Izjava Kampanje za reviziju grčkog duga (12. veljače 2012.)

Međunarodna Povelja i Memorandum koji prate “podšišavanje” grčkog javnog duga gurnut će stanovništvo u daljnje osiromašenje, blagosloviti dramatičan pad životnog standarda i radnih uvjeta i implicitno nas učiniti robovima kreditora. Iz rezanja mirovina i plaća, ukidanja legislative o kolektivnom pregovaranju (čime se krši Članak 22 našeg Ustava) i otpuštanja 150 000 zaposlenika u javnom sektoru slijede masovna glad i mjesečne plaće od 300 ili 400 eura. Nezaposlenost je već ogromna, a dosegnut će 30%. Novo rezanje socijalne potrošnje, ponajprije u zdravstvu, smanjit će nam očekivanu životnu dob i povećati stopu smrtnosti na razinu poput one u Africi. Nova runda privatizacija odreći će se bogatstva grčkog stanovništva i lišiti državu izvora budućih prihoda. Nove obveznice pokrivene engleskim zakonom i luksemburškim vojvodom (Članak 13 novog sporazuma) smatramo ne samo dubokom uvredom i poniženjem jedne suverene države, nego i oblikom uzništva, jer će znatno otežati eventualne ponovne pregovore o dugovanjima. Ujedno će i zaštititi naše kreditore od posljedica grčkog napuštanja Eurozone.

Zbog svih ovih razloga, Kampanja za reviziju grčkog duga pridružuje se zahtjevima naroda i traži da se ne izglasa nova Povelja i Memorandum, budući da oni otvaraju put ka potpunom ostvarenju “Uključivanja privatnog sektora”. Zahtijevamo da se smjesta i bezuvjetno zaustave sve isplate prema našim kreditorima te otvore dužničke knjige kako bi nam se omogućilo da naš zahtjev za neplaćanjem temeljimo na reviziji duga.

Trenutni prekid plaćanja i posljedično odgađanje puštanja obveznica u optjecaj odvratit će mnoga zla: prvenstveno bankrot naših mirovinskih fondova, iz čijeg bi vlasništva prema ugovoru o “Uključivanju privatnog sektora” trebalo biti izbrisano 12 milijardi eura. Drugo, skandalozni povrat prvog zajma trojke za sprečavanje bankrota u iznosu od 110 milijardi eura, o kojem se nikad nije glasalo čak ni u parlamentu, ali ga se danas vraća bez pitanja, a da se svota za povrat nije srezala ni za euro. Treće, možda se napokon čuje naš ponovljen zahtjev da Njemačka vrati zajmove koje je dobila dok je Grčka bila pod katastrofalnom nacističkom vladavinom.

Prekid plaćanja našim kreditorima ustavna je nužnost za grčku državu, budući da se ona nalazi u kriznom stanju nemogućnosti da istovremeno vrati dugove našim kreditorima i održi javne službe (poput zdravstva, obrazovanja i socijalnog osiguranja). Komisija UN-a za međunarodno pravo kao i Međunarodni sud u Haagu priznaju krizno stanje kao razlog povlačenja iz međunarodnih obveza, i to objavom prekida plaćanja. Europski sud za ljudska prava nedavno je priznao ovo načelo u slučaju Rusije, i presudio da je javni interes ispred ekonomskih potraživanja kreditora.

Politike koje provode vlada i trojka su ne samo katastrofične i nehumane, nego i ilegalne i protuustavne te će zbog toga oni koji ih provode jednom za njih i odgovarati. Ova vrsta ugovora, poput nove Međunarodne povelje koja tako radikalno mijenja uvjete života grčkog stanovništva, može se legitimizirati samo referendumom. Sve dok nisu ovjereni referendumom, i sve dok prisiljavaju grčko stanovništvo na ropstvo, stanovnici Grčke će ih smatrati nevaljanima i nevažećima, kao i sve Memorandume i politike koji ih prate.

Papademosova nam vlada priziva socijalni armagedon provodeći odluke sastanaka na vrhu Eurozone i katastrofalne pakete politika MMF-a. Oni neće otkloniti bankrot, nego nas još više približiti istom. Čak i Nijemci sada objavljuju da će prije ili poslije ponovo doći s novim programima štednje, novim poveljama i daljnjim siromašenjem jer vjeruju da nema alternative.

Vlada i trojka podvrgavaju nas strateškoj i nasilnoj redistribuciji prihoda na račun najslabijih; socijalna država (zdravstvo, obrazovanja, socijalno osiguranje i komunalne usluge) sasvim će se urušiti, a Grčka će postati kolonija s njemačkim gauleiterima na čelu. Kampanja za reviziju grčkog duga, zajedno s drugim grupama, predvidjela je ovo kao sirovi klasni sukob kojim će odvući društvo u bijedu, i dokinuti prava čije je priznavanje trajalo desetljećima.

Mi, protivnici ove strategije, predlažemo trenutni prestanak plaćanja, reviziju dugovanja, trenutno ulaganje u dohotke i povećanje plaća, mirovina i naknada za nezaposlene, nacionalizaciju bankovnog sustava i obilata ulaganja u socijalnu zaštitu i socijalnu državu. To je jedino rješenje za narod i sušta suprotnost onom što predlažu trojka i vlada. Time će doći do redistribucije dohodaka, bogaćenja najsiromašnijih slojeva društva, smanjenja nejednakosti i demokratizacije političkog i društvenog života.

Sve ovo je moguće, a moglo bi čak i dovesti do ponovnog gospodarskog rasta. Ali da bi profunkcioniralo, narod mora izaći na ulice i maknuti bankare iz vlade. Iako je čudovišna kreatura Papademosa, MMF-a i EU izglasana u parlamentu, ništa još nije gotovo. Društvena borba će srušiti njihove zakone.

Kampanja za reviziju grčkog duga, Atena, 12. veljače 2012.
S engleskog prevela Ruža Lukšić

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve