Nezaposlenost na putu prema gore

Prikaz najnovijih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju porast broja nezaposlenih. Hrvatska se nalazi pri samom vrhu anketne nezaposlenosti u Europi, a vrlo je značajan podatak o nezaposlenosti među mladima.


Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje [1], broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj dostigao je broj od 334 351 i stopu registrirane nezaposlenosti od 19,9%. Udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 53,3% (178 220). Nešto manje od trećine nezaposlenih (110 908) nalazi se u kategoriji od 15-29 godina, što dovoljno svjedoči o perspektivi onih koji prvi put pokušavaju pronaći posao. Struktura nezaposlenosti po županijama pokazuje da je najveći broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (45 131), slijede Grad Zagreb (40 825), Osječko-baranjska županija (35 238), Vukovarsko-srijemska (20 104), Primorsko-goranska (19 653), Sisačko-moslavačka (19 502) itd. S druge strane, broj zaposlenih osoba je 1 367 872.



U odnosu na prošlogodišnju nezaposlenost u siječnju, broj nezaposlenih manji je za ravno 27 nezaposlenih osoba. Ipak u veljači možemo očekivati da će broj nezaposlenih dostići svoju najvišu razinu u zadnjih deset godina. Prošle godine rast nezaposlenosti bio je uvelike amortiziran zapošljavanjem u procesu popisa stanovništva, čega ove godine, nažalost, nema, ali je dobar indikator da u vrijeme krize država treba preuzeti ulogu aktivnog subjekta u organiziranju ekonomske aktivnosti. Nasuprot tome, nova vlast najavila je otpuštanja u javnom sektoru, fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i porezna olakšice za investitore kao dio mjera u scenariju koji bi trebao potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje, iako će time broj nezaposlenih sigurno porasti, a gospodarstvo još više potonuti. Slijepa vjera u investitore i tržišnu samo-stabilizaciju uvijek rezultira neizbježnom prorecesijskom spiralom i neminovno gura ekonomiju dublje u krizu, s rastućim siromaštvom i sve širom bijedom u pozadini gorke statistike. Privremeni oporavak i pad nezaposlenosti, kao i svake godine, dolazi tek s početkom turističke sezone. Do tada treba preživjeti.



U europskim okvirima, Hrvatska je u samom vrhu po stopi anketne nezaposlenosti [2]. Anketna nezaposlenost u pravilu je niža od registrirane nezaposlenosti i određuje se zadovoljavanjem tri kriterija: osobe koje u referentnom tjednu kada se provodi anketa nisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna. Najvišu stopu anketne nezaposlenosti u Europskoj uniji ima Španjolska (22,8%), slijede Grčka (18,3%), Latvija (16,2%), Litva (15%), Irska (14,3), Slovačka (13,6), Hrvatska (12,2). Podatak za Hrvatsku treba uzeti s velikom rezervom jer je zadnja anketa provedena u rujnu 2011. dok je još trajala turistička sezona, pa se može pretpostaviti da je stopa anketne nezaposlenosti puno viša.



Budući da je zadnji podatak za hrvatsku stopu nezaposlenosti mladih iz rujna 2011, puno reprezentativniji pokazatelj stope nezaposlenosti mladih za sadašnji trenutak je stopa iz proljeća 2011. koja je iznosila 40%. Prema zadnjem izvještaju Eurostata najvišu stopu nezaposlenosti mladih ima Španjolska (48,7%), pa slijedi Grčka (47,2%), a Hrvatsku prati Slovačka (35,6%). U vrhu su upravo zemlje koje pod pritiskom tzv. troike (ECB, MMF i Europska komisija), uposlene za račun moćne bankarske klike, najzagriženije provode programe štednje, potencirajući nezaposlenost i siromašeći široke slojeve stanovništva, a još više bogateći elite iz financijskog sektora. Iako argumenti protiv politika štednje nikad nisu bila jači, insistiranje gornjih klasnih ešalona na njihovoj provedbi utoliko je bilo nemilosrdnije, rezultirajući sve većim brojem (mladih) ljudi na ulicama. Stoga obrnuti ovaj proces mora postati imperativ.

Domagoj Mihaljević

[1] HZZ, Mjesečni statistički bilten 1, 2012, http://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_01_2012.pdf
[2] Eurostat newsrelease euroindicators, 16/2012, 31 january 2012, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-31012012-AP/EN/3-31012012-AP-EN.PDF

Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve