Izvještaj sa 191. plenuma, 19. veljače 2013.

Na 191. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 19. veljače 2013. raspravljalo se o četiri točaka dnevnog reda. Nakon oduže rasprave o načinu pristupa izborima za SZ na fakultetskoj i sveučilišnoj razini te o tehnikalijama, plenum je izglasao da podržava incijalnu platformu za funkcioniranje Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Plenum će poslati pismo podrške i pokriti troškove plenumskih delegata koji će se uputiti u Mađarsku.


Na 191. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 19. veljače 2013. raspravljalo se o četiri točaka dnevnog reda.

Pristigao je Pravilnik o plaćanju participacija na Sveučilištu u Zagrebu koji se naslanja na svog rujanskog prethodnika. Prvo treba informirati studente i analizirati dokumente.

Radna grupa za Studentski zbor se sastala. Sastavljena je inicijalna platforma za funkcioniranje Studentskog zbora FFZG-a:

Studentski zbor Filozofskog fakulteta će nastaviti djelovati po direktnodemokratskim principima usvojenima još u prošlom mandatu uz određene tehničke preinake koje će omogućiti efikasniji rad, preciznije i sustavnije delegiranje mandata, zadataka i obaveza kao i veću demokratsku kontrolu u donošenju odluka:

U skladu s tim: sve sjednice novog saziva SZ-a legalno izabranog na neposrednim izborima bit će otvorene za sve studente FFZG-a koji će imati jednako pravo glasa (kao i legalno izabrani članovi SZ-a) prilikom donošenja svih odluka koje su u nadležnosti ovog tijela uključujući i mandatiranje delegata za sjednice Vijeća FFZG-a, skupštine sveučilišnog Zbora, područna vijeća i sl.

Tako određene sjednice SZ-a funkcionirat će po principima postojećih sekcija plenuma te u zajedničkoj koordinaciji i suradnji provoditi odluke plenuma.

Na sjednicama SZ-a bit će, u skladu s postojećom procedurom (nakon rasprave i glasanja) moguće sazivati i plenume s tim da se postojeća pravila ne mijenjaju – radna grupa za tehnikalije će zadržati istu mogućnost.

Sjednice SZ-a će se održavati najmanje jednom mjesečno, a u slučaju potrebe za izvanrednom sjednicom primijenit će se postojeća plenumska procedura: Prijedlog za sazivanjem (uz obrazloženje izvanrednosti situacije i točke dnevnog reda) šalje se na e-mail adresu radne grupe.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastaviti će se zalagati za demokratizaciju obrazovnog procesa i akademskih upravljačkih struktura, za svima dostupno i potpuno javno financirano obrazovanje, a protiv tendencija komercijalizacije visokog školstva: sveučilišta, instituta, trgovačkih društava pod ingerencijom sveučilišta te pripadajuće im imovine.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastavit će djelovati u skladu s principima solidarnosti sa svim podređenim skupinama u društvu te aktivno sudjelovati u borbi za njihova prava.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu surađivat će sa svim strukovnim studentskim organizacijama na našem fakultetu kao i drugim organizacijama i studentskim zborovima koji poštuju gore spomenute principe djelovanja.

Nakon oduže rasprave o načinu pristupa izborima za SZ na fakultetskoj i sveučilišnoj razini te o tehnikalijama, plenum je izglasao da podržava incijalnu platformu za funkcioniranje Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kolega je izvijestio plenum o sastanku rektora Bjeliša sa studentskim predstavnicima o situaciji u Studentskom centru. Sanacija koju se provodi zbog dugovanja MZOS-a bit če napravljena prema Zakonu o sanaciji iz 2001. Čime se otvara mogućnost djelomične privatizacije SC-a. Plenum se mora uključiti u borbu za SC, KSFF je već u kontaktu s njima.

Podnesen je izvještaj o borbi studenata u Mađarskoj koju je ohrabila projekcija filma “Blokada” o čemu će se održati tribina u KSFF-u 6. ožujka. Plenum će poslati pismo podrške i pokriti troškove plenumskih delegata koji će se uputiti u Mađarsku.

Sljedeći plenum će se održati u utorak 26. veljače u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.
Izabrane su moderatorice.

Pod točkom “Razno” plenum je obaviješten da se u srijedu 20. veljače 2013. u 17 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika održava tribina “Socijalni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija” na kojoj će govoriti Branislava Baranović, Karin Doolan i Ivana Jugović.

Plenum je zaključen u 23 sata.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve