Tribina: Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!

Slobodni Filozofski, Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava pozivaju vas na tribinu “Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!” u srijedu, 13. lipnja 2012., u 18.30 sati u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Tribina je potaknuta aktualnim događanjima vezanim za slučaj aktivistkinje Başak Şahin Duman, tražiteljice azila u Hrvatskoj kojoj u slučaju negativne odluke o azilu prijeti izručenje u Tursku na temelju optužnice za terorizam.

Na tribini će se predstaviti sustav azila u Republici Hrvatskoj, okolnosti koje su dovele do Başakinog pritvaranja i posljedice njenog izručenja u Tursku te pravna analiza konkretnog slučaja.

Na tribini će, kao uvodni izlagači, sudjelovati:
  • Drago Župarić-Iljić, Centar za mirovne studije

  • Nikola Vukobratović, Alerta

  • Siniša Rodin, Pravni fakultet u Zagrebu

  • Moderatorice: Julija Kranjec (Centar za mirovne studije) i Milana Romić (Kuća ljudskih prava)

    Nakon tribine vas pozivamo da ostanete na dobrotvornom druženju podrške Basak. Sakupljen novac bit će upotrijebljen za troškove obrane u sudskom postupku te Basakine potrebe u pritvoru.

    Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim osobama koje osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, vjeri, određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja. Pravo na azil imaju svi oni koji uspiju dokazati taj strah od proganjanja. Tražitelji/ice azila su: maloljetni i punoljetni muškarci i žene, obrazovane osobe, socijalno ugrožene osobe, žrtve trgovanjem ljudima i dr.
    Danas u Republici Hrvatskoj živi 36 azilanata/ica i 18 izbjeglica pod supsidijarnom zaštitom između onih 2.296 zahtjeva koje su Republici Hrvatskoj uputile izbjeglice radi pružanja utočišta i zaštite.

    Ulaskom u međunarodne integracije, RH je preuzela i međunarodnu, ali i moralnu odgovornost da bude zemlja dobrodošlice svakom čovjeku, a poglavito onome koji se nađe na našem teritoriju kao izbjeglica.

    Tko je Başak?

    28. svibnja 2012., Başak Şahin Duman uhićena je prilikom ulaska u Hrvatsku na temelju međunarodne tjeralice koju je raspisala Turska. Başak je bivša studentica medicine Sveučilišta u Ankari i dugogodišnja studentska aktivistica. Uhićena je 2004. na studentskom prosvjedu u Ankari protiv novih “antiterorističkih” zakona u Turskoj koji omogućavaju osudu za terorizam za svaki tip aktivizma koji uključuje kritiku vlasti. Paradoksalno, Başak je zajedno sa još 46-oro studenata optužena po tom istom zakonu i, u procesu poznatom kao “Proces 46-oro”, osuđena 2010. na 6 godina i tri mjeseca zatvora zbog terorizma! Zbog tog procesa Turska Republika je tužena Europskom sudu za ljudska prava (postupak 71667/11). Važno je reći da je jedini dokaz “terorističkih” aktivnosti osuđenih to što su na prosvjedu uzvikivali parole, što se otvoreno navodi i u presudi.

    Iako je Hrvatska po Ustavu i zakonima ne bi smjela izručiti zemlji u kojoj će biti izložena mučenju ili proganjana zbog svojih uvjerenja, pravna konfuzija u hrvatskom zakonodavstvu omogućava da RH krši čak i međunarodne ugovore o izručenju. Također, Başak u Hrvatskoj ima pravo zatražiti azil, tj. zaštitu RH od progona u zemlji čija je državljanka, što je putem odvjetnika i učinila. Rezultat je još uvijek neizvjestan, jer ako dobije negativno rješenje o azilu prijeti joj izručenje u Tursku, zemlju s najvećim brojem političkih zatvorenika, s uvjerljivo najvećim brojem novinara zatvorenih zbog onog što su pisali i zemlju u kojoj je mučenje u zatvorima više pravilo nego iznimka.

    Vezani članci

    • 12. siječnja 2017. Živili samoupravljači! (foto: LM, eksponat na izložbi iz 2016-e "Dizajn za novi svet", Muzej istorije Jugoslavije, Beograd) Onkraj doktrinarnih rasprava o ljevici Nedavno osnovanoj stranci Nova ljevica upućene su kritike da se ne radi o lijevoj, nego još jednoj liberalnoj stranci. Takvom dojmu svakako pridonosi činjenica da su se među osnivačima stranke našli prvaci i prvakinje liberalnog, ljudskopravaškog, civilnog društva i proponenti politike koja se uvriježeno naziva „građanski antifašizam“. Predsjednik Nove ljevice, Dragan Markovina, u tekstu za Novi plamen adresirao je kritike u pokušaju afirmacije svoje stranke kao ljevičarske, otvorivši prostor za polemiku na koju je odgovorio Mate Kapović iz Radničke fronte. Donosimo komentar na raspravu, s naglaskom na njezine neartikulirane i problematične pretpostavke.
    • 31. prosinca 2016. Marija Šoljan-Bakarić u svojoj radnoj sobi, 1957. godine (fotografija je dio privatnog arhiva obitelji Šoljan-Bakarić). Žensko i klasno – zaboravljeni historijat U trenutku kada su feminističke borbe i diskusije najzad došle na dnevni red ljevice, otvara se i diskusija o feminističkom nasljeđu jugoslavenskog socijalizma i Narodnooslobodilačke borbe kojom je inauguriran. Tako je 29. prosinca u Sarajevu predstavljen zbornik Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, a mi donosimo tekst Andreje Gregorine iz zagrebačkog Centra za ženske studije, u kojemu adresira današnje potencijale AFŽ-ovske tradicije. Te je potencijale važno obnavljati danas, kaže Gregorina, kada se ženski pokret dominantno oslanja na liberalno-radikalnu tradiciju i brani autonomiju ženskog tijela, dočim se ugroženost žena materijalnim uvjetima društvene reprodukcije često zanemaruje.
    • 31. prosinca 2016. Vizualna predodžba dviju rodno binarnih ličnih zamjenica na švedskom jeziku: „hon“ – „ona“ i „han“ – „on“, uz rodno neutralni „hen“ (izvor). O rodu, jeziče, da ti pojem Jedno od područja u kojima transrodne osobe najčešće proživljavaju opresiju područje je jezika. Naime, iako se stupanj orodnjenosti razlikuje od jezika do jezika, gramatika, sintaksa i pragmatika u različitim nas trenucima prisiljavaju da sebi ili drugima pridajemo rodnu oznaku. Uvođenje posebne lične zamjenice „hen“ u švedskom jeziku, korištenje lične zamjenice za treće lice množine u engleskom ili eksperimentalni načini oslovljavanja u njemačkom, samo su neki od pokušaja da se omogući transgresija spolne/rodne binarnosti u jeziku. U našem jeziku, pak, kao strategije transgresije nude se arhaična prošla vremena – aorist i imperfekt – čija je upotreba neobična i u standardu i u vernakularu, ili korištenje srednjeg roda koje konotira infantilnost.
    • 31. prosinca 2016. Dugina zastava (izvor: Lukas Volk prema Creative Commons licenci). Solidarnost u prostorima nevidljivosti Dominantna javna percepcija o temama kojima se bavi LGBTIQ+ pokret dovela je do njihove redukcije na problematiku ljudskih prava, uz često prenaglašavanje prvih dvaju identiteta koje ovaj akronim označava. Unatoč proklamiranim najboljim namjerama liberalnog mainstreama, takva „borba“ za prava LGBTIQ+ osoba zapravo rezultira održavanjem nevidljivosti redovnih i svakodnevnih poteškoća ove populacije i prateće uloge društvenih institucija, primjerice obitelji, u njihovom perpetuiranju. S Ninom Čolović, iz LGBTIQ inicijative „AUT“, razgovarali smo o tim redovnim i svakodnevnim problemima koje LGBTIQ+ osobe doživljavaju isključivanjem iz obitelji i posljedičnom društvenom marginalizacijom.
    • 31. prosinca 2016. Šiljci ispred dućana Harrods u Londonu, postavljeni kako bi se smanjila vidljivost problema beskućništva (izvor: SAITOR prema Creative Commons licenci). Posledice trodecenijskog sudara društva i ekonomije Od globalne neoliberalne ofanzive 1980-ih do nedavnih mjera štednje, brojni su uzroci zašto je pojam liberalizma na ljevici počeo funkcionirati gotovo isključivo kao denuncijacijska etiketa. Time se negiraju veze između liberalizma i socijalizma, bilo da je riječ o prisutnosti pozitivnih liberalnih tekovina u socijalističkim projektima, bilo da je riječ o njihovim historijskim sporovima. Da bismo vratili cjelinu liberalizma u odgovarajuću perspektivu, sa Stefanom Aleksićem, beogradskim antropologom, razgovarali smo o klasičnom liberalizmu, ordoliberalizmu i neoliberalizmu te smo otvorili temu problematičnosti liberalizma iz feminističke perspektive te socijalističkih alternativa današnjice.
    • 31. prosinca 2016. Intervju s Ashley Hans Scheirl u izložbenom prostoru stana Softić, Zagreb, 16. prosinca 2016. godine (foto: SF). Čin balansiranja Kada govorimo o nekome javno ili (mislimo) privatno, jezik kojim to radimo u većoj ili manjoj mjeri prisiljava nas da svoju misao i govor oblikujemo kroz odluku radi li se o osobi muškog ili ženskog spola/roda. Isto vrijedi i kada razmišljamo o sebi samima. Spolna/rodna binarnost strukturira i naše društvene institucije, društvene interakcije i društvene prakse. Transgresija te binarnosti otvara mogućnosti za nebinarne prakse, a izostanak njihove društvene normaliziranosti umjetnica Ashley Hans Scheirl preispituje u svojem radu. Scheirl je nebinarna osoba koja već desetljećima vodi eksperimentalni život kojim ispituje granice roda/spola.
    • 31. prosinca 2016. Argentinska zastava, modificirana za potrebe prosvjeda (izvor: Rodrigo Paredes prema Creative Commons licenci). Nijedna manje Sve aktualniji napadi na ženska prava okupili su Europu na prosvjedima. Oni najmasovniji, održani u Poljskoj na „crni ponedjeljak“, 2.10.2016., istaknuli su probleme s kojima se žene suočavaju pri ugrožavanju njihovih reproduktivnih prava. Samo dva tjedna kasnije, 19.10. u Argentini su održani prosvjedi na „crnu srijedu“ povodom brutalnog ubojstva mlade Lucíje Pérez, no žene Argentine nisu propustile prepoznati ulogu kapitalističke agende u uzrocima njihovih problema. Ovaj put je izostala masovna solidarizacija iz Europe, pokazujući da naš internacionalizam teško prelazi kontinentalne granice. Kako bismo te granice bar nakratko premostili, preveli smo članak Luciane Zorzoli.
    • 31. prosinca 2016. Unutrašnjost zgrade londonskog Lloyda u financijskoj četvrti City, 2006. godine (izvor: Bon Adrien prema Creative Commons licenci). Parlamenti pod kontrolom kormilarâ kapitalizma Europska unija je redovita tema lijeve kritike od izbijanja globalne ekonomske krize, no britanska odluka o izlasku iz EU uspjela je otvoriti sasvim novi val diskusija. Uz to, Britanija je od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora poprište vrlo zanimljive političke dinamike koja otvara prostor afirmaciji novih aktera na lijevom krilu parlamentarne politike. Naime, pružila se prilika za imaginiranje alternativnih modela nadnacionalnog europskog udruživanja, kao i za daljnju delegitimaciju njegova sadašnjeg ustroja. Kako može izgledati drugačija Europa te koja je uloga ljevice u njoj neke su od tema o kojima smo razgovarali sa socioekonomistom Tonijem Prugom, nedavnim povratnikom iz Velike Britanije.
    • 31. prosinca 2016. „Candy colors“ (izvor: Stig Nygaard prema Creative Commons licenci). Da sam, da sam, da sam žensko, ne bih bio muško Iako je spolna binarnost problematična čim se zagrebe dublje od nivoa reduktivnih javnih diskusija lišenih svake nijansiranosti argumenta i pluralizma perspektiva, ona presudno utječe na oblikovanje društvenih institucija, bile one formalne ili neformalne. Time društvo postaje polje neprihvaćanja za svaki identitet koji izlazi iz binarnih okvira. Ovo stvara situaciju u kojoj je: „život transrodne osobe kratka i tragična priča, dupkom ispunjena nasiljem čiji je rezultat smrt koja društvo napokon rješava bremena aberacije. Tjelesno postojanje transrodnih osoba polje je borbe u kojoj su transrodne osobe kolateralne žrtve koje svoja tijela nužno moraju prezirati, jer su naprosto nedopustiva.“

    Plenum FFZG

    pogledaj sve

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve