Izvještaj sa 153. plenuma, 24. listopada 2011.

Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja. Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.


Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda.

Po predstavljanju dnevnog reda dvoje sudionika plenuma je predložilo da se na dnevni red dodaju još dvije točke dnevnog reda: ostavka ministra Fuchsa i slanje delegata na studentske blokade u Beogradu. Točke su dodane.

NZSVO je danas dijelio nove letke kojima se nastoji približiti studentima. Još uvijek nas pokušavaju uvjeriti da bi novim zakonima bilo zajamčeno “besplatno obrazovanje”.

Na stranici FFZG-a objavljena je obavijest o provedbi upisa u II. I III. godinu preddiplomskih studija: “Studenti II. i III. godine preddiplomskih studija na Filozofskome fakultetu, koji su u obvezi plaćanja participacija u školarinama, mogu izvršiti upis u Studentskoj službi uz predočenje dokaza o uplati. Studenti koji iz osobnih razloga nisu u mogućnosti uplatiti participaciju u cjelini mogu podnijeti prodekanu za nastavu ili prodekanu za poslovanje obrazloženu molbu za upis uz obročno plaćanje participacije.”

Plenumu je prikazana izjava dekana Borasa nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća.

Podnesen je izvještaj s današnje blokade koja je započela u šest ujutro. Nismo bili u mogućnosti blokirati i parkiralište jer smo poštivali molbu portira da se klupe s Fakulteta ne iznose van. Kratko smo blokirali i knjižnicu te se zatim povukli ka dekanatu.

Jedini incident se dogodio kada je dekan Boras odlučio silom oduzeti sudionici plenuma fotoaparat te je pri tome pozlijedio kolegicu koja je završila na Hitnoj. Sudionici plenuma su ukazali na činjenicu da to nije prvi incident tijekom blokada u kojemu je netko od profesora fakulteta fizički nasrnuo na studentice. Sankcije po profesore nije bilo.

Dekan je također odbio razgovarati sa studentima na barikadi te je zahtijevao da ga, nakon što je probio blokadu, posjete “službeni predstavnici”.

Svi okupljeni na barikadi su se dogovorili da će par prisutnih otići do dekana na razgovor koji je potrajao preko dva sata i samo produbio razlike u mišljenju između studenata i uprave.

Za vrijeme blokade potvrde o studiranju su izdavane samo studentima na teret Ministarstva zbog izvanrednih okolnosti. Studenti uz osobne potrebe moraju platiti 3000 kuna inače se ne mogu upisati ni dobivati potvrde. Na stranici Fakulteta je objavljena odluka o tome.

Odgoditi plaćanje znači da se studenti ne upisuju – ako im treba potvrda moraju se upisati a minimalni uvjeti za upis je 3000 kuna. Može se platiti i u četiri rate, znači odmah 1500 kuna. Studenti u nezavidnoj financijskoj situaciji mogu pisati molbe prodekanu.

Uprava tvrdi da nije obećala besplatan upis nego odgodu upisa. Naglasili su da smo na krivoj adresi i da pritisak moramo vršiti prema Ministarstvu.

Sudionici plenuma smatraju da je problematično što se uopće išlo na sastanak s upravom jer plenum prvo mora odobriti slanje delegata. Ljudi koji su išli na sastanak s dekanom nisu pregovarali te su naglasili da su tamo kao zainteresirani pojedinci.

Sljedeća točka je bila traženje dekanove ostavke zbog obmane plenuma i Vijeća te zbog napada na studenticu na barikadi. Dekan je ozlijedio kolegicu i oteo njezinu imovinu. Očito je da se dekan nije držao svoje riječi i svojih izjava nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća. Dokaz za to su šokirani studenti koji su se nakon prekida blokade referade opet našli u istoj, nepromijenjenoj situaciji: moraju platiti školarinu ili se ne mogu upisati u akademsku godinu.

Sudionica plenuma je sistematizirala razloge zbog kojih bi dekan trebao dati ostavku.

Sudionik plenuma smatra da bismo se trebali fokusirati na nasilje nad studenticom i obmanjivanje studenata od strane dekana Borasa.

Sudionici plenuma smatraju da ovakav incident povlači za sobom ozbiljnije posljedice od puke ostavke s mjesta dekana.

Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja.

Zatim se raspravljalo o nastavku blokade.

Trebamo tražiti od profesora da nam daju koju minutu na početku predavanja da ljudima objasnimo o čemu se radi i zašto blokiramo.

Predloženo je da iskoristimo ovaj tjedan za organizaciju informativnih tribina na kojima ćemo i kontemplirati daljnje akcije.

Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.

U 10 sati na barikadi sastat će se radna grupa za informiranje i agitaciju. Radna grupa za širenje direktne demokracije također će se sastati u 17 sati u A-001.

Točka o slanju delegata u Beograd, gdje su trenutno okupirani Filološki i Filozofski fakultet, točka o sutrašnjoj sjednici Vlade i ostavci ministra Fuchsa su odgođene.

Sljedeći plenum će se održati sutra u utorak 24. listopada 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Svi zainteresirani su pozvani!

Izabrani su moderatori.

Plenum je završen u 00:21.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve