Nezaposlenost na putu prema gore

Prikaz najnovijih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju porast broja nezaposlenih. Hrvatska se nalazi pri samom vrhu anketne nezaposlenosti u Europi, a vrlo je značajan podatak o nezaposlenosti među mladima.

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje [1], broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj dostigao je broj od 334 351 i stopu registrirane nezaposlenosti od 19,9%. Udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 53,3% (178 220). Nešto manje od trećine nezaposlenih (110 908) nalazi se u kategoriji od 15-29 godina, što dovoljno svjedoči o perspektivi onih koji prvi put pokušavaju pronaći posao. Struktura nezaposlenosti po županijama pokazuje da je najveći broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (45 131), slijede Grad Zagreb (40 825), Osječko-baranjska županija (35 238), Vukovarsko-srijemska (20 104), Primorsko-goranska (19 653), Sisačko-moslavačka (19 502) itd. S druge strane, broj zaposlenih osoba je 1 367 872.

U odnosu na prošlogodišnju nezaposlenost u siječnju, broj nezaposlenih manji je za ravno 27 nezaposlenih osoba. Ipak u veljači možemo očekivati da će broj nezaposlenih dostići svoju najvišu razinu u zadnjih deset godina. Prošle godine rast nezaposlenosti bio je uvelike amortiziran zapošljavanjem u procesu popisa stanovništva, čega ove godine, nažalost, nema, ali je dobar indikator da u vrijeme krize država treba preuzeti ulogu aktivnog subjekta u organiziranju ekonomske aktivnosti. Nasuprot tome, nova vlast najavila je otpuštanja u javnom sektoru, fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i porezna olakšice za investitore kao dio mjera u scenariju koji bi trebao potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje, iako će time broj nezaposlenih sigurno porasti, a gospodarstvo još više potonuti. Slijepa vjera u investitore i tržišnu samo-stabilizaciju uvijek rezultira neizbježnom prorecesijskom spiralom i neminovno gura ekonomiju dublje u krizu, s rastućim siromaštvom i sve širom bijedom u pozadini gorke statistike. Privremeni oporavak i pad nezaposlenosti, kao i svake godine, dolazi tek s početkom turističke sezone. Do tada treba preživjeti.

U europskim okvirima, Hrvatska je u samom vrhu po stopi anketne nezaposlenosti [2]. Anketna nezaposlenost u pravilu je niža od registrirane nezaposlenosti i određuje se zadovoljavanjem tri kriterija: osobe koje u referentnom tjednu kada se provodi anketa nisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna. Najvišu stopu anketne nezaposlenosti u Europskoj uniji ima Španjolska (22,8%), slijede Grčka (18,3%), Latvija (16,2%), Litva (15%), Irska (14,3), Slovačka (13,6), Hrvatska (12,2). Podatak za Hrvatsku treba uzeti s velikom rezervom jer je zadnja anketa provedena u rujnu 2011. dok je još trajala turistička sezona, pa se može pretpostaviti da je stopa anketne nezaposlenosti puno viša.

Budući da je zadnji podatak za hrvatsku stopu nezaposlenosti mladih iz rujna 2011, puno reprezentativniji pokazatelj stope nezaposlenosti mladih za sadašnji trenutak je stopa iz proljeća 2011. koja je iznosila 40%. Prema zadnjem izvještaju Eurostata najvišu stopu nezaposlenosti mladih ima Španjolska (48,7%), pa slijedi Grčka (47,2%), a Hrvatsku prati Slovačka (35,6%). U vrhu su upravo zemlje koje pod pritiskom tzv. troike (ECB, MMF i Europska komisija), uposlene za račun moćne bankarske klike, najzagriženije provode programe štednje, potencirajući nezaposlenost i siromašeći široke slojeve stanovništva, a još više bogateći elite iz financijskog sektora. Iako argumenti protiv politika štednje nikad nisu bila jači, insistiranje gornjih klasnih ešalona na njihovoj provedbi utoliko je bilo nemilosrdnije, rezultirajući sve većim brojem (mladih) ljudi na ulicama. Stoga obrnuti ovaj proces mora postati imperativ.

Domagoj Mihaljević

[1] HZZ, Mjesečni statistički bilten 1, 2012, http://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_01_2012.pdf
[2] Eurostat newsrelease euroindicators, 16/2012, 31 january 2012, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-31012012-AP/EN/3-31012012-AP-EN.PDF

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve