Manifest za promjenu režima u korist cijelog čovječanstva

Na stranici Guardiana 14. listopada je objavljen manifest o novom modelu upravljanja svijetom povodom prosvjeda 15. listopada koji će se održati u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, SAD, Palestina, Izrael, Brazil, Meksiko, Urugvaj, Argentina, Indija i Australija.


Aktivisti i plenumi u svijetu, inspirirani prosvjedima od Tunisa do New Yorka, zajednički su sročili viziju novog modela upravljanja svijetom.



U subotu će ljudi izići na ulice u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. U Londonu se planira zaposjedanje Burze. Stojimo svi zajedno u zahtjevu za globalnim promjenama i ujedinjeni u zahtjevu za globalnom demokracijom: globalnim upravljanjem samog naroda, u korist naroda.

Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, SAD, Palestina, Izrael, Brazil, Meksiko, Urugvaj, Argentina, Indija i Australija. Dolazili su komentari, sugestije, potpore, pisalo se i popravljalo. Tekst su poduprli Naomi Klein (Kanada), Vandana Shiva (Indija), Michael Hardt i Noam Chomsky (SAD) te Eduardo Galeano (Urugvaj).

    Ujedinjeni za #GlobalDemocracy 15. listopada 2011, ujedinjeni u različitosti, ujedinjeni za globalne promjene, zahtijevamo globalnu demokraciju: globalno upravljanje naroda, za dobrobit naroda. Inspirirani svojim sestrama i braćom u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji, Bahrenu, New Yorku, Palestini-Izraelu, Španjolskoj i Grčkoj, mi također tražimo promjenu režima: promjenu globalnog režima. Riječima Vandane Shive, indijske aktivistice, danas tražimo da se G8 zamijeni cijelim čovječanstvom – G7 000 000 000. Nedemokratske međunarodne institucije su naš globalni Mubarak, naš globalni Asad, naš globalni Gadafi. Među njima su: MMF, WTO, svjetska tržišta, multinacionalne banke, G8/G20, Europska središnja banka i Vijeće sigurnosti UN-a. Kao ni Mubaraku i Asadu, ni tim institucijama se ne smije dopustiti da upravljaju ljudskim životima bez njihova pristanka. Svi se rađamo jednaki, bogati ili siromašni, žene ili muški. Svaki je Afrikanac i Azijac jednak svakom Europljaninu i Amerikancu. Naše globalne institucije moraju to odražavati, ili ih se mora svrgnuti. Danas, više nego ikada u povijesti, globalne sile upravljaju ljudskim životima. Naše poslove, zdravlje, stanovanje, obrazovanje i mirovine kontroliraju globalne banke, tržišta, porezni rajevi, korporacije i financijske krize. Naš okoliš se uništava kroz onečišćenje ostalih kontinenata. Međunarodni ratovi i međunarodna trgovina oružjem, drogom i prirodnim resursima utječu na našu sigurnost. Gubimo kontrolu nad svojim životima. To mora prestati. To i hoće prestati. Ljudi širom svijeta moraju dobiti kontrolu nad odlukama koje utječu na njih na svim razinama – od globalne do lokalne. to je globalna demokracija. To je ono što danas zahtijevamo. Danas, kao meksički zapatisti, govorimo: “¡Ya basta! Aquí el pueblo manda y el gobierno obedece“: Dosta! Ovdje zapovijeda narod, a globalne institucije slušaju! Kao i španjolski pokret Tomalaplaza kažemo “Democracia Real Ya“: Želimo stvarnu globalnu demokraciju odmah!” Danas pozivamo sve ljude na svijetu: učinimo od svijeta Tahrir! Učinimo od svijeta Puerta del Sol!

Ovaj manifest, naravno, nisu poduprli svi ljudi koji sudjeluju u svjetskim protestima u subotu. Kada je riječ o društvenim pokretima, nikada ne mogu svi zajedno pisati neki tekst ili ga podržati. Ali, koliko god smo mogli, nastojali smo da u pisanju teksta sudjeluje što više ljudi širom svijeta. Mislimo da je tekst legitiman manifest koji izvire iz prosvjedâ, a podupiru ga mnogi u njih uključeni, kao Democracia Real Ya International, glavni plenum u Madridu, glavni plenum u Bostonu, u Buenos Airesu i Sao Paolu. Nadamo se da je ovo početak pokreta.

Odlučili smo nazvati međunarodne institucije poput MMF-a, UN-ova Vijeća sigurnosti, svjetskih tržišta i međunarodnih banaka našim “globalnim Mubarakom, našim globalnim Asadom”. Tu je bilo žestoke rasprave. Ali smo odlučili zadržati takvu formulaciju. Teške riječi za teška vremena. Nismo definirali što globalne demokratske institucije točno znače jer tu nema još potpunog slaganja.

Tekst ostavljamo na razini načela znajući da postoje mnogobrojne ideje kako dati ljudima kontrolu nad globalni odlukama koje nam oblikuju živote. Kada su francuski aktivisti po prvi put zahtijevali nacionalnu demokraciju, nitko nije vjerovao da je to moguće. Danas nitko ne vjeruje da je moguća globalna narodna samouprava. Buduće će generacije o tome suditi na drugačiji način. Danas počinjemo s građenjem pokreta za globalnu demokraciju.

• Raspravljajte o ovome na Twitteru pod hashtagom #globaldemocracy i #globalchange

S engleskog preveo Drago Markiša
Objavljeno na stranici Guardiana 14.10.2011.

Vezani članci

  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.
  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, New York, cca. 1890., fotografija Jacobsa Riisa koji je tih godina kao novinar pisao i dokumentirao o životu u njujorškim slamovima. (izvor) Razmišljati skromno Socijalistička Jugoslavija posebnu je pozornost posvećivala pitanju stambenih politika. Držalo se da je zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva preduvjet za uspostavu egalitarnog društva. Raspadom Jugoslavije trendovi u polju stambenih politika sve više preuzimaju neoliberalne modele rješavanja ovog pitanja. Donosimo prijevod teksta F. T. Green, koji se bavi stambenom krizom u New Yorku u kontekstu aktualnih rasprava o (ne)prihvatljivosti „mikrojedinica“, minijaturnih urbanih nastambi koje postaju novi standard osiromašene populacije.
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicama, ne šefovima Ministarstvo rada Trumpove administracije početkom je prosinca najavilo vraćanje kolektivnih napojnica u restoransku industriju. Ako se predložena izmjena, stavljena na javnu raspravu do 5. veljače 2018., usvoji, dovest će na sam rub egzistencije konobare/ice, odnosno radnike/ce koji/e rade za napojnice, a već primaju substandardne nadnice koje često idu ispod propisanog minimuma. Autorica ukazuje na posljedice koje će izmjena pravilnika, pod krinkom pravedne raspodjele napojnica, donijeti najugroženijem dijelu radništva u uslužnim djelatnostima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve