Senat UNIZG: Obustava nastave 2011./2012.

Na današnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu zaključeno je: sadržaj prijedloga zakona takav je da ih nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu; ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.



Zaključci Senata, 5. srpnja 2011.

Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i uputila na Sabor prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Na ove prijedloge sveučilišna zajednica je tijekom proteklih mjeseci iznijela mnogobrojne primjedbe. Na sjednici održanoj 10. ožujka 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu zaključio je da oni nisu prikladni za zakonodavnu proceduru i zatražio da se zakonodavstvo u ovom području utemelji na strategiji razvoja visokog obrazovanja i znanosti koju prethodno treba izraditi. Na osnovi ovih zaključaka Senat i druga sveučilišna tijela poduzeli su niz daljnjih koraka kako bi upozorili na neprihvatljivost ovih zakonskih prijedloga, kao i na opasne posljedice za cijeli nacionalni istraživački i visokoobrazovni sustav koje bi se prouzročile njihovim prihvaćanjem.

Na sjednici Senata održanoj 2. lipnja 2011., ministar se suglasio s potrebom izrade nacionalne strategije, ali je ostao pri stavu da postojeći prijedlozi ipak trebaju biti upućeni u saborsku proceduru. Senat je ponovio da se ne dijeli taj stav, ali je u znak spremnosti za dijalog pristao osnovati radnu skupinu koja će, u kontekstu rada na izradi Nacionalne strategije, s predstavnicima MZOŠ analizirati nacrte zakona i na njih pristigle primjedbe, uspostaviti primjereni dijalog o dijelovima predloženih nacrta koja se ne mogu uključiti u polazišta za izradu strategije te raditi na iznalaženju rješenja prihvatljivih akademskoj zajednici.

Na sastanku s tom radnom skupinom, ministar je zatražio da ona predloži amandmane koji bi prijedloge zakona učinili prihvatljivim. Ministar je bio dobro upoznat s činjenicom da radna skupina nije bila ovlaštena to učiniti, jer je Senat u više navrata odlučio da se predloženi tekstovi na taj način ne mogu popravljati. Nakon što je radna skupina podsjetila ministra da ona ne može predložiti amandmane koji bi tekst učinili prihvatljivim Sveučilištu, sastanci radne skupine i predstavnika ministarstva više se nisu sazivali.

Vlada je prijedloge koje je MZOŠ pripremio uputila u saborsku proceduru, bez ikakvog očitovanja na mnogobrojne kritične osvrte i stručne primjedbe koje je u protekla dva mjeseca uputila akademska zajednica. Ministarstvo je time pokazalo nespremnost za minimum dijaloga sa sveučilišnom zajednicom.

Slijedom svega navedenoga, Senat donosi sljedeće zaključke:
  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti takav je da oni nisu trebali biti upućeni u saborsku proceduru. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da ih u nastavku takve procedure nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu.
  • Ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, u skladu s propisima Republike Hrvatske i standardima demokratske procedure, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.

Senat ponovno izražava spremnost Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u izradi Nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja i zakona sastavljenih temeljem takve strategije.


*Upozoravamo čitatelje da službeni dokument sa zaključcima današnje sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu još uvijek nije objavljeno na njihovoj službenoj stranici.

Vezani članci

  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve