Blokada referade: FAQ

U nastavku pročitajte osnovne informacije o povodima studentske blokade referade Filozofskog fakulteta u Zagrebu. “U konačnici, cilj nam je jednak kao i uvijek, ostvarivanje u potpunosti javno financiranog obrazovanja dostupnog svima!”

Tko plaća, što se plaća?

    Studenti koji su prošle akademske godine (2010/2011) upisali prvu godinu preddiplomskoga studija bili su oslobođeni plaćanja školarina, a ministarstvo im je javno obećalo kako će tako biti sve dok budu redoviti studenti. Ti studenti sada upisuju drugu godinu studija i prisiljeni su, unatoč prošlogodišnjim obećanjima, platiti školarine. Na Filozofskom, polovica tih studenata mora platiti školarinu u iznosu od 6000 kn.
    Aktivirana je i odluka o plaćanju 100 kn po ECTS bodu za kolegije koji se upisuju van nominalnog trajanja preddiplomskog ili diplomskog studija. To se odnosi i na studente koji upisuju kolegije u 3. godini diplomskog studija, tzv. apsolventskoj, u kojoj studenti imaju sva ostala studentska prava (smještaj u domu, iksica). Također, odluka se odnosi i na kolegije koje student iz nekog opravdanog razloga nije ni mogao odslušati (primjerice, bio je na studentskoj razmjeni), kao i na diplomske radove koji nisu prijavljeni na vrijeme.

Stanje na Sveučilištu

    Na drugim fakultetima zagrebačkoga sveučilišta upisi su već provedeni – studentima koji su upisali drugu godinu školarine su naplaćene po linearnom modelu, tj. prema uspješnosti na prvoj godini studija. Rezultati takvog modela naplaćivanja poražavajući su – tek malen postotak studenata u potpunosti je oslobođen plaćanja školarina, jednako tako malen postotak plaća školarine od nekoliko stotina kuna, dok velika većina i dalje plaća školarine od nekoliko tisuća kuna – u toj skupini su i studenti sa osvojenim maksimalnim brojem ECTS bodova i vrlo dobrim prosjekom!

Netransparentnost ministarstva i uprave fakulteta

    U cijeloj ovoj situaciji osobito je zabrinjavajuće ponašanje ministarstva i uprava fakulteta. Oni primjenjuju taktiku namjernog obmanjivanja i dezinformiranja studenata i javnosti – fakulteti optužuju ministarstvo da nije podmirilo svoje financijske obaveze, ministarstvo uzvraća da je to laž, a i jedni i drugi prešućuju da su studenti perfidno prevareni. Na Filozofskom fakultetu situacija je naročito šizofrena – nekoliko dana prije početka upisa studenti još uvijek nisu službeno obaviješteni što će i koliko plaćati! Ni nakon višestrukih pritisaka studenata dekan Boras ne pristaje službeno objaviti odluku o naplati školarina, kao ni objasniti odluke po kojima se naplaćuju ECTS bodovi. Cilj je takve netransparentnosti držati studente što dulje u neizvjesnosti kako bi se onda odluke o plaćanju što brže provele u djelo.

Što još plaćamo?

    Uz školarine i plaćanje ECTS-ova tu su i drugi troškovi koji od ove godine opterećuju studentski standard. Studentima koji nemaju prebivalište u Zagrebu ukinuto je pravo na besplatni javni prijevoz, Studentski centar uveo je nove, izmišljene troškove useljenja u i iseljenja iz studentskih domova, ukida se velik broj tzv. socijalnih stipendija… Popisu tu nije kraj.

Zašto blokiramo referadu?

    Blokadom referade želimo poručiti upravi fakulteta da je situacija u koju su, zajedno s ministarstvom, doveli vlastite studente u potpunosti neprihvatljiva! Umjesto da se solidariziraju sa studentima i zajedničkim pritiskom primoraju ministrstvo da podmiri svoje obaveze, oni staju na stranu jačega i udaraju na najslabije u sustavu – studentice i studente. Cilj blokade nije spriječiti zaposlenice i zaposelnike referade da obavljaju svoj posao, kao ni spriječiti studente da obavljaju administrativne procedure (između ostalog i upise). Cilj je blokade na simbolički način upozoriti na mjesto gdje se prema studentima vrši nepravda (referada kao mjesto upisa koji ovisi o podmirivanju troškova školarine), kao i na uzroke te nepravde. U konačnici, cilj nam je jednak kao i uvijek, ostvarivanje u potpunosti javno financiranog obrazovanja dostupnog svima!

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve