Ispovijesti nepredvidivog marksista, 14.5.2013.

Pogledajte snimku predavanja grčkog ekonomista Yanisa Varoufakisa, održanog u sklopu ovogodišnjeg Subversivea. “Kada je 2008. eksplodirala globalna kriza koja je ubrzo proždrla eurozonu, počeo sam pisati članke i mahnito se pojavljivati u medijima te promicati u osnovi buržujsku agendu spašavanja kapitalizma od sebe samog. (…) Ukratko, niti jedan od mojih akademskih tekstova nije isključivo marksistički. Ipak, od studentskih dana u Britaniji do sada, jedini način na koji sam mogao shvatiti svijet u kojem živimo bio je kroz metodološke „oči” Karla Marxa. (…) Osim toga, demokratska, slobodarska, socijalistička budućnost jedina je za koju sam se voljan boriti.”




Ispovijesti nepredvidivog marksista

Kada sam izabrao tezu za doktorat, namjerno sam se usredotočio na metodu unutar koje Marx nije samo bio u krivu – bio je potpuno nevažan. Kada sam dobio svoje prvo predavačko mjesto kao profesor ekonomije u Britaniji, prešutnim se dogovorom sa sveučilištem podrazumijevalo da će ekonomija koju ću predavati studentima biti svjetlosnim godinama udaljena od marksizma. Kada sam se preselio u Australiju 1988., desno me krilo na Odsjeku za ekonomiju Sveučilišta u Sydneyju zaposlilo samo kako ne bi primili kandidata čijeg su prijašnjeg mentora (sasvim opravdano!) smatrali opasnim marksistom, čega ja tada, dakako, nisam bio svjestan. Kasnije sam se preselio u Grčku gdje sam (posve naivno) postao savjetnikom Georgeu Papandreouu, čovjeku čija je vlada pomogla Grčkoj na putu u pakao. Kada sam, osjetivši dašak neminovne katastrofe, 2006. dao otkaz, nastavio sam profesorsku karijeru na Sveučilištu u Ateni predavajući neobične (i, priznajem, pomalo „vulgarno buržujske“) predmete kao što su Teorija igara ili Mikroekonomija, i to velikom broju studenata koji su bili zapanjujuće nesvjesni kataklizme koja dolazi. Iako sam se 2006. trudio upozoriti Grke (i svakoga tko je bio voljan slušati) na neminovnu katastrofu, sramotno sam ostao dio atenskog i grčkog „učtivog društva” te se ni u jednom trenutku nisam obratio ulici. Kada je 2008. eksplodirala globalna kriza koja je ubrzo proždrla eurozonu, počeo sam pisati članke i mahnito se pojavljivati u medijima, kako srednjestrujaškim tako i onim manje priznatim te promicati u osnovi buržujsku agendu spašavanja kapitalizma od sebe samog. Kad je sve krenulo nizbrdo i Grčkoj i meni osobno, emigrirao sam u Sjedinjene Američke Države i prihvatio posao na Sveučilištu u Texasu. Do dan danas trudim se vladajuće natjerati da hitno usvoje odvažne mjere kako bi spriječili da kriza uništi kapitalizam. Ukratko, niti jedan od mojih akademskih tekstova nije isključivo marksistički, a svoju energiju usmjeravam na sprečavanje propasti kapitalizma. Ipak, od studentskih dana u Britaniji do sada, jedini način na koji sam mogao shvatiti svijet u kojem živimo bio je kroz metodološke „oči” Karla Marxa. Ova me „činjenica” čini marksistom. Štoviše, fizički osjetim marksizam svaki put kada se bavim intelektualnim radom: od rasprava o arapskom proljeću do rasprava o umjetnosti s partnericom. Osim toga, demokratska, slobodarska, socijalistička budućnost jedina je za koju sam se voljan boriti. Nesumnjivo, ja sam veoma čudan marksist, no ipak jesam marksist.

Yanis Varoufakis (1961) grčki je ekonomist i od siječnja ove godine predavač na Sveučilištu u Texasu. Široj javnosti postaje poznat po svojim analizama krize eurozone i njenih posljedica u Grčkoj kao i po žestokim kritikama mjera štednje koje su provodile EU i posljednje dvije grčke vlade. Zajedno s britanskim ekonomistom Stuartom Hollandom objavljuje Skroman prijedlog za rješavanje krize u Eurozoni (A Modest Proposal for Resolving Crisis in Eurozone). Njegova zadnja objavljenja knjiga The Global Minotaur: America, the True Origins of the Financial Crisis and the Future of the World Economy prevedena je na više jezika, a ove je godine doživjela i svoje drugo izdanje koje će biti predstavljeno na Subversive Forumu. (Izvor)

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve