Izvještaj sa 142. plenuma, 5. listopada 2011.

Na 142. plenumu koji se održao 5. listopada 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Nakon rasprave, odlučeno je da plenum želi nastaviti s blokadom referade. Medijska sekcija će povodom navoda u medijima napisati medijsku izjavu. Održat će se i medijska konferencija sutra u 12 sati.


Na 142. plenumu koji se održao 5. listopada 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Podnesen je izvještaj o medijskom pokrivanju blokade u medijima.

Sudionik plenuma koji je trebao biti u Dnevniku Jabuka TV-a je zbog nesporazuma „zakasnio“ na emisiju, rekli su da će mu se javiti, ali nisu.

Urudžbiran je zahtjev za ukidanje plaćanja koji je jučer izglasan na plenumu.

Dobili smo informaciju da je jednoj studentici odbijeno plaćanje školarine na rate, što je prošlih godina bilo odobreno.

Traži se dobrovoljac koji bi u roku od nekoliko sati nakon završetka plenuma mogao iz zapisnika sastaviti izvještaj koji se objavljuje na Slobodnom Filozofskom.

Sudionik plenuma izvijestio je o tome kako je protekla jutrošnja blokada te o iskustvima s kolegama koji su trebali u referadu.

Nakon rasprave, odlučeno je da plenum želi nastaviti s blokadom referade.

Predloženo je da se sastavi nova medijska izjava iz više razloga, uključujući gostovanje ministra Fuchsa u središnjem Dnevniku HRT-a u ponedjeljak i obavijest Fakulteta o (link) s popisom “studenata koji trebaju upisati II. godinu preddiplomskog studija prema rang listi i upisnim kvotama te iznosom participacije u troškovima studija.” Naglašeno je i da “Studenti koji su dužni uplatiti participaciju prema priloženom popisu, neće moći ostvariti studentska prava ako ne podmire navedeni iznos.”

Institut za javne financije objavio je u svom newsletteru rad Petra Sopeka “Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj” u kojemu se iznose problematični stavovi. Sudionici plenuma uputili su i na druga medijska istupanja zaposlenika Instituta za javne financije.

Medijska sekcija će povodom IJF-ovih medijskih istupa i drugih navoda u medijima napisati medijsku izjavu. Održat će se i medijska konferencija sutra u 12 sati. Izabrani su glasnogovornici plenuma koji će sudjelovati na medijskoj konferenciji.

Na zadnjoj sjednici Fakultetskog vijeća Uprava je blokirala glasanje o neplaćanju. Plenum će uputiti zahtjev da se održi izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća FFZG-a otvorena za javnost tijekom ovog tjedna na kojoj će se jedina točka biti ukidanje naplaćivanja školarina, upisnina i ECTS bodova. Sudionica plenuma se javila da će urudžbirati zahtjev.

Kolegica koje je iznijela ideju o mini-akciji upisivanja nije prisutna na plenumu. O točki će se raspraviti kada kolegica dođe na plenum.

Podnesen je izvještaj o situaciji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Skupština FPZG-a odlučila je simboličnom akcijom reagirati na naplaćivanje školarina. Na idućem plenumu raspravljat će se o vidu podrške kolegama s FPZG-a.

15. listopada građani širom svijeta izaći će na ulice da izraze ogorčenje zato što su naša prava ugrožena savezom između političara i velikih korporacija (link: http://15october.net/hr/)

Plenum podržava akciju 15.O. Radna grupa za direktnu demokraciju koja će se baviti akcijom sastat će se u subotu u 16 sati u A-001. Plenum će podržati akciju i na medijskoj konferenciji koja će se održati u četvrtak 6. listopada.

U utorak je iduća sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu. Senat je donio odluka da nastava u ovoj akademskoj godini neće početi ako se prijedlozi zakona ne povuku. Zakoni još uvijek nisu povučeni, a nastava je počela. Plenum je za akciju povodom sjednice Senata Sveučilišta. Radna grupa za organizaciju akcije sastat će se u petak u 12 sati u A-001 ili pred referadom ako se blokada nastavi.

Plenum je odlučio da želi poslati delegata u emisiju “Studio 45” RTL-a.

Idući plenum održat će se 6. listopada 2011. u Dvorani 7 u 16 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 15 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izglasani su moderatori.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve