CADTM smanjuje rejting MMF-a i predviđa mu negativnu budućnost

Nedavno se MMF oglasio s preporukama Hrvatskoj na tragu svojih starih recepturi: mjera štednje, smanjenja javnog sektora, privatizacije, smanjenja radničkih prava i “reformi” sustava zdravstvene zaštite. Stoga, prilažemo zanimljiv komentar Komiteta za ukidanje duga Trećeg svijeta (CADTM) koji je smanjio rejting MMF-u zbog njegovog udjela u pogoršanju životnih standarda u zemljama pod njegovom palicom.


Komitet za ukidanje duga Trećeg svijeta (CADTM) odlučio je smanjiti rejting MMF-a zbog velikog udjela odgovornosti te institucije u pogoršanju životnih standarda velikog broja ljudi u zemljama podvrgnutih mjerama štednje koje je MMF ili otvoreno nametao ili diktirao iza kulisa. Posljedično visoke stope nezaposlenosti, pogoršanje krize i rast javnog duga država koje slijede njegove kontraproduktivne i nepravedne preporuke, opravdavaju smanjenje rejtinga MMF-a s NNN na NO – s daljnjim negativnim izgledima.

MMF je bio vrlo aktivan na Globalnom jugu od 1980-ih do 2000-ih, namećući planove za strukturne prilagodbe u korist kreditora: drastične redukcije socijalnih izdvajanja, obuhvatne privatizacije, deregulaciju ekonomije i lokalnih tržišta u korist multinacionalki, a na štetu lokalnih proizvođača. Taj recept se pokazao vrlo upitnim.

MMF koji je zbog socijalnih posljedica svojih otrovnih preporuka lišen svakog kredibiliteta našao se tijekom 2007. i 2008. godine na rubu bankrota, budući da je većina njegovih glavnih dužnika odlučila otplatiti svoja dugovanja prije roka ne bi li se oslobodila mučnog tereta MMF-ova nadzora.

MMF je uspio napraviti comeback u Europi zahvaljujući aktualnoj krizi. MMF se ponovno našao u sedlu uz svesrdnu asistenciju G20 te je višestruko povećao svoje zajmove Grčkoj, Irskoj i Portugalu koji su, zbog težine svojih situacija, prisiljene tu pomoć kompenzirati implementacijom brutalnih i nepravednih mjera štednje.

Isti uzroci, međutim, nepogrešivo dovode do istih posljedica. Europa se sada našla na njihovom udaru. Srećom, ljudi se odbijaju miriti s time. Iako se MMF usrdno trudi maksimalno iskoristiti tridesetak godina neusporedivo bogatog iskustva u zaštiti privatnih financijskih interesa na štetu većine, pojavljivanje grupa građana koje se zalažu za reviziju javnog duga u mnogim zemljama navelo je CADTM da smanji rejting MMF-a i objavi ozbiljno upozorenje. Nadamo se da će nas pokreti otpora pogođenih građana protiv sve nepopularnije institucije koja sve više gubi na legitimnosti u vrlo skoroj budućnosti potaknuti da joj rejting smanjimo još i više.

CADTM insistira da se MMF ukine bez odgode i da ga se zamijeni radikalno drugačijom, demokratskom institucijom, usredotočenom na zadovoljenje fundamentalnih ljudskih potreba.

CADTM
S engleskog preveo Miroslav Anđelić
Izvorno objavljeno na Internet stranici CADTM-a, 6. veljače 2012.

Vezani članci

  • 30. rujna, 2016 Prosvjed američkog sindikata umjetnika, oko 1935. godine (izvor: Smithsonianov arhiv američke umjetnosti prema Fair Use licenci). Kulturu moramo obraniti kao javno dobro Propast realnih socijalizama uz prateću devastaciju socijalne države odrazila se i na kulturni život društva. Prije svega, napušteno je shvaćanje kulture kao cjelokupnog načina djelovanja u prilog razumijevanju kulture kao umjetničkog stvaralaštva. Uslijedila je njena transformacija u ekonomsku aktivnost povezanu s različitim granama privrede, čime je promijenjena i njezina uloga u društvenoj reprodukciji. S Vesnom Vuković iz BLOK-a razgovarali smo o refleksijama navedenih transformacija na kulturno polje, kulturnu i umjetničku djelatnost te na položaj radnika/ca u kulturi, kao i o mogućim lijevim strategijama unutar ovog sektora.
  • 30. rujna, 2016 Akcija "Student, a ne terorist!", 26.9.2016., ispred FFZG-a (izvor:  Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta) Izvještaj s 210. plenuma Filozofskog fakulteta Na 210. plenumu FFZG-a, održanom u izvanrednim okolnostima ispred zgrade fakulteta, raspravljalo se o opstrukciji rada plenuma te novim postupcima dekana Previšića i rektora Borasa zbog kojih je plenum izglasao mogućnost blokiranja fakulteta ako dekan Previšić do 3. listopada ne podnese ostavku. Također, plenum je zatražio da rektor Boras da ostavku te će tražiti studentske zborove ostalih sastavnica Sveučilišta da supotpišu zahtjev. Plenum je oštro osudio nasilje uz napomenu da dosad ni na jednom plenumu nije bilo ekscesa.
  • 27. rujna, 2016 Minirani spomenik Vuke Bombardellija posvećen borcima Prvog splitskog partizanskog odreda koje su pogubili ustaše u okolici Sinja (izvor: maz.hr , foto: Igor Grubić) Da je Tito živ, vjerojatno bi se sastajao s Junckerom U procesima okoštavanja režima tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, te nakon propasti realnih socijalizama u 1990-ima, naše je društvo raskinulo s partizanskim sjećanjem. No i partizanska praksa predstavlja raskid – na temeljnoj razini ona je ponudila emancipatornu projekciju transnacionalne antifašističke solidarnosti otvorene prema svim dijelovima društva, osim onim fašističkim. Emancipatorni potencijal sjećanja na partizanske prakse danas se razbija o nacionalističke i liberalne revizije. Prve im odriču transnacionalnost, a druge revolucionarnu emancipatornost. O političkim potencijalima partizanstva razgovarali smo s Galom Kirnom.
  • 24. rujna, 2016 Izvor: Zagreb Pride, 2015. Društveni parametri coming-outa U razgovoru s Mariom Kikašem iz RAD.-a adresiramo pitanja odnosa LGBTIQ+ populacije i pokreta prema državi, koja adekvatne odgovore dobivaju tek napuštanjem terena rasprave o vrijednostima, odnosno njihovim smještanjem u historijski okvir, određen razvojem kapitalističkih odnosa i građanske države te historije opresije nad marginalnim i subverzivnim društvenim grupama. Iz toga proizlazi i perspektiva daljnjeg razvoja LGBTIQ+ pokreta prema razvijanju kapaciteta društvenih institucija za inkluziju marginaliziranih skupina. Dolazimo do zahtjeva za izgradnjom šire progresivne koalicije koja neće tek braniti postojeće kapacitete socijalne države već i graditi nove.
  • 21. rujna, 2016 Gustave Doré, „Vagabonds sur le pont d'Alcantara, a Tolède“. (izvor) Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
  • 19. rujna, 2016 Vasina ulica, Beograd
07.11.2012.
Za BESPLATNO OBRAZOVANJE!
 (Izvor: Facebook Zahtevamo BESPLATNO OBRAZOVANJE u Srbiji. Obrazovanje jeftine radne snage Implementacija neoliberalne agende u politiku obrazovanja u Srbiji započela je već početkom 1990-ih diskretnim povlačenjem države iz financiranja visokog obrazovanja i uvođenjem različitih modela „individualnog ulaganja u obrazovanje“. Prilagodba slobodnom tržištu intenzivirala se usprkos otporu studenata, a najava novog zakona o visokom obrazovanju pokazuje iste trendove. Posljedično, ova politika umanjuje dostupnost visokog obrazovanja velikom dijelu društva i uspješno antagonizira članove akademske zajednice, oslabljujući potencijal obrane javnog dobra. O visokom obrazovanju u Srbiji razgovarali smo s Jelenom Veljić iz Društvenog centra Oktobar.
  • 18. rujna, 2016 Prosvjed „Britain Needs a Pay Rise“ u Londonu 18. 10. 2014. godine. Foto: MB. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 15. rujna, 2016 Svečano otvaranje službenih prostorija Hrvatskog generalskog zbora u ulici Jurja Habdelića u Zagrebu. Na slici Damir Boras. (Izvor: HINA/ Dario GRZELJ/ dag/ 2.9.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine) Novi pokušaj discipliniranja „neposlušnog“ fakulteta Inicijativa predstavnika i zamjenika Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta te Studentski zbor FFZG-a oglasili su se povodom recentnog poništavanja odluke o razrješenju dekana Previšića. Senat Sveučilišta na čelu s rektorom Borasom jasno se pozicionirao uz bok s Previšićem, proglasivši odluke Fakultetskog vijeća nezakonitima zbog navodne nepravilnosti u izboru studentskih predstavnika. Nastavno na događanja vezana uz odbijanje ugovora o suradnji KBF-a i FFZG-a, kao i nedavnih tužbi pomoću kojih dekan pokušava zastrašiti članove Vijeća, riječ je o još jednom pokušaju utišavanja akademske većine koja odbija pristati na autoritarno upravljanje Fakultetom.
  • 9. rujna, 2016 Crvena zastava i stisnuta šaka na Prvomajskoj proslavi u Madridu 2006. godine (izvor: Soman prema Creative Commons licenci). Perspektive ljevice u Hrvatskoj Imajući u vidu da definicija ljevice u hrvatskoj politici odavno podrazumijeva „najmanje desnu“ parlamentarnu poziciju, predstoje nam još jedni u nizu parlamentarnih izbora nakon kojih ona neće imati saborske predstavnike. Time je naglašena diskrepancija između razvoja ljevice u oblastima teorijskog i medijskog rada u odnosu na političko organiziranje na terenu i konkretne političke borbe. U ovom prilogu donosimo analizu trenutnog stanja ljevice u Hrvatskoj, čime nastojimo otvoriti prostor za raspravu o njezinom daljnjem organizacijskom razvoju.

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve