Događanja 17. travnja 2012.

Skup: Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu (Ljubljana-Zagreb)

Od 19. do 21. travnja 2012. u Ljubljani i Zagrebu održavati će se međunarodni stručno-znanstveni skup “Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu”, čiji su inicijatori Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” i pokret “Mi smo univerza”, a uz njih, suorganizatori skupa su Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Zagrebački dio skupa održavat će se u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u petak i subotu, 20. i 21. travnja 2012.


ČETRTEK, 19. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

9.00–9.30 Otvoritev posveta inrazglasitev nagrajencev antropološko-fotografskega natečaja

9.30–12.00 Predavanja: Zakaj (sploh) rabimo teorijo?

  • Bojan Baskar: O čem govorimo, ko govorimo o teoriji?
  • Tomislav Pletenac: Privrženost teoriji
  • Drago Rotar / Taja Kramberger: Univerza kot družbena institucija in prakse oblasti
  • Nikolai Jeffs: Sledenje “tiraniji nestrukturiranosti” in “tiraniji tiranije”

Moderatorka: Uršula Lipovec Čebron

12.00–12.15 Odmor za kavo

12.15–14.45 Okrogla miza: Angažirana etnografija

  • Sara Pistotnik: Onkraj opisa in analize: prispevek etnografije pri gradnji bojev
  • Tomaž Gregorc: Dileme angažirane antropologije skozi okvir militantnega raziskovanja
  • Uršula Lipovec Čebron: Angažirana etnografija in vprašanje smisla raziskovalne dejavnosti
  • Bojan Dekleva / Špela Razpotnik: Raziskovanje v socialni pedagogiki – udeleženost, sodelovanje, usmerjenost
  • Ivona Grgurinović: Etnografija in raziskovanje sodobnih družbenih gibanj

Diskutanta: Miha Novak in Aljoša Dujmić

14.45– 15.45 Odmor za kosilo

15.45–18.15 Forum: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete – Kaj smo dosegli? Česa nismo? Kaj še bomo?

Sodelujejo: Lilijana Burcar, Gaber Aleš, Rastko Močnik, Miha Poredoš, Ana Brancelj, Damijan Štefanc, Adam Berišić, Dragan Nikčevič

Moderatorja: Bojan Baskar in Blaž Bajič

18.15 Odhod na demonstracije proti varčevalnim ukrepom

PETEK, 20. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

10.00–13.00 Delavnica: Alternativne oblike združevanja, ekonomije subalternacije

  • Blaž Habjan: Stanovanjske kooperative
  • Vasja Simić: Socialni inkubator
  • Marko Pretner: Zadruga Soča-Trenta
  • Blaž Murn: Kreativne zadruge
  • Anton Komat: Biozofija

Moderator: Peter Simonič

13.00–14.30 Odmor za kosilo

14.30 – 17.30 Delavnica: Umetniške prakse med subverzivnostjo in konformizmom

Delavnica angažiranega gledališča KUD LJUD in umetniška akcija v javnem prostoru v centru Ljubljane

Moderator: Primož Časl

SPREMLJEVALNI PROGRAM POSVETA
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

Antropološko fotografski natečaj 2012
Razglasitev nagrajencev: 19. 4. 2012

Ponedeljek, 16. 4. 2012, ob 18h
Projekcije z diskusijo: Večer angažiranih filmov

Torek, 17. 4. 2012, ob 17h
Okrogla miza: Teorije in prakse raziskovalcev iz Colectivo situaciones

Sreda, 18. 4. 2012, ob 10h
Delavnica: Časopisno gledališče in priprava transparentov za stavko javnega sektorja (18. 4.) in demonstracij proti varčevalnim ukrepom (19. 4.)

PETAK, 20. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

9:00–9:30 Otvaranje zagrebačkog dijela skupa

9:30–12:00 Obrazovne i znanstvene politike

  • Mislav Žitko: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala
  • Andrea Milat: Uloga humanističkih znanosti u izgradnji društveno odgovornog obrazovnog sustava
  • Mario Kikaš: Kapitalizam, nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine
  • Petar Jandrić: Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreženom društvu
  • Dijana Ćurković: Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti
  • Diskusija

12:00–14:00 Pauza za ručak

14:00–15:30 Znanstveni časopisi, znanstveni sustav i smisao znanosti

  • Goran Pavlić: O kolegijalnosti – ka novoj pedagogizaciji epistemologije
  • Sandra Križić Roban: S ili bez razmaka – maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje
  • Igor Čatić: Kakve časopise treba Hrvatska?
  • Diskusija

15:30–16:00 Pauza

16:00–18:00 Humanističke znanosti i pluriperspektivnost

  • Zvonko Kovač: Interdisciplinarna solidarnost
  • Hrvoje Jurić: Multidisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju
  • Marija Selak: U limbu predgovora
  • Morana Čale: Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije
  • Diskusija

18:00–18:30 Pauza

18:30 Panel: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata “Akademska solidarnost”

Moderatorica: Ankica Čakardić

PETAK, 20. 4. 2012., Dokukino Croatia (Katančićeva 3, Zagreb)

21:00 Projekcija filma Blokada Igora Bezinovića

22:30 Razgovor: Blokada – tri godine kasnije

SUBOTA, 21. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

10:00–11:30 Istraživanja akademske zajednice

  • Ksenija Klasnić, Petra Rodik, Izvor Rukavina: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost
  • Sunčana Kukolja Taradi: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje?
  • Iva Melinšćak Zlodi i Marijana Glavica: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjižnicama
  • Diskusija

11:30–12:00 Pauza

12:00–14:00 Otpor i promjene u Sloveniji
Prezentacija izlaganja i diskusija sa ljubljanskog dijela skupa Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu

Sudjeluju: Anja Muhvič, Blaž Bajič, Miha Novak, Aljoša Dujmić, Primož Časl i Uršula Lipovec Čebron

14:00–15:30 Pauza za ručak

15:30–17:30 Načela i metode otpora

  • Ivana Zagorac: O kritičkome mišljenju
  • Saša Blagus: Znanost i gušenje otpora
  • Zdravko Popović: Društveni sustav kao bioetičko pitanje
  • Markus Schatten: Politički aktivizam 2.0 – pregled alata i mogućnosti na suvremenom Webu
  • Diskusija

17:30–18:00 Završna diskusija

Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve