Plenum 11. listopada 2011.

Izvještaj sa 146. plenuma, 11. listopada 2011.

Na 146. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je održan 11. listopada 2011. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je za nastavak blokade referade i sutra. Dekan zahtijeva od plenuma da mu pošalje točke o kojima bi se raspravljalo na izvanrednom Fakultetskom vijeću i da ih se obrazloži.


Na 146. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je održan 11. listopada 2011. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Plenum je obaviješten o sutrašnjem okruglom stolu “Okvir za strategiju: Suvremene politike znanosti i obrazovanja” koji će se održati u srijedu, 12. listopada 2011., s početkom u 11.30 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Multimedijalna dvorana Knjižnice, 2. kat). Sudionici okruglog stola su: Aleksa Bjeliš (rektor Sveučilišta u Zagrebu), Damir Boras (dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Milorad Pupovac (saborski zastupnik SDSS-a), Gvozden Flego (saborski zastupnik SDP-a), Mislav Ježić (HAZU; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivan Rimac (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Mate Kapović (Sindikat “Akademska solidarnost”; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Sljedeća točka je bila izvješće o sastanku delegata plenuma s dekanom. Raspravljalo se o odluci o sazivanju izvanrednog Fakultetskog vijeća i naplaćivanju školarina i participacija. Dekan zahtijeva od plenuma da mu pošalje točke o kojima bi se raspravljalo na izvanrednom Fakultetskom vijeću i da ih se obrazloži.

Na Arhitektonskom fakultetu se 2. godina preddiplomskog studija još uvijek nije upisala. Trebalo bi se informirati o stanju na još više fakulteta.

Plenum se slaže da se na Vijeće šalje točka o ukidanju svih oblika naplaćivanja studentima.

Sudionica plenuma smatra da trebamo inzistirati samo na jednoj točki dnevnog reda kako se rasprava ne bi raspršila. Možda bi bilo dobro da plenum sastavlja točku dnevnog reda koju će se predložiti.

Plenum želi dopuniti već izglasan zahtjev koji šaljemo. Zahtjev je dopunjen sljedećim podtočkama: a) školarine, naplaćivanje ECTS-ova i upisnine, b) način donošenja financijskih odluka na Fakultetu.

Točka dnevnog reda o emisiji “Ništa nevažno” Hrvatskog radija prebačena je za sljedeći plenum.

Plenum je za nastavak blokade referade i sutra.

Radne grupe se nisu sastajale danas (osim radne grupe za tehnička pitanja plenuma koja je obavila pripreme za plenum).

Podnesen je izvještaj o zajedničkim planovima sa studentima Fakulteta političkih znanosti.

Sljedeći plenum će se održati 12. listopada 2011. u 16 sati u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 15 sati sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 18:50.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve