Tribina 10. ožujka 2013.

Snimka tribine: “Osmi mart i važnost feminističke borbe za socioekonomsku jednakost danas”

SkriptaTV i KOME donose snimku tribine “Osmi mart i važnost feminističke borbe za socioekonomsku jednakost danas”, održane 8. ožujka 2013. na FFZG-u, u organizaciji BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Centra za ženske studije. O povijesti i zaboravu 8. marta, položaju žena na tržištu rada, neplaćenom radu, politikama štednje i feminizaciji rada, govorile su Davorka Turk, Jagoda Milidrag Šmid, Dora Levačić i Ankica Čakardić, uz moderaciju Nikoline Rajković, a predstavljen je i 5. broj časopisa “Nepokoreni grad”, posvećen ženskim borbama (pdf). Pojedinačna izlaganja pogledajte u nastavku.




Žene čine većinu ekonomski neaktivnog, kao i većinu nezaposlenog stanovništva. Usprkos većem radnom opterećenju u usporedbi s muškarcima, žene rade manje plaćene poslove, koncentrirane su na hijerarhijski nižim zaposlenjima, češće rade na neodređeno vrijeme i na part-time poslovima.

U kontekstu fleksibilizacije tržišta rada i fiskalne discipline žene su (kao i muškarci) prisiljene na nove oblike rada što podrazumijeva privremena i nesigurna zanimanja u kojima su njihova prava teško narušena. No, položaj žena dodatno je otežan činjenicom da one većinski snose troškove društvene reprodukcije, što uslijed procesa demontiranja socijalne države i njezinih usluga dovodi žene u poziciju otvorenu spram višestruke eksploatacije.

Raspravom o navedenim pitanjima želimo Osmom martu vratiti njegov značaj praznika solidarne borbe za radnička prava, kao i upozoriti na transformaciju njegovog značaja kao indikativnu za “mjesto” dodijeljeno feminizmu u aktualnom društvenom sistemu.

Cilj ove tribine je analiza postojećeg stanja te, nadamo se, početak suradnje raznih društvenih aktera (sindikata, studenata, organizacija civilnog društva itd.) u cilju stvaranja društvene promjene koja bi neizostavno uključila razotkrivanje i dokidanje društvene eksploatacije žena. U sklopu tribine predstavljen je i novi broj antifašističkog časopisa Nepokoreni grad posvećenog ženskim borbama. (pdf preuzmite online na http://mladi-antifasisti.hr/download/Casopis.pdf )



Davorka Turk: Dugačka historija otpora 8. marta
    U trenutku kada svjedočimo povratku najnasilnijih aspekata prvobitne akumulacije, koja prati svaku fazu kapitalističke globalizacije, i čija su preferirana – jeftina i besplatna – radna snaga žene, čini se iznimno važnim podsjetiti na značajnu povijest organiziranog ženskog otpora, i 8.mart kao važan društveni ritual kojim se ova borba obilježava. Promjene koje je kapitalizam u posljednjih nekoliko desetljeća izazvao u reprodukciji života, radne snage i društvenom položaju žena ukazuju na međusobno podržavanje (iako ne i istovjetnost) kapitalizma i patrijarhata, ali i omogućuju dragocjen uvid u reprodukciju samog sistema. Neka vrsta ženskog angažmana ovdje se čini nužnom. No, ovo je također i poziv na preispitivanje sve brutalnijih i podmuklijih oblika porobljavanja omogućenih temeljnom podjelom u tijelu radne snage – podjelom između muškaraca i žena.



Jagoda Milidrag Šmid: “Decentan” zaborav 8. marta
    Iako je “tranzicijska mišolovka” ulovila žene relativno nespremne, one su ubrzo razvile određene vještine preživljavanja što je dovelo do smanjenja prostora za razvijanje emancipatorskog potencijala i otpora. Neoliberalna agenda, kao “nova ortodoksija”, odnosno ideologija koja se lažno predstavlja kuneći se u individualnu slobodu, zapravo je ekonomska doktrina koja rađa neslobodu i nejednakost koje pak dovode do fragmentacije društva i masovne nezaposlenosti, naročito kod mladih žena. Posljedično, s reformama tržišta rada ona pogoduje reafirmaciji starih predrasuda o ulogama žena i muškaraca. Fleksibilizacija rada praćena sužavanjem mreže socijalne sigurnosti i privatizacijom socijalnih usluga, vraća žene u privatnu sferu, dakle “tamo gdje im je i mjesto”.



Dora Levačić: Otkud rodne razlike u plaćama
    Koncept ‘rodnog jaza u plaćama’ (eng. gender wage gap) najčešće je korišten pokazatelj ekonomske nejednakosti žena i muškaraca, usko povezan s teorijom ljudskog kapitala unutar koje se uglavnom interpretira u znanstvenom, medijskom i političkom diskursu. Uz pregled nekih empirijskih podataka, izlaganje će pokušati ukazati na manjkavosti tog pristupa, kao i na nužnost promjene epistemološkog okvira za razumijevanje ekonomske nejednakosti žena i muškaraca.



Ankica Čakardić: Društvena reprodukcija i feminizacija rada
    Iz lijevo-feminističkog konteksta politike štednje znače nekoliko stvari: rušenje materijalnih prava koja su žene stekle izlaskom na tržište rada, krizu društvene reprodukcije, krizu reprodukcije klasa, financijsko opterećenje kućanstava, promjenu intimne razine odnosa između (bračnih) partnera i osnaživanje postojećih proizvodnih odnosa. Sve razine utječu na promjenu postojećeg tradicionalnog okvira obitelji, a uloga se žena pomalo vraća na onu u predindustrijskoj fazi kapitalizma. To je problem i esencijalne i egzistencijalne naravi. Kada su žene postale dijelom tržišta rada, taj je pomak automatski transformirao suštinu „ženskog“ života, dotadašnju strukturiranost svakodnevlja obitelji i ulogu žena u društvenoj reprodukciji. Budući da su žene mahom zaposlene u javnom sektoru, deindustrijalizacija, deregulacija, privatizacija, rezovi se direktno tiču njihovih moderno-stečenih modusa života u kojima su izborile konkretna materijalna prava. Egzistencijalno govoreći, kriza je uvjetovala snažan udar na život žena radi ponovnog reduciranja ženskog rada na neprogresivni koji obavljaju u domaćinstvu/obitelji. S jednu stranu, „feminizacija rada“ u javnim i uslužnim djelatnostima govori o spolnoj podjeli rada, ali s drugu stranu taj analitički fokus upućuje na klasnu predisponiranost rada i feminizaciju siromaštva – poslovi koje žene obavljaju u pravilu su jeftiniji.


Tagovi:
, , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije         Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve