajednicom.

Slijedom svega navedenoga, Senat donosi sljedeće zaključke:

  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti takav je da oni nisu trebali biti upućeni u saborsku proceduru. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da ih u nastavku takve procedure nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu.
  • Ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, u skladu s propisima Republike Hrvatske i standardima demokratske procedure, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.

Senat ponovno izražava spremnost Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u izradi Nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja i zakona sastavljenih temeljem takve strategije.

*Upozoravamo čitatelje da službeni dokument sa zaključcima današnje sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu još uvijek nije objavljeno na njihovoj službenoj stranici.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve