Tribina: Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!

Slobodni Filozofski, Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava pozivaju vas na tribinu “Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!” u srijedu, 13. lipnja 2012., u 18.30 sati u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Tribina je potaknuta aktualnim događanjima vezanim za slučaj aktivistkinje Başak Şahin Duman, tražiteljice azila u Hrvatskoj kojoj u slučaju negativne odluke o azilu prijeti izručenje u Tursku na temelju optužnice za terorizam.

Na tribini će se predstaviti sustav azila u Republici Hrvatskoj, okolnosti koje su dovele do Başakinog pritvaranja i posljedice njenog izručenja u Tursku te pravna analiza konkretnog slučaja.

Na tribini će, kao uvodni izlagači, sudjelovati:

  • Drago Župarić-Iljić, Centar za mirovne studije
  • Nikola Vukobratović, Alerta
  • Siniša Rodin, Pravni fakultet u Zagrebu
  • Moderatorice: Julija Kranjec (Centar za mirovne studije) i Milana Romić (Kuća ljudskih prava)

    Nakon tribine vas pozivamo da ostanete na dobrotvornom druženju podrške Basak. Sakupljen novac bit će upotrijebljen za troškove obrane u sudskom postupku te Basakine potrebe u pritvoru.

    Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim osobama koje osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, vjeri, određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja. Pravo na azil imaju svi oni koji uspiju dokazati taj strah od proganjanja. Tražitelji/ice azila su: maloljetni i punoljetni muškarci i žene, obrazovane osobe, socijalno ugrožene osobe, žrtve trgovanjem ljudima i dr.
    Danas u Republici Hrvatskoj živi 36 azilanata/ica i 18 izbjeglica pod supsidijarnom zaštitom između onih 2.296 zahtjeva koje su Republici Hrvatskoj uputile izbjeglice radi pružanja utočišta i zaštite.

    Ulaskom u međunarodne integracije, RH je preuzela i međunarodnu, ali i moralnu odgovornost da bude zemlja dobrodošlice svakom čovjeku, a poglavito onome koji se nađe na našem teritoriju kao izbjeglica.

    Tko je Başak?

    28. svibnja 2012., Başak Şahin Duman uhićena je prilikom ulaska u Hrvatsku na temelju međunarodne tjeralice koju je raspisala Turska. Başak je bivša studentica medicine Sveučilišta u Ankari i dugogodišnja studentska aktivistica. Uhićena je 2004. na studentskom prosvjedu u Ankari protiv novih “antiterorističkih” zakona u Turskoj koji omogućavaju osudu za terorizam za svaki tip aktivizma koji uključuje kritiku vlasti. Paradoksalno, Başak je zajedno sa još 46-oro studenata optužena po tom istom zakonu i, u procesu poznatom kao “Proces 46-oro”, osuđena 2010. na 6 godina i tri mjeseca zatvora zbog terorizma! Zbog tog procesa Turska Republika je tužena Europskom sudu za ljudska prava (postupak 71667/11). Važno je reći da je jedini dokaz “terorističkih” aktivnosti osuđenih to što su na prosvjedu uzvikivali parole, što se otvoreno navodi i u presudi.

    Iako je Hrvatska po Ustavu i zakonima ne bi smjela izručiti zemlji u kojoj će biti izložena mučenju ili proganjana zbog svojih uvjerenja, pravna konfuzija u hrvatskom zakonodavstvu omogućava da RH krši čak i međunarodne ugovore o izručenju. Također, Başak u Hrvatskoj ima pravo zatražiti azil, tj. zaštitu RH od progona u zemlji čija je državljanka, što je putem odvjetnika i učinila. Rezultat je još uvijek neizvjestan, jer ako dobije negativno rješenje o azilu prijeti joj izručenje u Tursku, zemlju s najvećim brojem političkih zatvorenika, s uvjerljivo najvećim brojem novinara zatvorenih zbog onog što su pisali i zemlju u kojoj je mučenje u zatvorima više pravilo nego iznimka.

    Vezani članci

    • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

      Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

    • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

      Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

    • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
    • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
    • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
    • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
    • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
    • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
    • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve