Potpora plenuma Filozofskog fakulteta prosvjedima 15. 10. (15.O)

U zadnjih su godinu dana studenti širom svijeta izišli na ulice – krajem 2010. svjedočili smo velikim studentskim prosvjedima u Velikoj Britaniji koji su se borili protiv rastućih školarina i, kao i mi i naše kolege širom svijeta, za besplatno i svima dostupno obrazovanje. Ljetos su nas dočekale vijesti o masovnim prosvjedima studenata i učenika u Čileu koji se bore protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja koja je ondje došla do doista neviđenih granica pod ekstremno neoliberalnim diktatorskim režimom generala Pinocheta i nakon njega. Studenti i mladi ljudi su, osim toga, sudjelovali u velikim brojevima i u drugim prosvjedima širom svijeta, a u sjevernoafričkim revolucijama ove godine, kao i npr. na velikim prosvjedima u Španjolskoj koji su počeli 15. svibnja 2010., upravo su studenti bez perspektive i nezaposleni mladi odigrali ključnu ulogu. Trenutno pažnju svjetske javnosti privlače prosvjedi u SAD-u, u kojima ponovo važan udio imaju studenti, koji nakon fakulteta ostaju u velikim dugovima, a bez mogućnosti da nađu posao. S obzirom na to da kod nas npr. Kukuriku koalicija predstavlja u svom programu studentske kredite kao “rješenje”, ne prihvaćajući, osim samo na riječima, zahtjeve studenata i akademskih radnika u Hrvatskoj za javno financiranim obrazovanjem, treba napomenuti da je u SAD-u ukupan iznos studentskih dugova ove godine premašio čak i ukupan iznos duga na kreditnim karticama. Želimo li doista i kod nas društvo u kojem će se moći studirati praktički samo ako si bogat ili ako se možeš zadužiti na nekoliko desetaka tisuća dolara?
Na inicijativu španjolskoga pokreta, za 15. listopada se najavljuje novi val prosvjeda širom svijeta, a prosvjedi su najavljeni i u Hrvatskoj. Opći ciljevi ovih demonstracija su prosvjed protiv trenutnog ekonomsko-političkog sustava u svijetu koji u trenutku krize prebacuje troškove na obične ljude, koji za nju nisu ni najmanje krivi; u kojem je privatan profit sitne manjine (koju u američkim prosvjedima nazivaju 1%) važniji od potreba čitavog društva (99%) i u kojem demokracija postoji samo nominalno i sastoji se od mogućnosti da svake četiri godine zaokružimo jednu od stranaka koje sve provode identičnu neoliberalnu politiku, koja ide u korist uskog sloja gospodarsko-političke vrhuške a protiv interesâ običnih ljudi i cijeloga društva. Španjolski prosvjednici su ideju cijelog pokreta najbolje izrazili riječima: “mi nismo protiv sistema, sistem je protiv nas”. U trenutku kada je referada FF-a blokirana u nastavku dugogodišnje borbe za javno financirano i svima dostupno obrazovanje, nikome to nije jasnije nego nama samima. Osim toga, protesti širom svijeta, od sjeverne Afrike preko Grčke i Španjolske do SAD-a, organizirani su na isti način kao i mi studenti ovdje u Hrvatskoj – direktnodemokratski, putem zajedničkog jednakopravnog odlučivanja na plenumima i kroz rad radnih grupa, bez vođâ, liderâ i hijerarhije… Kako su i metode i ciljevi ovih prosvjeda, zahtijevanje uvođenja direktne demokracije i težnja k novom i boljem političko-ekonomskom sustavu, širom svijeta gotovo pa istovjetni ciljevima i metodama za koje se već godinama zalažemo mi studenti, plenum Filozofskog fakulteta izglasao je 5. listopada svoju punu potporu rečenim prosvjedima. Za bolje društvo se nitko neće izboriti ako se sami za njega ne izborimo.