Izjava za medije Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu povodom nedonošenja odluke Vlade RH o subvencioniranju troškova 2. godine diplomskoga studija

Na sjednici Vlade RH održanoj 17. svibnja donešena je odluka da se u akademskoj godini 2012/2013. iz državnoga proračuna subvencioniraju troškovi školarina samo prvih godina prediplomskih i diplomskih studija, dok je izostala odluka o subvencioniranju troškova druge godine diplomskoga studija, uz obrazloženje kako će ta odluka biti donesena naknadno.

Nedonošenje spomenute odluke smatramo novim napadom na visoko obrazovanje kao javno dobro dostupno svima, koji će velikom broju studenata otežati ili potpuno onemogućiti završetak njihova akademskog obrazovanja. Naime, imajući u vidu politiku aktualne vlade, a koja se temelji na sveobuhvatnom napadu na stečena socijalna prava i instituciju socijalne države kao takve, sasvim je izvjesno da troškovi školarina za drugu godinu diplomskoga studija neće biti financirani iz državnoga proračuna ili će biti subvencionirani samo malom postotku studenata koji će to pravo ostvariti tek uz ispunjavanje rigoroznih uvjeta. Takav razvoj događaja vraća nas u stanje od prije tri godine kada su se također pojavili pokušaji naplaćivanja školarina za diplomski studij, ali je studentskim prosvjedima i blokadama izboreno pravo besplatnoga diplomskog studija za sve studente.

Odgađanje donošenja odluke o plaćanju druge godine diplomskoga studija očiti je pokušaj politikantskog taktiziranja i manipuliranja studentima – odluka o subvencioniranju troškova studija donosi se uvijek pred sam kraj akademske godine, što je već dovoljno problematično, a sada se dio te odluke dodatno odgađa što znači da studenti do samoga početka sljedeće akademske godine neće znati po kojim će uvjetima studirati, odnosno hoće li morati plaćati svoj studij ili ne. Na taj se način također, perfidno promišljeno, studentima onemogućava, ili bitno sužava, bilo kakva mogućnost djelovanja u cilju promjene potencijalno sporne odluke.

Ovakvo djelovanje, odnosno ne-djelovanje aktualne vladajuće garniture primjer je konstante između sadašnje i bivše vlasti, kojima je besplatno obrazovanje samo retorička manira dok u stvarnosti provode politiku čiji je cilj upravo dokidanje visokoga obrazovanja kao javnoga dobra dostupnog svima. Naravno, ne smatramo to ničim neočekivanim, jasno je da ova vladajuća elita provodi neoliberalnu politiku koja uključuje mjere štednje, privatizaciju javnih dobara, ukidanje stečenih radnih i socijalnih prava itd., djelujući pritom u potpunosti nedemokratski, svodeći javnu raspravu na iritantnu formalnost – primjeri za to su proces donošenja Zakona o poticanju zapošljavanja, kao i aktualni pokušaji izmjena Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o radu. Uz to, formula koja se može izvesti iz ove vladine odluke („prva godina studija besplatna, o ostalima sveučilišta i fakulteti moraju pregovarati s MZOS-om“) kao da je prepisana iz tzv. Fuchsovih zakona, koji su odbačeni prvenstveno zbog štrajka akademskih radnika, ali protiv kojih su istupali i članovi aktualne vlade.

Uslijed sve intenzivnije proliferacije sintagme ‘besplatno obrazovanje’ njezino pravo značenje kao da polako isparava – pa da ga još jednom utvrdimo: besplatno obrazovanje podrazumijeva u potpunosti javno financirano obrazovanje na svim studijskim razinama (preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj), za sve studente koji upišu studij (uključujući i izvanredne studente). U skladu s ovakvom definicijom besplatnoga obrazovanja odbacujemo bilo kakvu vrstu naplaćivanja studija studentima, zahtijevamo hitno donošenje odluke o subvencioniranju troškova druge godine diplomskoga studija, kao i svih godina preddiplomskoga studija (ne zaboravimo, unatoč svim demagoškim obećanjima, druga i treća, ovisno o studiju i četvrta godina preddiplomskoga studija i dalje se plaćaju!), te pozivamo sve studente, profesore i ostale akademske radnike da se uključe u borbu za besplatno obrazovanje, najavljujući pritom i konkretne studentske akcije ukoliko naš zahtjev ne bude ispunjen.

10. lipnja 2012. u Zagrebu

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve