Izjava Kampanje za reviziju grčkog duga (12. veljače 2012.)

Međunarodna Povelja i Memorandum koji prate “podšišavanje” grčkog javnog duga gurnut će stanovništvo u daljnje osiromašenje, blagosloviti dramatičan pad životnog standarda i radnih uvjeta i implicitno nas učiniti robovima kreditora. Iz rezanja mirovina i plaća, ukidanja legislative o kolektivnom pregovaranju (čime se krši Članak 22 našeg Ustava) i otpuštanja 150 000 zaposlenika u javnom sektoru slijede masovna glad i mjesečne plaće od 300 ili 400 eura. Nezaposlenost je već ogromna, a dosegnut će 30%. Novo rezanje socijalne potrošnje, ponajprije u zdravstvu, smanjit će nam očekivanu životnu dob i povećati stopu smrtnosti na razinu poput one u Africi. Nova runda privatizacija odreći će se bogatstva grčkog stanovništva i lišiti državu izvora budućih prihoda. Nove obveznice pokrivene engleskim zakonom i luksemburškim vojvodom (Članak 13 novog sporazuma) smatramo ne samo dubokom uvredom i poniženjem jedne suverene države, nego i oblikom uzništva, jer će znatno otežati eventualne ponovne pregovore o dugovanjima. Ujedno će i zaštititi naše kreditore od posljedica grčkog napuštanja Eurozone.

Zbog svih ovih razloga, Kampanja za reviziju grčkog duga pridružuje se zahtjevima naroda i traži da se ne izglasa nova Povelja i Memorandum, budući da oni otvaraju put ka potpunom ostvarenju “Uključivanja privatnog sektora”. Zahtijevamo da se smjesta i bezuvjetno zaustave sve isplate prema našim kreditorima te otvore dužničke knjige kako bi nam se omogućilo da naš zahtjev za neplaćanjem temeljimo na reviziji duga.

Trenutni prekid plaćanja i posljedično odgađanje puštanja obveznica u optjecaj odvratit će mnoga zla: prvenstveno bankrot naših mirovinskih fondova, iz čijeg bi vlasništva prema ugovoru o “Uključivanju privatnog sektora” trebalo biti izbrisano 12 milijardi eura. Drugo, skandalozni povrat prvog zajma trojke za sprečavanje bankrota u iznosu od 110 milijardi eura, o kojem se nikad nije glasalo čak ni u parlamentu, ali ga se danas vraća bez pitanja, a da se svota za povrat nije srezala ni za euro. Treće, možda se napokon čuje naš ponovljen zahtjev da Njemačka vrati zajmove koje je dobila dok je Grčka bila pod katastrofalnom nacističkom vladavinom.

Prekid plaćanja našim kreditorima ustavna je nužnost za grčku državu, budući da se ona nalazi u kriznom stanju nemogućnosti da istovremeno vrati dugove našim kreditorima i održi javne službe (poput zdravstva, obrazovanja i socijalnog osiguranja). Komisija UN-a za međunarodno pravo kao i Međunarodni sud u Haagu priznaju krizno stanje kao razlog povlačenja iz međunarodnih obveza, i to objavom prekida plaćanja. Europski sud za ljudska prava nedavno je priznao ovo načelo u slučaju Rusije, i presudio da je javni interes ispred ekonomskih potraživanja kreditora.

Politike koje provode vlada i trojka su ne samo katastrofične i nehumane, nego i ilegalne i protuustavne te će zbog toga oni koji ih provode jednom za njih i odgovarati. Ova vrsta ugovora, poput nove Međunarodne povelje koja tako radikalno mijenja uvjete života grčkog stanovništva, može se legitimizirati samo referendumom. Sve dok nisu ovjereni referendumom, i sve dok prisiljavaju grčko stanovništvo na ropstvo, stanovnici Grčke će ih smatrati nevaljanima i nevažećima, kao i sve Memorandume i politike koji ih prate.

Papademosova nam vlada priziva socijalni armagedon provodeći odluke sastanaka na vrhu Eurozone i katastrofalne pakete politika MMF-a. Oni neće otkloniti bankrot, nego nas još više približiti istom. Čak i Nijemci sada objavljuju da će prije ili poslije ponovo doći s novim programima štednje, novim poveljama i daljnjim siromašenjem jer vjeruju da nema alternative.

Vlada i trojka podvrgavaju nas strateškoj i nasilnoj redistribuciji prihoda na račun najslabijih; socijalna država (zdravstvo, obrazovanja, socijalno osiguranje i komunalne usluge) sasvim će se urušiti, a Grčka će postati kolonija s njemačkim gauleiterima na čelu. Kampanja za reviziju grčkog duga, zajedno s drugim grupama, predvidjela je ovo kao sirovi klasni sukob kojim će odvući društvo u bijedu, i dokinuti prava čije je priznavanje trajalo desetljećima.

Mi, protivnici ove strategije, predlažemo trenutni prestanak plaćanja, reviziju dugovanja, trenutno ulaganje u dohotke i povećanje plaća, mirovina i naknada za nezaposlene, nacionalizaciju bankovnog sustava i obilata ulaganja u socijalnu zaštitu i socijalnu državu. To je jedino rješenje za narod i sušta suprotnost onom što predlažu trojka i vlada. Time će doći do redistribucije dohodaka, bogaćenja najsiromašnijih slojeva društva, smanjenja nejednakosti i demokratizacije političkog i društvenog života.

Sve ovo je moguće, a moglo bi čak i dovesti do ponovnog gospodarskog rasta. Ali da bi profunkcioniralo, narod mora izaći na ulice i maknuti bankare iz vlade. Iako je čudovišna kreatura Papademosa, MMF-a i EU izglasana u parlamentu, ništa još nije gotovo. Društvena borba će srušiti njihove zakone.

Kampanja za reviziju grčkog duga, Atena, 12. veljače 2012.
S engleskog prevela Ruža Lukšić

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve