Iz medija: “(P)ostani student” i blokada referade (4.10.2011.)

Slobodni Filozofski donosi pregled medijskih napisa o protestnoj akciji “(P)ostani student”, blokadi referade Filozofskog fakulteta te o događanjima na osječkim fakultetima i odluci Skupštine Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu o kretanju u prosvjedne akcije zbog plaćanja školarina i participacija.

24 sata: ‘Nije na ministarstvu da brine oko blokade referade fakulteta’
“Ministar Radovan Fuchs nije se previše uzrujavao oko studentske blokade. Kazao je da pitanje blokade referade treba riješiti na razini fakulteta, javlja HRT.”

Danas.hr: I Politolozi kreću u akciju zbog naplate školarina!
“‘Skupština studenata FPZ-a bila je dosta posjećena i odlučili su krenuti u akcije sljedeći tjedan. Na FPZG-u i studenti sa 60 ECTS bodova plaćaju školovanje’, navode studenti nakon plenuma na kojemu je bilo riječi o nastavku blokade referade Filozofskog fakulteta.”

Danas.hr: Kako je ministarstvo ‘zeznulo’ studente
“Kad je ponestalo državnog novca, fakulteti su prebacili trošak na studente određujući da polovica njih mora platiti 6.000 kuna iako ih na to nitko unaprijed nije upozorio. Teoretski, da su znali da se pod tim uvjetima upisuju, mogli su izabrati neki drugi fakultet.”

Danas.hr: Ministarstvo mrcvari studente, počeli prosvjedi (foto)
“Parkiralište zagrebačkog Filozofskog fakulteta u srijedu ujutro bilo je poprište prvog od, čini se, mnogih ovojesenskih studentskih prosvjeda. Dvjestotinjak studenata se odazvalo prosvjedu pod nazivom (P)ostani student, dok se u zgradi Fakulteta održavala sjednica Vijeća.”

Danas.hr: Studentski plenum odlučio: Blokada se nastavlja!
“Smatraju da bi uprave fakulteta zajedno sa studentima trebale vršiti pritisak na Ministarstvo, a ne ići linijom manjeg otpora i uzimati novac od studenata. ‘Vrijeme je da pokažemo da se s našim sudbinama nitko neće poigravati. Želimo studirati – odbijamo plaćati!’, zaključili su.”

e-Zadar: Besplatno studiranje je propagandna laž ministarstva
“Nezadovoljni su studenti blokadu referade Filozofskog fakulteta počeli već u sedam sati simbolično poručujući odgovorima na svom fakultetu, Sveučilištu u Zagrebu, ali i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kako je ‘početak nove akademske godine srušio sve iluzije o besplatnom obrazovanju’.”

e-Zadar: Od zemalja Europske unije samo Bugarska ima lošije obrazovanje od Hrvatske
“No, analiza je isto tako pokazala kako Hrvatska relativno malo troši na javne obrazovne institucije, oko 40 posto manje od prosjeka promatranih zemalja.”

Glas Istre: Studiranje postaje privilegij bogatih
“Novi prosvjedi zagrebačkih studenata s Filozofskog fakulteta koji su jučer održani zbog troškova studiranja ponovno su aktualizirali pitanje školarina u Hrvatskoj, koje su, prema brojnim istraživanjima, među najvišima u Europi.”

Glas Slavonije: Studenti šokirani plaćanjem školarine: Besplatno školovanje vodi nas u bankrot
“Posljedice linearnog modela plaćanja studiranja, koji je od prošle akademske 2010./2011. godine uveden i na osječkom Sveučilištu, u praksi se počinju osjećati ove jeseni, pa su mnogi nastavnici izloženi velikim pritiscima studenata i roditelja.”

HRT: Studenti nastavljaju blokirati referadu (video)
“Studenti podsjećaju da su prošle akademske godine (2010./2011.) upisali prvu godinu preddiplomskog studija oslobođeni plaćanja školarina te im je tada, kažu, Ministarstvo javno obećalo da će tako biti sve dok budu redoviti studenti. Međutim, isti studenti sada upisuju drugu godinu i moraju platiti školarine. “

H-alter: Studenti prozvali Fuchsa zbog laži
“Nakon što su jučer studenti Filozofskog fakulteta blokirali referadu zbog uvođenja školarine za studente, koji su dosad besplatno studirali, slične reakcije prelile su se i na Fakultet političkih znanost. I dok na Filozofskom fakultetu nastavljaju s blokadom referade, budući politolozi i novinari najavljuju prosvjedne akcije.”

H-alter: Upisali besplatno, izvršili obaveze, a ipak će platiti?
“Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta blokirali su danas referadu i na taj način onemogućili početak upisa u iduću akademsku godinu za studente viših godina kojima je rečeno da će plaćati neočekivanih šest tisuća kuna za školarine.”

H-alter: Želimo studirati, odbijamo platiti (foto)
“Velik broj studenata Filozofskog fakulteta ne zna hoće li tijekom listopada morati izdvojiti šest tisuća kuna za nastavak studiranja, upozorili su današnjim prosvjedom uoči sjednice Fakultetskog vijeća.”

Index: Ministar Fuchs o blokadi Filozofskog fakulteta: Pa nije to moj problem!
“Podsjećaju kako su prošle akademske godine brucoši zbog studentskog pritiska besplatno upisali preddiplomski studij s obećanjem da svi studenti koju redovito izvršavaju svoje obveze neće plaćati. Sada veliki dio studenata (npr. na FPZG-u i oni koju su položili sve kolegije) mora platiti drugu godinu studija po neutvrđenim kriterijima zbog toga što Ministarstvo fakultetima nije isplatilo potrebne financije.”

Jutarnji list: Prosvjed zbog plaćanja: Studenti Filozofskog nastavljaju s blokadom referade
“Predstavnici fakultetskog plenuma istaknuli su kako neće dopustiti da se likvidnost očituje financijskim udarom na studente te da je početak nove akademske godine srušio iluzije i nekolicini preostalih koji su uporno tvrdili da je besplatno obrazovanje već ostvareno te ga samo treba uvrstiti u predložene ‘Fuchsove zakone’.”

Novi list: Studenti traže besplatno obrazovanje
“‘Besplatno za brucoše nije besplatno obrazovanje’ – poručili su studenti na prosvjednoj akciji, napominjući da još, iako je kraj rujna, ne znaju po kojem će modelu plaćati studij i hoće li studenti po osobnim potrebama morati izdvojiti šest tisuća kuna za nastavak školovanja. Sigurno je, kažu, da će druga, kao i treća i četvrta godina plaćati, ali još ne znaju po kojem modelu.”

Osijek 031: Pali godinu, fakultet će ubuduće morati plaćati!
“Svi studenti koji ove jeseni na Pravnom fakultetu u Osijeku budu upisivali ponavljanje cijele ili djelomice prve i druge studijske godine, to će učiniti prema promijenjenim pravilima studiranja, a većina njih je revoltirana jer su im ti uvjeti nepovoljniji i, posebno, jer su, tvrde, za takvu odluku saznali doslovce u posljednji tren.”

Večernji list: I danas blokada na Filozofskom fakultetu, uz potporu s FPZ-a
“Najavljuju kako su spremni, kao i proteklih godina, djelovati u okvirima Ustavom nam zagarantirane autonomije. Blokadom studentske službe i sprečavanjem upisa i naplaćivanja participacija, želimo poručiti i upravi našeg fakulteta, a i rektoru i upravi Sveučilišta u Zagrebu, da naše savezništvo u rušenju Fuchsovih zakona nije bezuvjetno. “

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” Knjiga "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.
  • 25. studenoga 2024. Good Game Dio popularne kulture u koji spada gejmerstvo poprište je različitih sukoba. S jedne strane, video igre su stvorile nove oblike i prostore socijalizacije. Dok je, s druge strane, gejmerstvo postao i nevidljivi prostor armije rezervne snage - prekarnih, podzaposlenih i nezaposlenih - što je u paketu s izrazito maskulinim, heteronormativnim, “sexy gender binary” dizajnom većine igara dovelo do proliferacije incel kulture. Ovaj fenomen prati jačanje ekstremno desnih struja i retradicionalizacijskih procesa u kapitalističkim društvima koji pokušavaju konsolidirati tradicionalnu obitelj i rodne uloge. Unatoč tomu, autor naglašava da video igre imaju bogatu povijest progresivnih prikaza političkih borbi i raznolikih identiteta. Primjeri toga su dvije ovogodišnje eksplicitno političke adaptacije video igara, "Fallout" na Amazon Primeu i završna sezona "Arcane" na Netflixu, koje su izazvale odobravanje i publike i kritike.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve