Studenti povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru

Na današnjoj konferenciji za medije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svojim su se izjavama javnosti i nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru obratili studenti Sveučilišta u Zadru (također i članovi sindikata Akademska solidarnost), Autonomni studenti Rijeka i Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izjave pročitajte u nastavku.


  • Izjava za medije studenata Sveučilišta u Zadru

  • Prateći razvoj situacije proteklih nekoliko mjeseci, uočili smo koliko su Inicijativa i sindikat Akademska Solidarnost naglašavali nužnost odbijanja spornog paketa zakona. Nažalost, isto tako smo uočili da MZOŠ ulaže jednak napor da se na njihove nastojanja ogluši.

    Nećemo nanovo objašnjavati s kojim člancima i stavkama se ne slažemo. Važnijim smatramo napomenuti kako se naše djelovanje protiv utjecaja komercijalizacije na sveučilište nastavlja. Borbu za besplatno obrazovanje započeli smo prije malo više od dvije godine te se, kao budući akademski građani, za to namjeravamo i izboriti. Ovim putem svim akademskim radnicima izražavamo potpunu podršku i suradnju u daljnjoj borbi protiv komercijalizacije obrazovanja. Jer, ovo je zajednička borba – za solidarnu akademsku zajednicu!

    Poštovani ministre Fuchs,

    Dužni smo Vas obavijestiti da ste na ispitu iz Izrade novih zakona pali kako iz teorijskog tako i iz praktičnog dijela postigavši tek ocjenu FX. Vidimo se na sljedećem roku i nadamo se da ćete se taj put bolje pripremiti.

    S poštovanjem,

    Studentice i studenti Sveučilista u Zadru, članovi Sindikata Akademska solidarnost


  • Izjava za medije, Autonomni studenti Rijeka

  • Kao autonomni studenti, direktnodemokratska studentska inicijativa s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dajemo bezrezervnu podršku Akademskoj solidarnosti, sindikatu visokog obrazovanja i znanosti, u nakani da se štrajkom na razini Hrvatske suprotstavi devastiranju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj, uvođenjem triju novih Zakona – Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištima.

    Također, pozdravljamo odluku Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu o obustavi nastavnog procesa te najave vijeća Pravnog i Medicinskog fakulteta o odgađanju početka nastavnog procesa sljedeće akademske godine. Naravno, s iščekivanjem pratimo daljnje odluke Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci, nakon što je isto vijeće već zahtijevalo da se zakoni povuku iz procedure.

    Napominjemo da su zakoni pušteni u saborsku proceduru unatoč glasnom i argumentiranom protivljenju akademske zajednice istim zakonima, što samo potvrđuje, sada već širu i svakodnevnu, nedemokratsku i antisocijalnu praksu Vlade Republike Hrvatske.

    Pozivamo sve kolege studente da se solidariziraju sa štrajkom Sindikata, jer štrajk nije izraz zaštite osobnih interesa zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti, već izraz zaštite javnog dobra, izraz zaštite i proširenja pristupa visokom obrazovanju, zaštite autonomije sveučilišta naspram političke vlasti, zaštite znanosti i obrazovanja od komercijalizacije.

    Jednako tako pozivamo sve zaposlenike pri fakultetskim institucijama da se pobrinu za svoje studente, kako bi se eventualna šteta koji bi štrajk izazvao što efikasnije i solidarnije sanirala. Čvrsto stojimo pri stavu kako je takva šteta jednostavno neusporediva sa štetom koju će prouzročiti primjenjivanje i poštivanje novih zakona.

    Ovim putem prozivamo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, zato što je unatoč protivljenju većine akademske zajednice stao na stranu Ministarstva znanosti i športa te na stranu Vlade Republike Hrvatske koji su također prečuli kritike, negodovanje i protivljenje akademske zajednice uvođenju novih zakona.

    Naša borba za svima dostupno javno financirano visokoškolsko obrazovanje se nastavlja, ali ovaj put ruku pod ruku s akademskim radnicima.

    Autonomni studenti Rijeka


  • Izjava plenuma FFZG-a povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru

  • Puštanjem zakonā o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu u saborsku proceduru, Vlada Republike Hrvatske oglušila se na primjedbe i zahtjeve onih na koje se zakonska rješenja odnose – akademsku zajednicu. Takav je postupak potpuno u skladu s postojećim demokratskim deficitom i interpretacijom “dijaloga s narodom” naših političkih elita. Jedini važeći dijalog jest onaj sa socijalnim partnerima iz Hrvatske udruge poslodavaca i režimskih sindikata koji su preko noći postali veliki zagovaratelji nepostojećeg besplatnog obrazovanja.

    Naime, članci 48. i 49. prijedloga Zakona o visokom obrazovanju ne propisuju potpuno javno financirano obrazovanje nego vješto stilski i nomotehnički zabašuruju prave intencije zakona.

    Ministrovoj volji i ovisnosti o proračunskim sredstvima ostavlja se uređenje pravilnika o vrstama i razinama prava iz studentskog standarda u što ulaze i upisnine. S obzirom na dosadašnju fiskalnu neodgovornost MZOŠ-a, pravilnik će se mijenjati pri svakom donošenju i eventualnom rebalansu proračuna, te stanje neće biti bitno drugačije od današnjeg. Sveučilištima, kojima će prema novom zakonu upravljati predstavnici izvršne vlasti i gospodarstva, ostavlja se da svojim općim aktima urede načine ispunjavanja obaveza, pa samim time i uvjete po kojima će se naplaćivati upisnine, a moguće i zakasnine (s obzirom na broj ECTS-a ili prosjek ocjena) te slične birokratske umotvorine neslužbenih pisara MZOŠ-a. Drugim riječima, spomenuti članci zakona stvaraju okvire u kojima će izvršna vlast u dosluhu s privatnim kapitalom imati potpunu kontrolu pri određivanju iznosa i uvjeta plaćanja upisnina. U preambuli prijedloga zakona među ostalim stoji i da će izvanredni studenti koji čine 30% studentske populacije plaćati neograničene iznose školarina. Usporedbom podataka Državnog zavoda za statistiku o broju studenata u RH i financijskih projekcija MZOŠ-a vidljivo je da će broj redovnih studenata koji ne plaćaju neznatno promijeniti.

    Iz nabrojanih razloga jasno je da prijedlozi zakona ne donose potpuno javno financirano obrazovanje bez obzira na javnu kampanju koncerna MZOŠ-EPH koja je usmjerena sedativizaciji studentske populacije prodavanjem jeftinih floskula o protivnicima besplatnog obrazovanja i javnim pozivima na denuncijaciju cijele akademske zajednice zbog pojedinačnih kriminalnih slučajeva na koje smo upućivali još u mjesecu ožujku po objavi državne revizije. Na zakašnjelu demagogiju određenih tiskovina nikad nećemo pristati.

    Pozdravljamo i podupiremo odluku Vijeća Filozofskog fakulteta o obustavi studijskog procesa te najavu sličnih akcija vijećā Medicinskog i Pravnog fakulteta kao jedine preostale mogućnosti legalnog djelovanja protiv nacrtā zakonā te ignorantskog odnosa vladajućih struktura.

    Prijedlozi zakona stvorit će i okvir u kojemu ovakve akcije u budućnosti neće biti moguće što zbog otvorene etatizacije akademskog sustava i dokidanja autonomije sveučilišta, što zbog ukidanja upravnih tijela fakulteta koji su demokratski i neovisno donijeli odluke o obustavi studijskog procesa.

    Svjesni smo da odluka o privremenoj obustavi studijskog procesa direktno pogađa studente odgađajući njihove ispite. Ali ponavljamo: odgađajući, ne i onemogućujući. Ovakav oblik protesta nužnost je u ovom trenutku jer će posljedice nametnutih zakona bit dugoročne, stvarajući nenadoknadivu štetu za sve dionike akademskog procesa. Kao dosad najagilniji dio sveučilišta još jednom stajemo u obranu njegove autonomije, ali ne zaboravljamo da je slobodno samo ono sveučilište koje je dostupno svima. U solidarnosti s akademskim radnicima nastavljamo političku borbu koju vodimo već dvije godine – za potpuno javno financirano obrazovanje i protiv ovakvih prijedloga zakona. Na manje od toga ne pristajemo!

    Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


  • APPENDIX
    Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju

  • III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

    Za provedbu odredbi Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu za 2011. godinu. Za financiranje visokog obrazovanja u 2012. godini, potrebno je za upisnine dodatno osigurati 46.000.000 kn, a u 2013. godini potrebno je za upisnine dodatno osigurati 140.000.000 kn u Državnom proračunu. Navedeni iznos bit će predviđen za pokriće studija 71.000 redovitih studenata koji redovito ispunjavaju svoje obveze. Navedeni broj studenata projiciran je na temelju podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, prikupljenih od visokih učilišta.

    Slijedom navedenoga, visoka učilišta moći će pored gore navedenog iznosa doznačenog iz Državnog proračuna, izravno naplatiti dodatni iznos Zakonom propisane upisnine od redovitih studenta koji ne ispunjavaju svoje obveze, kao i neograničeni iznos školarine od izvanrednih studenata kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku na preddiplomskim i diplomskim studijima ima 30% od ukupnog broja studenata.

    Vezani članci

    • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
    • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
    • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
    • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
    • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
    • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
    • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
    • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
    • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve