Tribina: Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!

Slobodni Filozofski, Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava pozivaju vas na tribinu “Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!” u srijedu, 13. lipnja 2012., u 18.30 sati u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Tribina je potaknuta aktualnim događanjima vezanim za slučaj aktivistkinje Başak Şahin Duman, tražiteljice azila u Hrvatskoj kojoj u slučaju negativne odluke o azilu prijeti izručenje u Tursku na temelju optužnice za terorizam.

Na tribini će se predstaviti sustav azila u Republici Hrvatskoj, okolnosti koje su dovele do Başakinog pritvaranja i posljedice njenog izručenja u Tursku te pravna analiza konkretnog slučaja.

Na tribini će, kao uvodni izlagači, sudjelovati:
  • Drago Župarić-Iljić, Centar za mirovne studije

  • Nikola Vukobratović, Alerta

  • Siniša Rodin, Pravni fakultet u Zagrebu

  • Moderatorice: Julija Kranjec (Centar za mirovne studije) i Milana Romić (Kuća ljudskih prava)

    Nakon tribine vas pozivamo da ostanete na dobrotvornom druženju podrške Basak. Sakupljen novac bit će upotrijebljen za troškove obrane u sudskom postupku te Basakine potrebe u pritvoru.

    Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim osobama koje osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, vjeri, određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja. Pravo na azil imaju svi oni koji uspiju dokazati taj strah od proganjanja. Tražitelji/ice azila su: maloljetni i punoljetni muškarci i žene, obrazovane osobe, socijalno ugrožene osobe, žrtve trgovanjem ljudima i dr.
    Danas u Republici Hrvatskoj živi 36 azilanata/ica i 18 izbjeglica pod supsidijarnom zaštitom između onih 2.296 zahtjeva koje su Republici Hrvatskoj uputile izbjeglice radi pružanja utočišta i zaštite.

    Ulaskom u međunarodne integracije, RH je preuzela i međunarodnu, ali i moralnu odgovornost da bude zemlja dobrodošlice svakom čovjeku, a poglavito onome koji se nađe na našem teritoriju kao izbjeglica.

    Tko je Başak?

    28. svibnja 2012., Başak Şahin Duman uhićena je prilikom ulaska u Hrvatsku na temelju međunarodne tjeralice koju je raspisala Turska. Başak je bivša studentica medicine Sveučilišta u Ankari i dugogodišnja studentska aktivistica. Uhićena je 2004. na studentskom prosvjedu u Ankari protiv novih “antiterorističkih” zakona u Turskoj koji omogućavaju osudu za terorizam za svaki tip aktivizma koji uključuje kritiku vlasti. Paradoksalno, Başak je zajedno sa još 46-oro studenata optužena po tom istom zakonu i, u procesu poznatom kao “Proces 46-oro”, osuđena 2010. na 6 godina i tri mjeseca zatvora zbog terorizma! Zbog tog procesa Turska Republika je tužena Europskom sudu za ljudska prava (postupak 71667/11). Važno je reći da je jedini dokaz “terorističkih” aktivnosti osuđenih to što su na prosvjedu uzvikivali parole, što se otvoreno navodi i u presudi.

    Iako je Hrvatska po Ustavu i zakonima ne bi smjela izručiti zemlji u kojoj će biti izložena mučenju ili proganjana zbog svojih uvjerenja, pravna konfuzija u hrvatskom zakonodavstvu omogućava da RH krši čak i međunarodne ugovore o izručenju. Također, Başak u Hrvatskoj ima pravo zatražiti azil, tj. zaštitu RH od progona u zemlji čija je državljanka, što je putem odvjetnika i učinila. Rezultat je još uvijek neizvjestan, jer ako dobije negativno rješenje o azilu prijeti joj izručenje u Tursku, zemlju s najvećim brojem političkih zatvorenika, s uvjerljivo najvećim brojem novinara zatvorenih zbog onog što su pisali i zemlju u kojoj je mučenje u zatvorima više pravilo nego iznimka.

    Vezani članci

    • 21. kolovoza, 2016 Kultni berlinski gej bar Eldorado zatvoren je 5. ožujka 1933. i pretvoren u lokalni štab Sturmabteilunga (izvor: wikipedia.org). Granice emancipacije LGBTIQ+ pokreta O LGBTIQ+ zajednici i organizacijama u Srbiji, homofobiji, queer teoriji, komodifikaciji LGBTIQ+ identiteta u kapitalizmu te socioekonomskom položaju LGBTIQ+ osoba i njihovom zajedničkom povezivanju s radničkim pokretom u kontekstu adresiranja klasnog pitanja šireg lijevog pokreta, razgovaramo s beogradskim novinarom, književnikom i aktivistom Dušanom Maljkovićem. Pročitajte proširenu i prilagođenu verziju intervjua nastalog za potrebe priloga o LGBTIQ+ pokretu treće epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“.
    • 20. kolovoza, 2016 cirilicno i Tko to ne zna napisati ćirilično „i“? Medijski komentari o šovinističkim grafitima na zidu osječkog Aninog groblja aludiraju na vandalizam u kojega su upisane velikosrpske težnje. Međutim, koliko demonstrirana „ćirilična nepismenost“, i činjenica da su Srbi u Osijeku marginalna i politički potpuno neorganizirana grupa podržava takvu implikaciju, otvarajući umjesto toga prostor za interpretaciju prema kojoj svjedočimo provokatorskoj akciji s ciljem usmjeravanja predizborne kampanje na zaoštravanje odnosā većinskog naroda i nacionalnih manjina?
    • 12. kolovoza, 2016 Spomenik u počast dr. Franje Tuđmana u Kaštelima, Hrvatska
(izvor). Stranački duopol i državotvorni konsenzus Pored agresivnog provođenja neoliberalnog ekonomskog programa, kratki mandat Vlade HDZ-ove Domoljubne koalicije i MOST-a svojim je polarizirajućim djelovanjem na simboličkoj reartikulaciji društvenog polja, rekadroviranju institucija građanskog društva te pomjeranju kulturne paradigme politički destabilizirao državotvorni konsenzus o tzv. nacionalnoj pomirbi, uspostavljen još 1990-ih. Obje velike stranke ulaze u predizbornu kampanju konvergirajući prema centru i ponovnoj stabilizaciji političkog polja, što nakon izbora 11. rujna obećava manje društvenih tenzija te umiveniji nastavak napada na radnička prava i javni sektor.
    • 6. kolovoza, 2016 Japanski laki tenkovi elitne Kwantunške armije u ofenzivi protiv sovjetsko-mongolskih snaga na rijeci Khalkhi/Halki, srpanj 1939. godine (izvor: wikimedia). Fašizam i kultura zaborava Jedno od utemeljujućih mjesta suvremenog historijskog revizionizma korištenje je sporazuma Molotov-Ribbentrop kao dokaza da je Sovjetski Savez, baš kao i Treći Reich, imao agresivne ekspanzionističke namjere prema ostatku europskog kontinenta. Nasuprot uvriježenim vjerovanjima, autor teksta nastoji mapirati cjelovitu sliku dinamike svjetske vanjske politike u predratnom periodu, u kontekstu kojega sklapanje sporazuma o nenapadanju između SSSR-a i Njemačke u kolovozu 1939. godine postaje očajnički sovjetski pokušaj odgađanja rata.
    • 1. kolovoza, 2016 Mural na sindikalnoj zgradi u Belfastu (Izvor:  William Murphy@Flickr) Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
    • 31. srpnja, 2016 Antikorupcijski plakat u Zambiji. Foto: Lars Plougmann.
(Izvor) Pojmovnik: Korupcija i uhljebi Iz rubrike „Pojmovnik“ petog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Borisa Postnikova o popularnim ideologemima „korupcija“ i „uhljebi“: „Razlog za ovako kasno paljenje masovnih strasti napokon dovodi pripovijest o uhljebima u jasnu vezu s već pomalo zaboravljenom pričom o borbi protiv korupcije: i jedna i druga služe uglavnom tome da sve ekonomske probleme interpretacijski prebace na teret državnog budžeta, otkrivajući kako oko njega lešinarski kruže lopine i nesposobnjakovići, i to baš u vrijeme kada para, eto, više nema kao što ih je bilo prije.“
    • 27. srpnja, 2016 Detalj sa spomenika ustanku naroda Hrvatske u Srbu kipara Vanje Radauša, učesnika NOB-a (izvor: SNV / Jovica Drobnjak). S roguljama boj smo bili U suradnji s Antifašističkim Vjesnikom, donosimo tekst posvećen 75. obljetnici ustanka narodā Hrvatske. U pregledu povijesne situacije u Hrvatskoj 1941. godine naglasak je na dinamici odnosa između fašističkog terora kojeg je provodio ustaški represivni aparat i partizanskog pokreta, koji se pod vodstvom KPJ ubrzo nakon narodnih ustanaka u Hrvatskoj i drugim krajevima Jugoslavije prometnuo u jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi.
    • 18. srpnja, 2016 Izvor: Maciej Lewandowski @ Flickr Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
    • 14. srpnja, 2016 Dio učesnika i kamera SkriptaTV-a prate predavanje Campbella Jonesa, 24. lipnja (foto: ISSH-S). Izvještaj: School for Politics and Critique 2016 Od 24. do 27. VI. na Ohridu je održana treća po redu School for Politics and Critique, u organizaciji skopskog Institute of Social Sciences and Humanities. Škola je, zamišljena kao regionalni marksistički edukacijsko-diskusijski forum na teorijske i političke teme, okupila preko tridesetero učesnika, uglavnom iz regije. Kao predavači, na njoj su sudjelovali Silvia Federici, Campbell Jones, Gal Kirn i Santiago Zabala.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG

    pogledaj sve