Izvještaj sa 153. plenuma, 24. listopada 2011.

Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja. Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.

Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda.

Po predstavljanju dnevnog reda dvoje sudionika plenuma je predložilo da se na dnevni red dodaju još dvije točke dnevnog reda: ostavka ministra Fuchsa i slanje delegata na studentske blokade u Beogradu. Točke su dodane.

NZSVO je danas dijelio nove letke kojima se nastoji približiti studentima. Još uvijek nas pokušavaju uvjeriti da bi novim zakonima bilo zajamčeno “besplatno obrazovanje”.

Na stranici FFZG-a objavljena je obavijest o provedbi upisa u II. I III. godinu preddiplomskih studija: “Studenti II. i III. godine preddiplomskih studija na Filozofskome fakultetu, koji su u obvezi plaćanja participacija u školarinama, mogu izvršiti upis u Studentskoj službi uz predočenje dokaza o uplati. Studenti koji iz osobnih razloga nisu u mogućnosti uplatiti participaciju u cjelini mogu podnijeti prodekanu za nastavu ili prodekanu za poslovanje obrazloženu molbu za upis uz obročno plaćanje participacije.”

Plenumu je prikazana izjava dekana Borasa nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća.

Podnesen je izvještaj s današnje blokade koja je započela u šest ujutro. Nismo bili u mogućnosti blokirati i parkiralište jer smo poštivali molbu portira da se klupe s Fakulteta ne iznose van. Kratko smo blokirali i knjižnicu te se zatim povukli ka dekanatu.

Jedini incident se dogodio kada je dekan Boras odlučio silom oduzeti sudionici plenuma fotoaparat te je pri tome pozlijedio kolegicu koja je završila na Hitnoj. Sudionici plenuma su ukazali na činjenicu da to nije prvi incident tijekom blokada u kojemu je netko od profesora fakulteta fizički nasrnuo na studentice. Sankcije po profesore nije bilo.

Dekan je također odbio razgovarati sa studentima na barikadi te je zahtijevao da ga, nakon što je probio blokadu, posjete “službeni predstavnici”.

Svi okupljeni na barikadi su se dogovorili da će par prisutnih otići do dekana na razgovor koji je potrajao preko dva sata i samo produbio razlike u mišljenju između studenata i uprave.

Za vrijeme blokade potvrde o studiranju su izdavane samo studentima na teret Ministarstva zbog izvanrednih okolnosti. Studenti uz osobne potrebe moraju platiti 3000 kuna inače se ne mogu upisati ni dobivati potvrde. Na stranici Fakulteta je objavljena odluka o tome.

Odgoditi plaćanje znači da se studenti ne upisuju – ako im treba potvrda moraju se upisati a minimalni uvjeti za upis je 3000 kuna. Može se platiti i u četiri rate, znači odmah 1500 kuna. Studenti u nezavidnoj financijskoj situaciji mogu pisati molbe prodekanu.

Uprava tvrdi da nije obećala besplatan upis nego odgodu upisa. Naglasili su da smo na krivoj adresi i da pritisak moramo vršiti prema Ministarstvu.

Sudionici plenuma smatraju da je problematično što se uopće išlo na sastanak s upravom jer plenum prvo mora odobriti slanje delegata. Ljudi koji su išli na sastanak s dekanom nisu pregovarali te su naglasili da su tamo kao zainteresirani pojedinci.

Sljedeća točka je bila traženje dekanove ostavke zbog obmane plenuma i Vijeća te zbog napada na studenticu na barikadi. Dekan je ozlijedio kolegicu i oteo njezinu imovinu. Očito je da se dekan nije držao svoje riječi i svojih izjava nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća. Dokaz za to su šokirani studenti koji su se nakon prekida blokade referade opet našli u istoj, nepromijenjenoj situaciji: moraju platiti školarinu ili se ne mogu upisati u akademsku godinu.

Sudionica plenuma je sistematizirala razloge zbog kojih bi dekan trebao dati ostavku.

Sudionik plenuma smatra da bismo se trebali fokusirati na nasilje nad studenticom i obmanjivanje studenata od strane dekana Borasa.

Sudionici plenuma smatraju da ovakav incident povlači za sobom ozbiljnije posljedice od puke ostavke s mjesta dekana.

Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja.

Zatim se raspravljalo o nastavku blokade.

Trebamo tražiti od profesora da nam daju koju minutu na početku predavanja da ljudima objasnimo o čemu se radi i zašto blokiramo.

Predloženo je da iskoristimo ovaj tjedan za organizaciju informativnih tribina na kojima ćemo i kontemplirati daljnje akcije.

Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.

U 10 sati na barikadi sastat će se radna grupa za informiranje i agitaciju. Radna grupa za širenje direktne demokracije također će se sastati u 17 sati u A-001.

Točka o slanju delegata u Beograd, gdje su trenutno okupirani Filološki i Filozofski fakultet, točka o sutrašnjoj sjednici Vlade i ostavci ministra Fuchsa su odgođene.

Sljedeći plenum će se održati sutra u utorak 24. listopada 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Svi zainteresirani su pozvani!

Izabrani su moderatori.

Plenum je završen u 00:21.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve