Blokada referade: FAQ

U nastavku pročitajte osnovne informacije o povodima studentske blokade referade Filozofskog fakulteta u Zagrebu. “U konačnici, cilj nam je jednak kao i uvijek, ostvarivanje u potpunosti javno financiranog obrazovanja dostupnog svima!”

Tko plaća, što se plaća?

    Studenti koji su prošle akademske godine (2010/2011) upisali prvu godinu preddiplomskoga studija bili su oslobođeni plaćanja školarina, a ministarstvo im je javno obećalo kako će tako biti sve dok budu redoviti studenti. Ti studenti sada upisuju drugu godinu studija i prisiljeni su, unatoč prošlogodišnjim obećanjima, platiti školarine. Na Filozofskom, polovica tih studenata mora platiti školarinu u iznosu od 6000 kn.
    Aktivirana je i odluka o plaćanju 100 kn po ECTS bodu za kolegije koji se upisuju van nominalnog trajanja preddiplomskog ili diplomskog studija. To se odnosi i na studente koji upisuju kolegije u 3. godini diplomskog studija, tzv. apsolventskoj, u kojoj studenti imaju sva ostala studentska prava (smještaj u domu, iksica). Također, odluka se odnosi i na kolegije koje student iz nekog opravdanog razloga nije ni mogao odslušati (primjerice, bio je na studentskoj razmjeni), kao i na diplomske radove koji nisu prijavljeni na vrijeme.

Stanje na Sveučilištu

    Na drugim fakultetima zagrebačkoga sveučilišta upisi su već provedeni – studentima koji su upisali drugu godinu školarine su naplaćene po linearnom modelu, tj. prema uspješnosti na prvoj godini studija. Rezultati takvog modela naplaćivanja poražavajući su – tek malen postotak studenata u potpunosti je oslobođen plaćanja školarina, jednako tako malen postotak plaća školarine od nekoliko stotina kuna, dok velika većina i dalje plaća školarine od nekoliko tisuća kuna – u toj skupini su i studenti sa osvojenim maksimalnim brojem ECTS bodova i vrlo dobrim prosjekom!

Netransparentnost ministarstva i uprave fakulteta

    U cijeloj ovoj situaciji osobito je zabrinjavajuće ponašanje ministarstva i uprava fakulteta. Oni primjenjuju taktiku namjernog obmanjivanja i dezinformiranja studenata i javnosti – fakulteti optužuju ministarstvo da nije podmirilo svoje financijske obaveze, ministarstvo uzvraća da je to laž, a i jedni i drugi prešućuju da su studenti perfidno prevareni. Na Filozofskom fakultetu situacija je naročito šizofrena – nekoliko dana prije početka upisa studenti još uvijek nisu službeno obaviješteni što će i koliko plaćati! Ni nakon višestrukih pritisaka studenata dekan Boras ne pristaje službeno objaviti odluku o naplati školarina, kao ni objasniti odluke po kojima se naplaćuju ECTS bodovi. Cilj je takve netransparentnosti držati studente što dulje u neizvjesnosti kako bi se onda odluke o plaćanju što brže provele u djelo.

Što još plaćamo?

    Uz školarine i plaćanje ECTS-ova tu su i drugi troškovi koji od ove godine opterećuju studentski standard. Studentima koji nemaju prebivalište u Zagrebu ukinuto je pravo na besplatni javni prijevoz, Studentski centar uveo je nove, izmišljene troškove useljenja u i iseljenja iz studentskih domova, ukida se velik broj tzv. socijalnih stipendija… Popisu tu nije kraj.

Zašto blokiramo referadu?

    Blokadom referade želimo poručiti upravi fakulteta da je situacija u koju su, zajedno s ministarstvom, doveli vlastite studente u potpunosti neprihvatljiva! Umjesto da se solidariziraju sa studentima i zajedničkim pritiskom primoraju ministrstvo da podmiri svoje obaveze, oni staju na stranu jačega i udaraju na najslabije u sustavu – studentice i studente. Cilj blokade nije spriječiti zaposlenice i zaposelnike referade da obavljaju svoj posao, kao ni spriječiti studente da obavljaju administrativne procedure (između ostalog i upise). Cilj je blokade na simbolički način upozoriti na mjesto gdje se prema studentima vrši nepravda (referada kao mjesto upisa koji ovisi o podmirivanju troškova školarine), kao i na uzroke te nepravde. U konačnici, cilj nam je jednak kao i uvijek, ostvarivanje u potpunosti javno financiranog obrazovanja dostupnog svima!

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve