Izvještaj sa 142. plenuma, 5. listopada 2011.

Na 142. plenumu koji se održao 5. listopada 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Nakon rasprave, odlučeno je da plenum želi nastaviti s blokadom referade. Medijska sekcija će povodom navoda u medijima napisati medijsku izjavu. Održat će se i medijska konferencija sutra u 12 sati.

Na 142. plenumu koji se održao 5. listopada 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Podnesen je izvještaj o medijskom pokrivanju blokade u medijima.

Sudionik plenuma koji je trebao biti u Dnevniku Jabuka TV-a je zbog nesporazuma „zakasnio“ na emisiju, rekli su da će mu se javiti, ali nisu.

Urudžbiran je zahtjev za ukidanje plaćanja koji je jučer izglasan na plenumu.

Dobili smo informaciju da je jednoj studentici odbijeno plaćanje školarine na rate, što je prošlih godina bilo odobreno.

Traži se dobrovoljac koji bi u roku od nekoliko sati nakon završetka plenuma mogao iz zapisnika sastaviti izvještaj koji se objavljuje na Slobodnom Filozofskom.

Sudionik plenuma izvijestio je o tome kako je protekla jutrošnja blokada te o iskustvima s kolegama koji su trebali u referadu.

Nakon rasprave, odlučeno je da plenum želi nastaviti s blokadom referade.

Predloženo je da se sastavi nova medijska izjava iz više razloga, uključujući gostovanje ministra Fuchsa u središnjem Dnevniku HRT-a u ponedjeljak i obavijest Fakulteta o (link) s popisom “studenata koji trebaju upisati II. godinu preddiplomskog studija prema rang listi i upisnim kvotama te iznosom participacije u troškovima studija.” Naglašeno je i da “Studenti koji su dužni uplatiti participaciju prema priloženom popisu, neće moći ostvariti studentska prava ako ne podmire navedeni iznos.”

Institut za javne financije objavio je u svom newsletteru rad Petra Sopeka “Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj” u kojemu se iznose problematični stavovi. Sudionici plenuma uputili su i na druga medijska istupanja zaposlenika Instituta za javne financije.

Medijska sekcija će povodom IJF-ovih medijskih istupa i drugih navoda u medijima napisati medijsku izjavu. Održat će se i medijska konferencija sutra u 12 sati. Izabrani su glasnogovornici plenuma koji će sudjelovati na medijskoj konferenciji.

Na zadnjoj sjednici Fakultetskog vijeća Uprava je blokirala glasanje o neplaćanju. Plenum će uputiti zahtjev da se održi izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća FFZG-a otvorena za javnost tijekom ovog tjedna na kojoj će se jedina točka biti ukidanje naplaćivanja školarina, upisnina i ECTS bodova. Sudionica plenuma se javila da će urudžbirati zahtjev.

Kolegica koje je iznijela ideju o mini-akciji upisivanja nije prisutna na plenumu. O točki će se raspraviti kada kolegica dođe na plenum.

Podnesen je izvještaj o situaciji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Skupština FPZG-a odlučila je simboličnom akcijom reagirati na naplaćivanje školarina. Na idućem plenumu raspravljat će se o vidu podrške kolegama s FPZG-a.

15. listopada građani širom svijeta izaći će na ulice da izraze ogorčenje zato što su naša prava ugrožena savezom između političara i velikih korporacija (link: http://15october.net/hr/)

Plenum podržava akciju 15.O. Radna grupa za direktnu demokraciju koja će se baviti akcijom sastat će se u subotu u 16 sati u A-001. Plenum će podržati akciju i na medijskoj konferenciji koja će se održati u četvrtak 6. listopada.

U utorak je iduća sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu. Senat je donio odluka da nastava u ovoj akademskoj godini neće početi ako se prijedlozi zakona ne povuku. Zakoni još uvijek nisu povučeni, a nastava je počela. Plenum je za akciju povodom sjednice Senata Sveučilišta. Radna grupa za organizaciju akcije sastat će se u petak u 12 sati u A-001 ili pred referadom ako se blokada nastavi.

Plenum je odlučio da želi poslati delegata u emisiju “Studio 45” RTL-a.

Idući plenum održat će se 6. listopada 2011. u Dvorani 7 u 16 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 15 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izglasani su moderatori.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve