Izvještaj sa 160. plenuma, 29. studenog 2011.

Na 160. plenumu održanom 29. studenog 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda. Plenum je podržao studentske blokade Filozofskog fakulteta u Ljubljani i kanadskog sveučilišta McGill. Izabrani su delegati za sjednicu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća, kao i izvještaj sa sjednice Povjerenstva za razvoj studija na Filozofskom fakultetu.


Na 160. plenumu održanom 29. studenog 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda.

Etičko povjerenstvo Fakulteta odbilo je pokrenuti postupak protiv dekana zbog fizičkog nasrtaja na studenticu i krađu fotoaparata tijekom blokade Uprave. Kolegica je jutros uručila pritužbu Etičkom povjerenstvu Sveučilišta.

Plenum je izglasao i dao mandat medijskoj sekciji da napiše pisma podrške slovenskim studentima u blokadi na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, kao i pismo podrške studentima sa kanadskog sveučilišta McGill.

Plenum je izabrao delegata za sjednicu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u srijedu 30. studenog u 15 sati. Sjednica je važna jer se bira sveučilišni studentski pravobranitelj, a plenum ima svog kandidata.

U srijedu 30. studenog u Vijećnici FFZG-a u 20 sati održat će se razgovor o funkcioniranju Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta. Na sastanku bi se trebala sazvati izborna skupština Saveza. Bitno je da se sudjeluju u radu SSUFF.

Na sjednici Fakultetskog vijeća 24. studenog ostavku su podnesene na mjesto prodekana za nastavu i studente te prodekana za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje. Vijeće je potvrdilo prijedlog izmjene Statuta FFZG-a o proceduri izbora dekana. Plenum je zaključio da delegate treba bolje pripremiti prije svakog Vijeća te secirati dnevni red. Iduća sjednica Vijeća održat će se 16. prosinca, a već na sljedećem plenumu 6. prosinca birati će se delegati.

Povjerenstvo za razvoj studija raspravljalo je o mogućnosti prelaska svih odsjeka na sustav izvođenja studija 0+5. Problem je što nakon tri godine ne bi postojali prvostupnici. Predloženo je da se povjerenstvo sastaje češće.

Nakon što je radna grupa za mini akcije podnijela izvještaj, plenum je izglasao da će medijska sekcija sastaviti izjavu u kojoj će se osvrnuti na predizbornu kampanju i parlamentarne izbore. Izjavu se neće slati strankama. Planirana mini akcija će se održati ovisno o interesu studenata.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma radila je na promjeni smjernica i pravila plenuma, s fokusom na ulogu moderatora i održavanjem tolerantne rasprave na plenumu. Sljedeći sastanak održat će se u utorak 6. prosinca u 17 sati u A-001.

Radna grupa za informiranje i agitaciju dovršila je plakat kojim se poziva ljude na da se studenti aktivno uključe u rad odsjeka. Sastavljen je oblik ankete o plenumu; radit će se na uzorku od 1000 ljudi, tridesetak ljudi po odsjeku. Detalji ankete razradit će se u sljedeća dva tjedna.

Radna grupa za širenje direktne demokracije organizira kružok „Ekonomska demokracija“ u četvrtak, 1. prosinca u 18 sati u A-001. Potrebno je započeti rad na reizdanju „Blokadne kuharice“. Sljedeći sastanak radne grupe je u četvrtak u 16 sati u A-001. Na plenumskoj mailing listi nalazi se tablica u koju se možete upisati ako želite majice s tri šake (olovka, alat i klas žita).

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Naredni plenum održat će se u utorak, 6. prosinca u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Pod točkom “Razno” iznesen je prijedlog o izmjeni šifre za mail radne grupe za tehnička pitanja plenuma. O tome će se raspraviti na sljedećem sastanku radne grupe.

Plenum je zaključen u 22:36.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve