Izvještaj sa 153. plenuma, 24. listopada 2011.

Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja. Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.


Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda.

Po predstavljanju dnevnog reda dvoje sudionika plenuma je predložilo da se na dnevni red dodaju još dvije točke dnevnog reda: ostavka ministra Fuchsa i slanje delegata na studentske blokade u Beogradu. Točke su dodane.

NZSVO je danas dijelio nove letke kojima se nastoji približiti studentima. Još uvijek nas pokušavaju uvjeriti da bi novim zakonima bilo zajamčeno “besplatno obrazovanje”.

Na stranici FFZG-a objavljena je obavijest o provedbi upisa u II. I III. godinu preddiplomskih studija: “Studenti II. i III. godine preddiplomskih studija na Filozofskome fakultetu, koji su u obvezi plaćanja participacija u školarinama, mogu izvršiti upis u Studentskoj službi uz predočenje dokaza o uplati. Studenti koji iz osobnih razloga nisu u mogućnosti uplatiti participaciju u cjelini mogu podnijeti prodekanu za nastavu ili prodekanu za poslovanje obrazloženu molbu za upis uz obročno plaćanje participacije.”

Plenumu je prikazana izjava dekana Borasa nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća.

Podnesen je izvještaj s današnje blokade koja je započela u šest ujutro. Nismo bili u mogućnosti blokirati i parkiralište jer smo poštivali molbu portira da se klupe s Fakulteta ne iznose van. Kratko smo blokirali i knjižnicu te se zatim povukli ka dekanatu.

Jedini incident se dogodio kada je dekan Boras odlučio silom oduzeti sudionici plenuma fotoaparat te je pri tome pozlijedio kolegicu koja je završila na Hitnoj. Sudionici plenuma su ukazali na činjenicu da to nije prvi incident tijekom blokada u kojemu je netko od profesora fakulteta fizički nasrnuo na studentice. Sankcije po profesore nije bilo.

Dekan je također odbio razgovarati sa studentima na barikadi te je zahtijevao da ga, nakon što je probio blokadu, posjete “službeni predstavnici”.

Svi okupljeni na barikadi su se dogovorili da će par prisutnih otići do dekana na razgovor koji je potrajao preko dva sata i samo produbio razlike u mišljenju između studenata i uprave.

Za vrijeme blokade potvrde o studiranju su izdavane samo studentima na teret Ministarstva zbog izvanrednih okolnosti. Studenti uz osobne potrebe moraju platiti 3000 kuna inače se ne mogu upisati ni dobivati potvrde. Na stranici Fakulteta je objavljena odluka o tome.

Odgoditi plaćanje znači da se studenti ne upisuju – ako im treba potvrda moraju se upisati a minimalni uvjeti za upis je 3000 kuna. Može se platiti i u četiri rate, znači odmah 1500 kuna. Studenti u nezavidnoj financijskoj situaciji mogu pisati molbe prodekanu.

Uprava tvrdi da nije obećala besplatan upis nego odgodu upisa. Naglasili su da smo na krivoj adresi i da pritisak moramo vršiti prema Ministarstvu.

Sudionici plenuma smatraju da je problematično što se uopće išlo na sastanak s upravom jer plenum prvo mora odobriti slanje delegata. Ljudi koji su išli na sastanak s dekanom nisu pregovarali te su naglasili da su tamo kao zainteresirani pojedinci.

Sljedeća točka je bila traženje dekanove ostavke zbog obmane plenuma i Vijeća te zbog napada na studenticu na barikadi. Dekan je ozlijedio kolegicu i oteo njezinu imovinu. Očito je da se dekan nije držao svoje riječi i svojih izjava nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća. Dokaz za to su šokirani studenti koji su se nakon prekida blokade referade opet našli u istoj, nepromijenjenoj situaciji: moraju platiti školarinu ili se ne mogu upisati u akademsku godinu.

Sudionica plenuma je sistematizirala razloge zbog kojih bi dekan trebao dati ostavku.

Sudionik plenuma smatra da bismo se trebali fokusirati na nasilje nad studenticom i obmanjivanje studenata od strane dekana Borasa.

Sudionici plenuma smatraju da ovakav incident povlači za sobom ozbiljnije posljedice od puke ostavke s mjesta dekana.

Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja.

Zatim se raspravljalo o nastavku blokade.

Trebamo tražiti od profesora da nam daju koju minutu na početku predavanja da ljudima objasnimo o čemu se radi i zašto blokiramo.

Predloženo je da iskoristimo ovaj tjedan za organizaciju informativnih tribina na kojima ćemo i kontemplirati daljnje akcije.

Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.

U 10 sati na barikadi sastat će se radna grupa za informiranje i agitaciju. Radna grupa za širenje direktne demokracije također će se sastati u 17 sati u A-001.

Točka o slanju delegata u Beograd, gdje su trenutno okupirani Filološki i Filozofski fakultet, točka o sutrašnjoj sjednici Vlade i ostavci ministra Fuchsa su odgođene.

Sljedeći plenum će se održati sutra u utorak 24. listopada 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Svi zainteresirani su pozvani!

Izabrani su moderatori.

Plenum je završen u 00:21.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve