Pismo ljubljanskog rektora

Prenosimo pismo Staneta Pejovnika, rektora Sveučilišta u Ljubljani, u kojem opisuje stanje u kojem se nalazi njegova institucija uslijed politike koju prema obrazovanju i znanosti provodi sadašnja Vlada. Rektor se protivi “politici štednje” te traži potporu i zajedništvo cijelog Sveučilišta u otporu spram takvih mjera. Pejovnik naglašava da je “kvalitetno i besplatno javno školstvo nužan uvjet za opstanak demokratske i socijalne države, odnosno društva koje se temelji na solidarnosti i poštovanju svih ljudi.”

Studentice i studenti, asistentice i asistenti, stručne suradnice i suradnici, istraživačice i istraživači, profesorice i profesori, svi zaposleni. Šaljem vam pismo s opisom stanja u kojem se nalazimo. Ukoliko se slažete sa sadržajem pisma, molim vas da to i potvrdite potpisivanjem istog. Potpis je iznimno važan jer će mi omogućiti da govorim u ime cjelokupnog Sveučilišta u Ljubljani.

Sveučilište u Ljubljani – središnja slovenska visokoškolska ustanova nalazi se, zbog rezanja financijskih sredstava za njezino djelovanje, u bezizlaznoj situaciji. Već su i dosadašnji rezovi ozbiljno ugrozili djelovanje Sveučilišta. Najava novih rezova u prijedlogu proračuna za 2013. godinu doslovno predstavlja intervenciju u samu srž ustanove. Upozoravamo da nadležno ministarstvo za tako drastične rezove ne pruža nikakav temelj ni analizu posljedica koje će takve nerazumne mjere štednje donijeti za budućnost visokog školstva. Analiza bi trebala biti provedena ne samo zato što je takva štednja nesrazmjerna u odnosu na mjere štednje u drugim područjima, već i s obzirom na važnost znanja i znanosti. Ovako smanjenje sredstava prolazi bez da je vlada svjesna negativnih posljedica takvih mjera za visoko školstvo i znanost. Prijedlog proračuna za 2013. godinu, u odnosu na 2011., za Sveučilište predstavlja smanjenje sredstava za obrazovanje za 16% te sredstava za istraživanje za 20%.

Godine 2013. Sveučilište u Ljubljani u cijelosti provodi petu godinu bolonjskih programa što predstavlja znatno povećanje opsega djelovanja i troškova. Nikakva unutarnja racionalizacija ne može nadoknaditi štetne posljedice takvog ispada. Budući da je Sveučilište u Ljubljani dosad u najvećoj mogućoj mjeri raspoređivalo sredstva za pojedine aktivnosti te je zapravo financiralo javnu službu visokoškolskog obrazovanja sredstvima iz komercijalnih izvora, nema prostora za nikakvu dodatnu preraspodjelu sredstava za tržišnu, istraživačku i nastavničku djelatnost. Uz to, uz smanjenje proračunskih sredstava za istraživanje ugrožene su kako razvojna, tako i istraživačka djelatnost Sveučilišta.

Ministri aktualne vlade te zastupnice i zastupnici slovenskog parlamenta očito zaboravljaju da su i sami bili dio sustava kvalitetnog i besplatnog studija na javnim visokoškolskim ustanovama. Sa svojim sadašnjim djelovanjem te neprihvatljivim odlukama sadašnjim i budućim generacijama studentica i studenata oduzimaju šansu za jednakopravan pristup besplatnom javnom visokom obrazovanju. Kvalitetno i besplatno javno školstvo je nužan uvjet za opstanak demokratske i socijalne države, odnosno društva koje se temelji na solidarnosti i poštovanju svih ljudi. Šteta koja sada nastaje neće biti nadoknadiva u nekom bogatijem vremenu. Generacije studenata koje sada studiraju bit će nepovratno žrtvovane zbog loše osmišljenih mjera štednje.

Stoga se odlučno protivimo takvoj razornoj politici. Ne možemo, ne smijemo i nemamo pravo pristati na najavljene drastične rezove. Takvim pothvatima svi se, sada i ovdje, moramo oduprijeti. Istovremeno se solidariziramo sa svim javnim ustanovama koje se nalaze u sličnom položaju, sa cijelom kulturnom sferom te sa svim građanima.

Od Vlade Republike Slovenije zahtijevamo da izmijeni i smanji planirana smanjenja sredstava u visokom školstvu za 2013. godinu, a zastupnice i zastupnike Državnog sabora pozivamo da glasuju protiv planiranog prijedloga proračuna.

Molim vas da mi proslijedite vaše mišljenje o gore iznijetom što možete jednostavno učiniti odgovaranjem na poruku („reply“) te u predmet iste upišete „Slažem se“, odnosno „Ne slažem se“. Svoje stajalište možete i obrazložiti.

Lijepi pozdrav,
Stane Pejovnik, rektor Sveučilišta u Ljubljani


Sa slovenskog prevela Željka Kelkedi

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve