Snimke prve tri sesije kružoka “O ekonomskoj demokraciji”

SkriptaTV donosi snimke prve tri sesije kružoka O ekonomskoj demokraciji koje su se održale 1., 8. i 15. prosinca 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001. Snimke možete pronaći i na drugom youtube kanalu SkriptaTV – www.youtube.com/TVSkripta. Kružok će se nastaviti i u 2012.


1.12.2011.



U četvrtak 1. prosinca 2011. u 18 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održao se prvi u nizu kružoka “O ekonomskoj demokraciji”. Kao uvod u raspravu Mislav Žitko održao je predavanje, a za kvalitetu same rasprave poželjno je bilo pročitati nešto od priložene literature. Ovdje su, prema izboru predavača, izdvojena samo neka od djela koja se bave navedenom problematikom, a svatko je bio slobodan proći kroz literaturu koju smatra najkorisnijom. Bez obzira na pročitanu literaturu svi su bili dobrodošli.

1. Economic democracy and efficiency in the economic enterprise, uredili Pagano i Rowthorn
2. Rasprava o društvenom vlasništvu, Pravo i društvo (časopis)
3. Bajt, Aleksandar: Social Ownership – Collective and Individual
4. Burczak, Theodore: Socialism after Hayek, poglavlja 5 i 6
5. Ellerman, David: Property and contract in economics
6. Horvat, Branko: Political economy of socialism
7. Vanek, J.: Self-governing socialism, vol.2: Identifying the Participatory Economy
8. Zanartu, Mario: Self-management, Oligarchy and Proprietary Socialism
9. Zakon o zadrugama


8.12.2011.



U četvrtak 8. prosinca 2011. u 18 h na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održala se druga sesija kružoka O ekonomskoj demokraciji. Kao i prošli put Mislav Žitko je kao uvod u raspravu održao kraće predavanje, a kako bi se svi koji nisu prisustvovali prošlotjednoj diskusiji lakše uključili, napravio je i sažetak prošlog susreta. Kako bi imali čim sadržajniju raspravu preporučalo se pročitati nešto od navedene literature:

1. Burczak, Theodore: Socialism after Hayek, poglavlja 6. i 7.
2. Burczak, Theodore: Socialist appropriative justice and labor managed firms
3. Burczak, Theodore: Socialist distributive justice and the stakeholder society
4. Ellerman, David: Marxism as a capitalist tool
5. Ellerman, David: On the role of capital and capitalist in labor managed firms
6. Ellerman, David: Towards a modern theory of property

(Ispričavamo se gledateljima zbog tehničkih smetnji i nemogućnosti da prenesemo cijelu snimku drugog susreta kružoka. Zbog greške na kameri, zadnjih 30 minuta (ostatak uvodnog izlaganja i rasprava) nismo uspjeli reproducirati. U slučaju da snimku ili sadržaj izloženog uspijemo u nekoj formi učiniti dostupnima, informacije o tome naći ćete ovdje)


15.12.2011.



U četvrtak 15. prosinca 2011. u 18 h na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održala se treća sesija kružoka “O ekonomskoj demokraciji”. Ovaj četvrtak tema je bila jugoslavenski samoupravni socijalizam. U uvodnom dijelu kraće predavanje održao je Toni Prug. Kako bi olakšali pristup temi priložili smo i nekoliko tekstova o navedenom sustavu i njemu svojstvenim problemima.

1. Rasprava o društvenom vlasništvu, Pravo i društvo (časopis)
2. Horvat, Branko: ABC jugoslavenskog socijalizma
3. Horvat, Branko: Politička ekonomija socijalizma
4. Lebowitz, Michael: Sedam teških pitanja
5. Mandel, Ernest: Jugoslavenska ekonomska teorija

Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve