Izvještaj sa 182. i 183. plenuma, 29. i 30. listopada 2012.

S obzirom na još uvijek kaotičnu situaciju na Fakultetu, plenumski delegati koji su bili na sastanku s dekanom smatraju da je najbolje do daljnjega suzdržavati se od upisivanja jer su kriteriji još uvijek nejasni i proizvoljni. U ponedjeljka u 18 sati u A-001 sastat će se radna grupa koja će razmotriti mogućnost i opravdanost blokade Fakulteta.


182. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu održao se 29. studenog 2012. godine.
Podnesen je izvještaj o trenutnim blokadama fakulteta u Srbiji.

Raspisan je natječaj za studentskog pravobranitelja koji traje do 15. studenog. Više možete saznati na Slobodnom Filozofskom.

Plenumska delegatkinja podnijela je izvještaj o zadnje dvije sjednice Fakultetskog vijeća.

Zadnje Fakultetsko vijeće u prošloj akademskoj godini bilo je 27. rujna te je na dnevnom redu bila točka o participacijama. Tijekom ljeta Vlada je donijela odluku o novom modelu naplaćivanja koju je prihvatio i Senat Sveučilišta u Zagrebu: svi studenti koji imaju više od 55 ECTS-ova ne plaćaju ništa. Senat odlučuje što s ostalim studentima: svi oni koji imaju manje od 30 ECTS-ova plaćaju punu školarinu, a ostali 120 HRK svaki bod koji im fali do 60 ECTS-ova. Senat je odlučio da je maksimalna školarina 7200 HRK. Na našem Fakultetu odlučeno je da je za preddiplomski maksimalna školarina 6000 HRK, a na diplomskom 4000 HRK. Plenumski delegati su tražili dekanske rokove kako bi što više ljudi moglo skupiti 55 ECTS-ova i tako izbjegli plaćanje participacije. Studenti su pokušali objasniti Vijeću da je ovaj model uistinu teško provoditi na Filozofskom na kojem ima previše različitih slučajeva. Dekan je nakon Vijeća dodao da se ova odluka odnosi samo za akademsku godinu 2012./2013., a već iduće godine Fakultet ima pravo naplatiti punu cijenu školarine i odslušane ali nepoložene kolegije.

24. listopada održana je još jedna sjednica Fakultetskog vijeća. Studenti su htjeli uvrstiti točku o upisima i naglasiti da je dekan mijenjao odluku donesenu na prethodnom Vijeću. Dekan je odbijao uvrstiti točku na Vijeće, a profesori su bili nezainteresirani. Na stranici Fakulteta je to jutro izašao naputak u kojemu su dodani još neki novi modeli naplaćivanja.

Odluka o granici od 55 ECTS-ova nije se trebala odnositi na one koji produljuju studij van nominalnog trajanja studija. Prema dekanu, studenti nemaju pravo na osam izlazaka nego moraju ponovno upisivati i platiti te kolegije, što se kosi s dosadašnjom praksom. Ta odluka pogađa veliki broj studenata fakulteta. U referadi je nastao kaos, a studentima se za iste situacije naplaćivalo različito, a što je ovisilo o dobu dana i službenice kod koje bi se upisivali. Proizvoljno izabranim studentima su se, k tome, križali kolegiji koji nisu apsolvirani ili prazna polja na stranici indeksa te je nekima od njih rečeno da moraju platiti diplomski rad i da ECTS-ovi dobiveni na dekanskim rokovima (koje je odobrio dekan i Fakultetsko vijeće) ne ulaze u računicu za prošlu akademsku godinu.

Plenumski delegati su zatražili zvučni zapis s Vijeća održanog 27. rujna i sve pismene odluke dekana Borasa kako bi se pokazalo da se prethodno navedene stvari ne naplaćuje i da je dekan samovoljno mijenjao odluku Vijeća. Ništa od materijala nije dostavljeno plenumu.

Plenum je zamoljen da napišu pojedinosti o posebnostima pri pokušajima upisivanja koje će delegatima poslužiti kao putokaz.

U petak se sastala radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje na kojoj su se secirali novi naputci vezani uz upis i tražile su se nepodudarnosti između te odluke i odluke Vijeća kojih nije uzmanjkalo. Raspravljalo se o pravnoj pomoći i daljnjim akcijama.

Kolega s Građevinskog fakulteta podnio je izvještaj o njihovim aktivnostima nakon prosvjeda: na prosvjedu su dobili neke postupke, kasnije su išli na Sabor i nakon medijskih istupa išlo se na pravne radnje. Još jednom su zamijećeni problemi u komunikaciji sa Studentskim zborom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Sudionici plenuma su morali ukazati pažnju nekim od prisutnih kolega da studentski pravobranitelj nije pravnik, već student Filozofskog fakulteta koji poznaje relevantne pravilnike i zakone i pomaže savjetom i podrškom studentima koji se nalaze u nezgodnim situacijama.

Zaključeno je da se nastavlja s netransparentnim upravljanjem Fakulteta i stihijskim odlučivanjem o životno bitnim studentskim pitanjima.

Zatim se raspravljao o daljnjem djelovanju. Predložen je odlazak na još jedan sastanak s dekanom i konstantan pritisak na Upravu, aktivno sudjelovanje studenata na sjednici Vijeća 7.11., blokada i druge vrste akcije.

Neki sudionici plenuma pitali su se što se dogodilo s člankom koji je objavljen pa uklonjen s net.hr. Članak je zapravo radni dokument jedne sudionice plenuma koji je načinila kako bi sistematizirale razne sustave naplaćivanja, uredništvo ga je maknulo shvativši da se radi o radnom dokumentu što je bilo evidentno iz stila i opreme teksta netipične za službena plenumska medijska priopćenja.

Nakon toga se rasprava fokusirala na radikalnije oblike djelovanje te je zaključeno da im se mora pristupiti pomno i temeljito uz visoki stupanj organiziranosti i pripremnosti. Svaki takav tip akcije iziskuje pripremu i promišljanje svih mogućih ishoda.

Sudionik plenuma je kratko pojasnio proces organiziranja i pripreme blokade sa strateško-tehničkog aspekta kako bi mlađim studentima približio o kako se ozbiljnom procesu radi, a koji iziskuje veliku posvećenost i rad.

Nakon tri sata rasprave, plenum je odlučio da ne želi njen nastavak.

Plenum želi poslati delegate na informativni sastanak kod dekana Borasa.

O sastanku radne grupe za blokadu raspravit će se na narednom plenumu nakon sastanka s dekanom.

Sutra ujutro treba podijeliti plakate i neke od njih promijeniti jer je dekan naredio da ih se skine. Također se treba organizirati dijeljenje letaka pred Fakultetom i referadom.

Sljedeći plenum održat će se u utorak 30. studenog 2012. u 20 sati u D7.

Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u A-001.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:25.

***
Na 183. plenumu održanom 30. listopada 2012. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenumski delegati koji su danas išli na sastanak s dekanom Borasom podnijeli su izvještaj. Dekanu se nisu svidjeli plakati koji su najavljivali plenum i koji ga direktno povezuju s ubiranjem harača od studenata. Dekan je odlučio odustati od nekih nameta za koje su studenti saznali tek kada su započeli upisi, a koji nisu izglasani na Fakultetskom vijeću te će o tome studenti biti informirani putem stranice Fakulteta. Napominjemo, o ova se odluka odnosi samo na ovu akademsku godinu, čime se prolongira neizvjesnost i stihijsko donošenje odluka o plaćanju iz godine u godinu. Studenti koji su platili bilo što trebali bi provjeriti da li im je naplaćeno nešto što nije obuhvaćeno novom dekanovom odlukom, posjetiti referadu i tražiti povrat novca. S obzirom na još uvijek kaotičnu situaciju na Fakultetu, plenumski delegati koji su bili na sastanku smatraju da je najbolje do daljnjega suzdržavati se od upisivanja jer su kriteriji još uvijek nejasni i proizvoljni.

U sljedećoj podtočki raspravljalo se, s obzirom na zaključke i dojmove sa sastanka s dekanom, o tome što dalje činiti. Sudionici plenuma su spominjali mogućnost blokada koja bi, prema mišljenju nekih, trebala koincidirati s Svjetskim danom borbe protiv komercijalizacije obrazovanja. Također su se spominjale druge akcije koje bi zahtijevale manje pripreme.

Kolega s Fakulteta političkih javnosti se solidarizirao s nama i obavijestio nas o situaciji na svom fakultetu i volji da se djeluje protiv kaosa na Sveučilištu nakon skupštine koja bi se trebala uskoro održati.

Sudionici plenuma kojima se činilo da je promjena dekanove odluke tek gašenje požara, smatrali su da je nužno zauzeti načelnu poziciju – s obzirom na to da će se nastaviti s komercijalizacijom visokog obrazovanja ako sa studentske strane oslabi pritisak – i inzistirati na potpuno javno financiranom obrazovanju i sustavu u kojemu studenti i roditelji neće participirati u troškovima studiranja izim plaćanjem poreza.

Sudionik plenuma predložio je da se sastane radna grupa koja će razmotriti mogućnost i opravdanost blokade Fakulteta s obzirom da se na dva ovotjedna plenuma okupio znatan broj ljudi koji se nisu protivili ideji takvog vida otpora.

Zaključeno je da je bitno revitalizirati odnose s fakultetima s kojima smo dosad surađivali i s fakultetima koji dosad nisu aktivno sudjelovali u studentskom otporu, ali su se pritisnuti odlukom Senata javili plenumu i tražili savjet i suradnju s naše strane. Nužno je dobro promisliti o daljnjem djelovanju.

Radna grupa za blokadu sastat će se u ponedjeljak u 18 sati u prostoriji A-001.
Sudionica plenuma je izvijestila plenum da je kontaktirala odvjetnika koji će pomoći s pravnim aspektom borbe.

Izabrani su plenumski delegati za izvanredno Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta otvorenog tipa koje će se održati u srijedu 7. studenog 2012. u 9 sati. Radna grupa za direktnu birokraciju sastat će se u utorak 6. studenog 2012. u 18 sati u A-001.
Sljedeći plenum održat će se utorak 6. studenog 2012. u 20 sati u Dvorani 7.
Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u A-001.
Izabrane su moderatorice.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve