Izvještaj sa 160. plenuma, 29. studenog 2011.

Na 160. plenumu održanom 29. studenog 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda. Plenum je podržao studentske blokade Filozofskog fakulteta u Ljubljani i kanadskog sveučilišta McGill. Izabrani su delegati za sjednicu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća, kao i izvještaj sa sjednice Povjerenstva za razvoj studija na Filozofskom fakultetu.


Na 160. plenumu održanom 29. studenog 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda.

Etičko povjerenstvo Fakulteta odbilo je pokrenuti postupak protiv dekana zbog fizičkog nasrtaja na studenticu i krađu fotoaparata tijekom blokade Uprave. Kolegica je jutros uručila pritužbu Etičkom povjerenstvu Sveučilišta.

Plenum je izglasao i dao mandat medijskoj sekciji da napiše pisma podrške slovenskim studentima u blokadi na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, kao i pismo podrške studentima sa kanadskog sveučilišta McGill.

Plenum je izabrao delegata za sjednicu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u srijedu 30. studenog u 15 sati. Sjednica je važna jer se bira sveučilišni studentski pravobranitelj, a plenum ima svog kandidata.

U srijedu 30. studenog u Vijećnici FFZG-a u 20 sati održat će se razgovor o funkcioniranju Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta. Na sastanku bi se trebala sazvati izborna skupština Saveza. Bitno je da se sudjeluju u radu SSUFF.

Na sjednici Fakultetskog vijeća 24. studenog ostavku su podnesene na mjesto prodekana za nastavu i studente te prodekana za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje. Vijeće je potvrdilo prijedlog izmjene Statuta FFZG-a o proceduri izbora dekana. Plenum je zaključio da delegate treba bolje pripremiti prije svakog Vijeća te secirati dnevni red. Iduća sjednica Vijeća održat će se 16. prosinca, a već na sljedećem plenumu 6. prosinca birati će se delegati.

Povjerenstvo za razvoj studija raspravljalo je o mogućnosti prelaska svih odsjeka na sustav izvođenja studija 0+5. Problem je što nakon tri godine ne bi postojali prvostupnici. Predloženo je da se povjerenstvo sastaje češće.

Nakon što je radna grupa za mini akcije podnijela izvještaj, plenum je izglasao da će medijska sekcija sastaviti izjavu u kojoj će se osvrnuti na predizbornu kampanju i parlamentarne izbore. Izjavu se neće slati strankama. Planirana mini akcija će se održati ovisno o interesu studenata.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma radila je na promjeni smjernica i pravila plenuma, s fokusom na ulogu moderatora i održavanjem tolerantne rasprave na plenumu. Sljedeći sastanak održat će se u utorak 6. prosinca u 17 sati u A-001.

Radna grupa za informiranje i agitaciju dovršila je plakat kojim se poziva ljude na da se studenti aktivno uključe u rad odsjeka. Sastavljen je oblik ankete o plenumu; radit će se na uzorku od 1000 ljudi, tridesetak ljudi po odsjeku. Detalji ankete razradit će se u sljedeća dva tjedna.

Radna grupa za širenje direktne demokracije organizira kružok „Ekonomska demokracija“ u četvrtak, 1. prosinca u 18 sati u A-001. Potrebno je započeti rad na reizdanju „Blokadne kuharice“. Sljedeći sastanak radne grupe je u četvrtak u 16 sati u A-001. Na plenumskoj mailing listi nalazi se tablica u koju se možete upisati ako želite majice s tri šake (olovka, alat i klas žita).

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Naredni plenum održat će se u utorak, 6. prosinca u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Pod točkom “Razno” iznesen je prijedlog o izmjeni šifre za mail radne grupe za tehnička pitanja plenuma. O tome će se raspraviti na sljedećem sastanku radne grupe.

Plenum je zaključen u 22:36.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve