Potpora plenuma Filozofskog fakulteta prosvjedima 15. 10. (15.O)

Plenum je podržao prosvjednu akciju 15. listopada kada će građani širom svijeta izaći na ulice da izraze ogorčenje zato što su naša prava ugrožena savezom između političara i ekonomske elite (kapitalista i korporacija). Više informacija o samom pokretu možete naći na njihovoj web stranici i na Facebooku.

U zadnjih su godinu dana studenti širom svijeta izišli na ulice – krajem 2010. svjedočili smo velikim studentskim prosvjedima u Velikoj Britaniji koji su se borili protiv rastućih školarina i, kao i mi i naše kolege širom svijeta, za besplatno i svima dostupno obrazovanje. Ljetos su nas dočekale vijesti o masovnim prosvjedima studenata i učenika u Čileu koji se bore protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja koja je ondje došla do doista neviđenih granica pod ekstremno neoliberalnim diktatorskim režimom generala Pinocheta i nakon njega. Studenti i mladi ljudi su, osim toga, sudjelovali u velikim brojevima i u drugim prosvjedima širom svijeta, a u sjevernoafričkim revolucijama ove godine, kao i npr. na velikim prosvjedima u Španjolskoj koji su počeli 15. svibnja 2010., upravo su studenti bez perspektive i nezaposleni mladi odigrali ključnu ulogu. Trenutno pažnju svjetske javnosti privlače prosvjedi u SAD-u, u kojima ponovo važan udio imaju studenti, koji nakon fakulteta ostaju u velikim dugovima, a bez mogućnosti da nađu posao. S obzirom na to da kod nas npr. Kukuriku koalicija predstavlja u svom programu studentske kredite kao “rješenje”, ne prihvaćajući, osim samo na riječima, zahtjeve studenata i akademskih radnika u Hrvatskoj za javno financiranim obrazovanjem, treba napomenuti da je u SAD-u ukupan iznos studentskih dugova ove godine premašio čak i ukupan iznos duga na kreditnim karticama. Želimo li doista i kod nas društvo u kojem će se moći studirati praktički samo ako si bogat ili ako se možeš zadužiti na nekoliko desetaka tisuća dolara?

Na inicijativu španjolskoga pokreta, za 15. listopada se najavljuje novi val prosvjeda širom svijeta, a prosvjedi su najavljeni i u Hrvatskoj. Opći ciljevi ovih demonstracija su prosvjed protiv trenutnog ekonomsko-političkog sustava u svijetu koji u trenutku krize prebacuje troškove na obične ljude, koji za nju nisu ni najmanje krivi; u kojem je privatan profit sitne manjine (koju u američkim prosvjedima nazivaju 1%) važniji od potreba čitavog društva (99%) i u kojem demokracija postoji samo nominalno i sastoji se od mogućnosti da svake četiri godine zaokružimo jednu od stranaka koje sve provode identičnu neoliberalnu politiku, koja ide u korist uskog sloja gospodarsko-političke vrhuške a protiv interesâ običnih ljudi i cijeloga društva. Španjolski prosvjednici su ideju cijelog pokreta najbolje izrazili riječima: “mi nismo protiv sistema, sistem je protiv nas”. U trenutku kada je referada FF-a blokirana u nastavku dugogodišnje borbe za javno financirano i svima dostupno obrazovanje, nikome to nije jasnije nego nama samima. Osim toga, protesti širom svijeta, od sjeverne Afrike preko Grčke i Španjolske do SAD-a, organizirani su na isti način kao i mi studenti ovdje u Hrvatskoj – direktnodemokratski, putem zajedničkog jednakopravnog odlučivanja na plenumima i kroz rad radnih grupa, bez vođâ, liderâ i hijerarhije… Kako su i metode i ciljevi ovih prosvjeda, zahtijevanje uvođenja direktne demokracije i težnja k novom i boljem političko-ekonomskom sustavu, širom svijeta gotovo pa istovjetni ciljevima i metodama za koje se već godinama zalažemo mi studenti, plenum Filozofskog fakulteta izglasao je 5. listopada svoju punu potporu rečenim prosvjedima. Za bolje društvo se nitko neće izboriti ako se sami za njega ne izborimo.

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve