Izvještaj sa 139. plenuma, 30. rujna 2011.

139. plenum održan je 30. rujna 2011. godine. Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća. Plenum je odlučio da će prema raspravljenom planu u ponedjeljak blokirati referadu FFZG-a zbog odluke Fakulteta da će naplaćivati školarine i ECTS bodove. Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak 3. listopada 2011. u 16 sati u Dvorani 7.


139. plenum održan je 30. rujna 2011. godine.

Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća. Nekoliko sati se raspravljalo o točki dnevnog reda koja se tiče školarina, a koju su na dnevni red uvrstili delegati plenuma. Studenti koji upisuju 2. godinu će morati plaćati školarine. Također se naplaćuju i ECTS bodovi i to 100 HRK po jednom bodu. Odluka o tome je donesena u ožujku, ali nije objavljena na stranici Fakulteta. Pitanje naplaćivanja ECTS bodova je prebačeno na neku drugu sjednicu Vijeća. Ocjena delegata je da bi trebalo poraditi na transparentnosti. Vijeće je donijelo dva službena spisa: otvoreno pismo Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu upućeno gospođi Jadranki Kosor, predsjednici Vlade Republike Hrvatske povodom prijedloga zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i priopćenje u povodu neispunjavanja financijskih obveza prema Fakultetu i Sveučilištu od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što uključuje i problematiku naplaćivanja participacija u školarinama od studenata.

Sljedeća točka dnevnog reda je bila blokada referade zbog odluke o naplaćivanju školarina, a zbog čega je i sazvan izvanredni plenum. Odlučeno je da će se zaposlenike plenuma neće pustiti na njihova radna mjesta. Zbog velikog broja suzdržanih plenum je još jednom glasao te je odlučeno da se ovako izglasana odluka prihvaća.

Plenum je također odlučio da želi sazvati konferenciju za medije na prvi dan blokade referade. Izabrani su i glasnogovornici plenuma koji će pročitati izjavu za medije.

Materijale koji će se dijeliti tijekom blokade doradit će se na plenumskoj mailing listi.

Plenum je odlučio da će prema raspravljenom planu u ponedjeljak blokirati referadu FFZG-a.

Izabrane su delegatkinje plenuma koje će obratiti brucošima na uvodnim predavanjima.

Izložbom u auli Fakulteta bi se na jednostavan i vizualan način ukazalo na studentske probleme. Postoji mogućnost da se izložba prenese i u druge prostore. Plenum je odlučio da želi pokriti troškove izložbe u auli Fakulteta.

U vijeća područjâ i radna tijelima Sveučilišta u Zagrebu potrebno je imenovati još članova i njihovih zamjenika po područjima: iz redova studenata preddiplomskog i diplomskog studija u Vijeće Društveno-humanističkog područja potrebna su tri člana i tri zamjenika, po jedan student u radna tijela Sveučilišta (Radna skupina za priznavanje ECTS bodova za izvannastavne aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu, Radna skupina za izradu Nastavne strategije Sveučilišta u Zagrebu, Inicijalna skupina za projekt “Nacionalne preporuke za provjeru ishoda učenja u visokom obrazovanju u RH”). Budući da se ne radi o pitanju koje se mora hitno razriješiti, o prijavljivanju delegata plenuma na slobodna mjesta raspravljat će se na nekom od narednih plenuma.

Nakon pokušaja s online peticijom, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu odlučio je skupljati potpise na staromodan način po svim sastavnicama Sveučilišta. Plenum želi organizirati peticiju za besplatan gradski prijevoz na FFZG-u.

Izabrani su moderatori.

Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak 4. listopada 2011. u 16 sati u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma trebala bi se sastati u 15 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili ih poslati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve