Skup: Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu (Ljubljana-Zagreb)

Od 19. do 21. travnja 2012. u Ljubljani i Zagrebu održavati će se međunarodni stručno-znanstveni skup “Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu”, čiji su inicijatori Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” i pokret “Mi smo univerza”, a uz njih, suorganizatori skupa su Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Zagrebački dio skupa održavat će se u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u petak i subotu, 20. i 21. travnja 2012.


ČETRTEK, 19. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

9.00–9.30 Otvoritev posveta inrazglasitev nagrajencev antropološko-fotografskega natečaja

9.30–12.00 Predavanja: Zakaj (sploh) rabimo teorijo?
  • Bojan Baskar: O čem govorimo, ko govorimo o teoriji?
  • Tomislav Pletenac: Privrženost teoriji
  • Drago Rotar / Taja Kramberger: Univerza kot družbena institucija in prakse oblasti
  • Nikolai Jeffs: Sledenje “tiraniji nestrukturiranosti” in “tiraniji tiranije”
Moderatorka: Uršula Lipovec Čebron

12.00–12.15 Odmor za kavo

12.15–14.45 Okrogla miza: Angažirana etnografija
  • Sara Pistotnik: Onkraj opisa in analize: prispevek etnografije pri gradnji bojev
  • Tomaž Gregorc: Dileme angažirane antropologije skozi okvir militantnega raziskovanja
  • Uršula Lipovec Čebron: Angažirana etnografija in vprašanje smisla raziskovalne dejavnosti
  • Bojan Dekleva / Špela Razpotnik: Raziskovanje v socialni pedagogiki – udeleženost, sodelovanje, usmerjenost
  • Ivona Grgurinović: Etnografija in raziskovanje sodobnih družbenih gibanj
Diskutanta: Miha Novak in Aljoša Dujmić

14.45– 15.45 Odmor za kosilo

15.45–18.15 Forum: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete – Kaj smo dosegli? Česa nismo? Kaj še bomo?

Sodelujejo: Lilijana Burcar, Gaber Aleš, Rastko Močnik, Miha Poredoš, Ana Brancelj, Damijan Štefanc, Adam Berišić, Dragan Nikčevič

Moderatorja: Bojan Baskar in Blaž Bajič

18.15 Odhod na demonstracije proti varčevalnim ukrepom

PETEK, 20. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

10.00–13.00 Delavnica: Alternativne oblike združevanja, ekonomije subalternacije
  • Blaž Habjan: Stanovanjske kooperative
  • Vasja Simić: Socialni inkubator
  • Marko Pretner: Zadruga Soča-Trenta
  • Blaž Murn: Kreativne zadruge
  • Anton Komat: Biozofija
Moderator: Peter Simonič

13.00–14.30 Odmor za kosilo

14.30 – 17.30 Delavnica: Umetniške prakse med subverzivnostjo in konformizmom

Delavnica angažiranega gledališča KUD LJUD in umetniška akcija v javnem prostoru v centru Ljubljane

Moderator: Primož Časl

SPREMLJEVALNI PROGRAM POSVETA
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

Antropološko fotografski natečaj 2012
Razglasitev nagrajencev: 19. 4. 2012

Ponedeljek, 16. 4. 2012, ob 18h
Projekcije z diskusijo: Večer angažiranih filmov

Torek, 17. 4. 2012, ob 17h
Okrogla miza: Teorije in prakse raziskovalcev iz Colectivo situaciones

Sreda, 18. 4. 2012, ob 10h
Delavnica: Časopisno gledališče in priprava transparentov za stavko javnega sektorja (18. 4.) in demonstracij proti varčevalnim ukrepom (19. 4.)

PETAK, 20. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

9:00–9:30 Otvaranje zagrebačkog dijela skupa

9:30–12:00 Obrazovne i znanstvene politike
  • Mislav Žitko: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala
  • Andrea Milat: Uloga humanističkih znanosti u izgradnji društveno odgovornog obrazovnog sustava
  • Mario Kikaš: Kapitalizam, nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine
  • Petar Jandrić: Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreženom društvu
  • Dijana Ćurković: Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti
  • Diskusija
12:00–14:00 Pauza za ručak

14:00–15:30 Znanstveni časopisi, znanstveni sustav i smisao znanosti
  • Goran Pavlić: O kolegijalnosti – ka novoj pedagogizaciji epistemologije
  • Sandra Križić Roban: S ili bez razmaka – maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje
  • Igor Čatić: Kakve časopise treba Hrvatska?
  • Diskusija

15:30–16:00 Pauza

16:00–18:00 Humanističke znanosti i pluriperspektivnost
  • Zvonko Kovač: Interdisciplinarna solidarnost
  • Hrvoje Jurić: Multidisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju
  • Marija Selak: U limbu predgovora
  • Morana Čale: Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije
  • Diskusija
18:00–18:30 Pauza

18:30 Panel: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata “Akademska solidarnost”

Moderatorica: Ankica Čakardić

PETAK, 20. 4. 2012., Dokukino Croatia (Katančićeva 3, Zagreb)

21:00 Projekcija filma Blokada Igora Bezinovića

22:30 Razgovor: Blokada – tri godine kasnije

SUBOTA, 21. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

10:00–11:30 Istraživanja akademske zajednice

  • Ksenija Klasnić, Petra Rodik, Izvor Rukavina: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost
  • Sunčana Kukolja Taradi: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje?
  • Iva Melinšćak Zlodi i Marijana Glavica: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjižnicama
  • Diskusija
11:30–12:00 Pauza

12:00–14:00 Otpor i promjene u Sloveniji
Prezentacija izlaganja i diskusija sa ljubljanskog dijela skupa Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu

Sudjeluju: Anja Muhvič, Blaž Bajič, Miha Novak, Aljoša Dujmić, Primož Časl i Uršula Lipovec Čebron

14:00–15:30 Pauza za ručak

15:30–17:30 Načela i metode otpora
  • Ivana Zagorac: O kritičkome mišljenju
  • Saša Blagus: Znanost i gušenje otpora
  • Zdravko Popović: Društveni sustav kao bioetičko pitanje
  • Markus Schatten: Politički aktivizam 2.0 – pregled alata i mogućnosti na suvremenom Webu
  • Diskusija
17:30–18:00 Završna diskusija

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve