Izvještaj sa 195. plenuma, 2. travnja 2013.

Na 195. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 2. travnja 2013. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Prošlog tjedna su održani izbori za Studentski zbor na sveučilišnoj i fakultetskoj razini. 15 kandidata na fakultetskoh listi koje je podržalo 11 udruga pod zajedničkom platformom “Odluči na izborima, odlučuj i nakon izbora!” je
dobilo većinu. Rezultati izbora na Sveučilištu još uvijek nisu poznati.


Na 195. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 2. travnja 2013. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Prošlog tjedna su održani izbori za Studentski zbor na sveučilišnoj i fakultetskoj razini. 15 kandidata na fakultetskoh listi koje je podržalo 11 udruga pod zajedničkom platformom “Odluči na izborima, odlučuj i nakon izbora!” je
dobilo većinu. Rezultati izbora na Sveučilištu još uvijek nisu poznati.

SONG je promatrao izbore na petnaestak fakulteta te su na većini uočili nepravilnosti. Pravo na žabu traje osam radnih dana nakon izbora. Na više fakulteta postoje osnove za poništavanje izbora.

Izglasani su delegati za sljedeću sjednicu Fakultetskog vijeća. Zatim se raspravljalo o naputcima delegatima za komunikaciju s Vijećem i Upravom FFZG-a. Potrebno je ustrajati u isticanju studentskih pitanja te raditi intenzivnije na pripremama delegata.

Što se tiče programskih ugovora, treba ih tražiti od Uprave tako da situacija bude jasna prije ljetnih rokova.

Plenum je odlučio da će četiri sudionice plenuma otići tražiti programske ugovore od dekana Borasa. Također treba proučiti i sistematizirati zaključke kako bismo ih predstavili profesorima koje se ugovori itekako tiču.

Nije podnesen izvještaj sa sastanka direktnodemokratskih inicijativa “Mogućnost suradnje različitih inicijativa kroz dirdem platformu”.

Podnesen je izvještaj o stanju plenumske blagajne. Zadnji veći iznos je otišao na putne troškove delegata u Mađarsku i plakate za izbore za Zbor. Ubuduće treba svaki put ponijeti škrabicu za priloge.

Poslan je poziv za sudjelovanje na događanju u Ljubljani od 15. do 19. travnja. Akademska solidarnost šalje svoje predstavnike te bi bilo dobro da ide i netko od studenata. Nije bilo zainteresiranih, ali poziv stoji do daljnjega.

Dvije sudionice plenuma su delegirane za sastavljanje izvještaja s plenuma na temelju zapisnika za Slobodni Filozofski.

Radna grupa za analizu i seciranje dokumenata se ipak nije sastala jer nije bilo dovoljno zainteresiranih. Materijala ima dosta te ih treba staviti u dropbox kako bi bili dostupno svima.

Radna grupa za analizu i seciranje dokumenata sastat će se u srijedu 10. travnja u 18 sati u A-001.

Sljedeći plenum će se održati u utorak 23. travnja 2013. u 20 sati u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izabrani su moderatori.

Pod točkom “Razno” još jednom se podsjetilo na brucošijadu FFZG-a koja će se održati u subotu 6. travnja u Močvari.

Plenum je zaključen u 21:15.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve