Izvještaj sa 187. plenuma, 27. studenog 2012.

Na 187. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 27. studenog 2012. Plenum je izglasao delegate koji će otići na razgovor kod dekana Borasa o izvanrednim rokovima u 12. mjesecu. Raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Sazvan je sastanak za izradu letaka (koji bi se dijelili u auli u ponedjeljak) 28. studenog u 18 sati. Uskoro započinje ciklus otvorenih radionica o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma.



Na 187. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 27. studenog 2012. Raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Plenum je potvrdio novu moderatoricu.

U petak 30. studenog u 11 sati u Velikoj predavaonici (P6M101) Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održava se prosvjed znanstvenih novaka i mentora protiv nedopustivo slabe mogućnosti zapošljavanja mladih doktora znanosti u RH i s time usko vezane pogrešne politike Vlade RH, koja je pogubna za hrvatsku znanost i obrazovanje, a time i cjelokupni razvoj hrvatskog društva.

U četvrtak 29. studenoga, u vrijeme pred usvajanje Državnog proračuna u svrhu promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa članova sindikata, između ostalog, radi otkaza Temeljnog kolektivnog ugovora, najavljivanog smanjenja materijalnih prava (rezanja dodataka na plaću) te prijedloga Državnog proračuna za 2013. – 2015. godinu održat će se jednodnevni štrajk upozorenja.

4. prosinca u 17 sati u A-001 održat će se sastanak inicijative za vrt koja se zalaže za to da se u atriju FFZG-a napravi vrt koji bi bio otvoren za uređivanje i korištenje svim zainteresiranim. Na istom tragu 12. prosinca u KSFF-u održat će se tribina o permakulturi.

5. prosinca u 19 sati u KSFF-u bit će iznesen novi prijedlog direktnodemokratskog statuta KSFF-a.

Uskoro započinje ciklus otvorenih radionica o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma. Prva radionica održat će se 3. prosinca u 18 sati u A-001 pod nazivom „Uvod u borbu za besplatno obrazovanje“.

Blogerska sekcija poslala je statut udruge plenumu. Zaključeno je da nema smisla iščitavati prijedlog statuta na plenumu te da ga treba proslijediti na mailing listu plenuma.

Radna grupa za informiranje podnijela je izvještaj o sastanku koji je održan prošlog petka. Na sastanku je dogovoren prethodno spomenut ciklus radionica te su napravljeni plakati. Sazvan je sastanak za izradu letaka (koji bi se dijelili u auli u ponedjeljak) 28. studenog u 18 sati.

Također je podnesen izvještaj radne grupe za pripremu delegata za Fakultetsko vijeće. Prošlo se zapisnike s prethodnih sjednica Vijeća jer još uvijek nije dostavljen dnevni red naredne sjednice. Radi se o zapisnicima sa sjednica na kojima se raspravljalo o školarinama i plaćanju ECTS bodova, a koji potvrđuju tvrdnje delegata plenuma o postupcima dekana Borasa.

Plenum prihvaća postupke koje je predložila radna grupa za pripremu delegata za Fakultetsko vijeće (glasanje protiv verifikacije zapisnika uz objašnjenje i traženje zvučnog zapisa, kao i opomenu zbog kasnog dostavljanja dnevnog reda).

U ponedjeljak je održan sastanak pod nazivom “Mogućnost suradnje različitih inicijativa kroz dirdem platformu“. Izvještaj je odgođen za sljedeći plenum jer delegatkinja nije prisutna.

Plenum je izglasao delegate koji će otići na razgovor kod dekana Borasa o izvanrednim rokovima u 12. mjesecu.

Podnesen je izvještaj sa sastanka s dekanom u vezi korištenja Dvorane 7 koja je dobivena na korištenje do 15. srpnja 2013. u terminu od 20 do 23 sata, uz napomenu da dekan zadržava pravo korištenja dvorane u tom terminu što bi bilo pravovremeno najavljeno. Problematično je što je postavljeno vremensko ograničenje trajanja plenuma te nemamo odluku kojom bi se tijekom rujna osigurao prostor održavanje plenuma, stoga će isti delegati porazgovarati s dekanom i o tome.

Sljedeća točka bila je „Postupak vanjske prosudbe osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu“. Poslan je poziv da će se 5. prosinca održati razgovor sa studentima. Nitko nije bio zainteresiran za odlazak.

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom nastave mora donijeti odluku hoće li se na Fakultetsko vijeće slati točka „Združeni diplomski studij Povijesti Srednje i Jugoistočne Europe“. Delegatkinja plenuma u Povjerenstvu zatražila je mišljenje plenuma koje je odlučilo da delegatkinja treba glasati po vlastitom nahođenju.

Sljedeći plenum održat će se 11. prosinca u 20 sati u D7.

Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u A-001 istog dana. Prijedloge za dnevni red plenuma možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 20:57.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve