Manifest za promjenu režima u korist cijelog čovječanstva

Na stranici Guardiana 14. listopada je objavljen manifest o novom modelu upravljanja svijetom povodom prosvjeda 15. listopada koji će se održati u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, SAD, Palestina, Izrael, Brazil, Meksiko, Urugvaj, Argentina, Indija i Australija.

Aktivisti i plenumi u svijetu, inspirirani prosvjedima od Tunisa do New Yorka, zajednički su sročili viziju novog modela upravljanja svijetom.

U subotu će ljudi izići na ulice u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. U Londonu se planira zaposjedanje Burze. Stojimo svi zajedno u zahtjevu za globalnim promjenama i ujedinjeni u zahtjevu za globalnom demokracijom: globalnim upravljanjem samog naroda, u korist naroda.

Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, SAD, Palestina, Izrael, Brazil, Meksiko, Urugvaj, Argentina, Indija i Australija. Dolazili su komentari, sugestije, potpore, pisalo se i popravljalo. Tekst su poduprli Naomi Klein (Kanada), Vandana Shiva (Indija), Michael Hardt i Noam Chomsky (SAD) te Eduardo Galeano (Urugvaj).

    Ujedinjeni za #GlobalDemocracy 15. listopada 2011, ujedinjeni u različitosti, ujedinjeni za globalne promjene, zahtijevamo globalnu demokraciju: globalno upravljanje naroda, za dobrobit naroda. Inspirirani svojim sestrama i braćom u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji, Bahrenu, New Yorku, Palestini-Izraelu, Španjolskoj i Grčkoj, mi također tražimo promjenu režima: promjenu globalnog režima. Riječima Vandane Shive, indijske aktivistice, danas tražimo da se G8 zamijeni cijelim čovječanstvom – G7 000 000 000. Nedemokratske međunarodne institucije su naš globalni Mubarak, naš globalni Asad, naš globalni Gadafi. Među njima su: MMF, WTO, svjetska tržišta, multinacionalne banke, G8/G20, Europska središnja banka i Vijeće sigurnosti UN-a. Kao ni Mubaraku i Asadu, ni tim institucijama se ne smije dopustiti da upravljaju ljudskim životima bez njihova pristanka. Svi se rađamo jednaki, bogati ili siromašni, žene ili muški. Svaki je Afrikanac i Azijac jednak svakom Europljaninu i Amerikancu. Naše globalne institucije moraju to odražavati, ili ih se mora svrgnuti. Danas, više nego ikada u povijesti, globalne sile upravljaju ljudskim životima. Naše poslove, zdravlje, stanovanje, obrazovanje i mirovine kontroliraju globalne banke, tržišta, porezni rajevi, korporacije i financijske krize. Naš okoliš se uništava kroz onečišćenje ostalih kontinenata. Međunarodni ratovi i međunarodna trgovina oružjem, drogom i prirodnim resursima utječu na našu sigurnost. Gubimo kontrolu nad svojim životima. To mora prestati. To i hoće prestati. Ljudi širom svijeta moraju dobiti kontrolu nad odlukama koje utječu na njih na svim razinama – od globalne do lokalne. to je globalna demokracija. To je ono što danas zahtijevamo. Danas, kao meksički zapatisti, govorimo: “¡Ya basta! Aquí el pueblo manda y el gobierno obedece“: Dosta! Ovdje zapovijeda narod, a globalne institucije slušaju! Kao i španjolski pokret Tomalaplaza kažemo “Democracia Real Ya“: Želimo stvarnu globalnu demokraciju odmah!” Danas pozivamo sve ljude na svijetu: učinimo od svijeta Tahrir! Učinimo od svijeta Puerta del Sol!

Ovaj manifest, naravno, nisu poduprli svi ljudi koji sudjeluju u svjetskim protestima u subotu. Kada je riječ o društvenim pokretima, nikada ne mogu svi zajedno pisati neki tekst ili ga podržati. Ali, koliko god smo mogli, nastojali smo da u pisanju teksta sudjeluje što više ljudi širom svijeta. Mislimo da je tekst legitiman manifest koji izvire iz prosvjedâ, a podupiru ga mnogi u njih uključeni, kao Democracia Real Ya International, glavni plenum u Madridu, glavni plenum u Bostonu, u Buenos Airesu i Sao Paolu. Nadamo se da je ovo početak pokreta.

Odlučili smo nazvati međunarodne institucije poput MMF-a, UN-ova Vijeća sigurnosti, svjetskih tržišta i međunarodnih banaka našim “globalnim Mubarakom, našim globalnim Asadom”. Tu je bilo žestoke rasprave. Ali smo odlučili zadržati takvu formulaciju. Teške riječi za teška vremena. Nismo definirali što globalne demokratske institucije točno znače jer tu nema još potpunog slaganja.

Tekst ostavljamo na razini načela znajući da postoje mnogobrojne ideje kako dati ljudima kontrolu nad globalni odlukama koje nam oblikuju živote. Kada su francuski aktivisti po prvi put zahtijevali nacionalnu demokraciju, nitko nije vjerovao da je to moguće. Danas nitko ne vjeruje da je moguća globalna narodna samouprava. Buduće će generacije o tome suditi na drugačiji način. Danas počinjemo s građenjem pokreta za globalnu demokraciju.

• Raspravljajte o ovome na Twitteru pod hashtagom #globaldemocracy i #globalchange

S engleskog preveo Drago Markiša
Objavljeno na stranici Guardiana 14.10.2011.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve