Nezaposlenost na putu prema gore

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje [1], broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj dostigao je broj od 334 351 i stopu registrirane nezaposlenosti od 19,9%. Udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 53,3% (178 220). Nešto manje od trećine nezaposlenih (110 908) nalazi se u kategoriji od 15-29 godina, što dovoljno svjedoči o perspektivi onih koji prvi put pokušavaju pronaći posao. Struktura nezaposlenosti po županijama pokazuje da je najveći broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (45 131), slijede Grad Zagreb (40 825), Osječko-baranjska županija (35 238), Vukovarsko-srijemska (20 104), Primorsko-goranska (19 653), Sisačko-moslavačka (19 502) itd. S druge strane, broj zaposlenih osoba je 1 367 872.



U odnosu na prošlogodišnju nezaposlenost u siječnju, broj nezaposlenih manji je za ravno 27 nezaposlenih osoba. Ipak u veljači možemo očekivati da će broj nezaposlenih dostići svoju najvišu razinu u zadnjih deset godina. Prošle godine rast nezaposlenosti bio je uvelike amortiziran zapošljavanjem u procesu popisa stanovništva, čega ove godine, nažalost, nema, ali je dobar indikator da u vrijeme krize država treba preuzeti ulogu aktivnog subjekta u organiziranju ekonomske aktivnosti. Nasuprot tome, nova vlast najavila je otpuštanja u javnom sektoru, fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i porezna olakšice za investitore kao dio mjera u scenariju koji bi trebao potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje, iako će time broj nezaposlenih sigurno porasti, a gospodarstvo još više potonuti. Slijepa vjera u investitore i tržišnu samo-stabilizaciju uvijek rezultira neizbježnom prorecesijskom spiralom i neminovno gura ekonomiju dublje u krizu, s rastućim siromaštvom i sve širom bijedom u pozadini gorke statistike. Privremeni oporavak i pad nezaposlenosti, kao i svake godine, dolazi tek s početkom turističke sezone. Do tada treba preživjeti.



U europskim okvirima, Hrvatska je u samom vrhu po stopi anketne nezaposlenosti [2]. Anketna nezaposlenost u pravilu je niža od registrirane nezaposlenosti i određuje se zadovoljavanjem tri kriterija: osobe koje u referentnom tjednu kada se provodi anketa nisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna. Najvišu stopu anketne nezaposlenosti u Europskoj uniji ima Španjolska (22,8%), slijede Grčka (18,3%), Latvija (16,2%), Litva (15%), Irska (14,3), Slovačka (13,6), Hrvatska (12,2). Podatak za Hrvatsku treba uzeti s velikom rezervom jer je zadnja anketa provedena u rujnu 2011. dok je još trajala turistička sezona, pa se može pretpostaviti da je stopa anketne nezaposlenosti puno viša.



Budući da je zadnji podatak za hrvatsku stopu nezaposlenosti mladih iz rujna 2011, puno reprezentativniji pokazatelj stope nezaposlenosti mladih za sadašnji trenutak je stopa iz proljeća 2011. koja je iznosila 40%. Prema zadnjem izvještaju Eurostata najvišu stopu nezaposlenosti mladih ima Španjolska (48,7%), pa slijedi Grčka (47,2%), a Hrvatsku prati Slovačka (35,6%). U vrhu su upravo zemlje koje pod pritiskom tzv. troike (ECB, MMF i Europska komisija), uposlene za račun moćne bankarske klike, najzagriženije provode programe štednje, potencirajući nezaposlenost i siromašeći široke slojeve stanovništva, a još više bogateći elite iz financijskog sektora. Iako argumenti protiv politika štednje nikad nisu bila jači, insistiranje gornjih klasnih ešalona na njihovoj provedbi utoliko je bilo nemilosrdnije, rezultirajući sve većim brojem (mladih) ljudi na ulicama. Stoga obrnuti ovaj proces mora postati imperativ.


[1] HZZ, Mjesečni statistički bilten 1, 2012, http://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_01_2012.pdf
[2] Eurostat newsrelease euroindicators, 16/2012, 31 january 2012, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-31012012-AP/EN/3-31012012-AP-EN.PDF