Snimke prve tri sesije kružoka “O ekonomskoj demokraciji”

SkriptaTV donosi snimke prve tri sesije kružoka O ekonomskoj demokraciji koje su se održale 1., 8. i 15. prosinca 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001. Snimke možete pronaći i na drugom youtube kanalu SkriptaTV – www.youtube.com/TVSkripta. Kružok će se nastaviti i u 2012.


1.12.2011.



U četvrtak 1. prosinca 2011. u 18 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održao se prvi u nizu kružoka “O ekonomskoj demokraciji”. Kao uvod u raspravu Mislav Žitko održao je predavanje, a za kvalitetu same rasprave poželjno je bilo pročitati nešto od priložene literature. Ovdje su, prema izboru predavača, izdvojena samo neka od djela koja se bave navedenom problematikom, a svatko je bio slobodan proći kroz literaturu koju smatra najkorisnijom. Bez obzira na pročitanu literaturu svi su bili dobrodošli.

1. Economic democracy and efficiency in the economic enterprise, uredili Pagano i Rowthorn
2. Rasprava o društvenom vlasništvu, Pravo i društvo (časopis)
3. Bajt, Aleksandar: Social Ownership – Collective and Individual
4. Burczak, Theodore: Socialism after Hayek, poglavlja 5 i 6
5. Ellerman, David: Property and contract in economics
6. Horvat, Branko: Political economy of socialism
7. Vanek, J.: Self-governing socialism, vol.2: Identifying the Participatory Economy
8. Zanartu, Mario: Self-management, Oligarchy and Proprietary Socialism
9. Zakon o zadrugama


8.12.2011.



U četvrtak 8. prosinca 2011. u 18 h na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održala se druga sesija kružoka O ekonomskoj demokraciji. Kao i prošli put Mislav Žitko je kao uvod u raspravu održao kraće predavanje, a kako bi se svi koji nisu prisustvovali prošlotjednoj diskusiji lakše uključili, napravio je i sažetak prošlog susreta. Kako bi imali čim sadržajniju raspravu preporučalo se pročitati nešto od navedene literature:

1. Burczak, Theodore: Socialism after Hayek, poglavlja 6. i 7.
2. Burczak, Theodore: Socialist appropriative justice and labor managed firms
3. Burczak, Theodore: Socialist distributive justice and the stakeholder society
4. Ellerman, David: Marxism as a capitalist tool
5. Ellerman, David: On the role of capital and capitalist in labor managed firms
6. Ellerman, David: Towards a modern theory of property

(Ispričavamo se gledateljima zbog tehničkih smetnji i nemogućnosti da prenesemo cijelu snimku drugog susreta kružoka. Zbog greške na kameri, zadnjih 30 minuta (ostatak uvodnog izlaganja i rasprava) nismo uspjeli reproducirati. U slučaju da snimku ili sadržaj izloženog uspijemo u nekoj formi učiniti dostupnima, informacije o tome naći ćete ovdje)


15.12.2011.



U četvrtak 15. prosinca 2011. u 18 h na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održala se treća sesija kružoka “O ekonomskoj demokraciji”. Ovaj četvrtak tema je bila jugoslavenski samoupravni socijalizam. U uvodnom dijelu kraće predavanje održao je Toni Prug. Kako bi olakšali pristup temi priložili smo i nekoliko tekstova o navedenom sustavu i njemu svojstvenim problemima.

1. Rasprava o društvenom vlasništvu, Pravo i društvo (časopis)
2. Horvat, Branko: ABC jugoslavenskog socijalizma
3. Horvat, Branko: Politička ekonomija socijalizma
4. Lebowitz, Michael: Sedam teških pitanja
5. Mandel, Ernest: Jugoslavenska ekonomska teorija

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve