Izvještaj s 200. plenuma, 14. studenog 2013. godine

Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške. Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a.


Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Skupština Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu sastat će se 27. studenog 2013. godine u 18 sati da bi raspravljala o novom Statutu te pravilima i smjernicama KSFF-a. Svi članovi KSFF-a su pozvani na skupštinu.

U subotu 16. studenog 2013. godine s početkom u 12 sati na Trgu žrtava fašizma započet će “Marš solidarnosti: Nepokoreni rad!” u organizaciji Mladih antifašistkinja i Mladih antifašista Zagreba. Nakon marša, u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (Hatzova 16) održat će se tribina o nepokorenom redi, bit će graha i kuhanog vina.

Lezbijska grupa Kontra, Rišpet – LGBT udruga Split i Ženska mreža Hrvatske organiziraju marš “Glasam protiv!” 30. studenoga 2013. godine; okupljanje za marš će biti između 12 i 13 sati na Cvjetnom trgu.

Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške.

Sljedeća točka je bio izbor studentskog pravobranitelja FFZG-a. Izvješće ureda još uvijek kasni, ali je jedna od pravobraniteljica podnijela kratki usmeni izvještaj.

Filip Šipoš se javio za mjesto studentskog pravobranitelja. Plenum je potvrdio njegovu kandidaturu.

Razgovaralo se o problemima prethodnih postava delegata u Fakultetskom vijeću i nemogućnošću držanja trenutno važeće procedure.

Plenum je odlučio da će se izglasati više delegata od potrebnog broja po sjednici koji će se zatim rotirati na sjednicama FV-a.

Izabrani su delegati za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. Delegati će se sastati na radnoj grupi uoči Vijeća u četvrtak 21. studenog 2013. godine u 10 sati u prostorima KSFF-a.

Uskoro se počinju birati novi studentski predstavnici u vijećima odsjeka fakulteta i studentskim udrugama.

Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a. Izabrana je predsjednica, no i dalje će se nastaviti sa sustavom rotacije na toj poziciji.

Podnesen je izvještaj sa sastanaka Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Plenum je izglasao da svi članovi saziva Studentskog zbora FFZG-a imaju mandat za sudjelovanje na sjednicama Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Što se tiče najavljenih promjena regulative o zdravstvenom osiguranja studenata, plenum će izaći u javnost s izjavom za medije te će se održati medijska konferencija. Plenum je također odlučio podržati inicijativu “Zdravstveno svima” donacijom 500 kuna iz plenumske blagajne namijenjenih organizaciji tribina, info štandova i tiskanju letaka.

Od prosinca do travnja radit će se analize studijskih programa po odsjecima za reakreditaciju programa što će možebitno predstavljati opasnost za određene studijske programe na FFZG-u. Podnesen je izvještaj o početku provedbe reakreditacije.

Prodekanica za nastavu i studente pozvala je da se izaberu tri studentska predstavnika, svaki za jednu od tri razine studija, koji bi isto tako analizirali postojeće studijske programe.

Održano je predavanje o strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije u organizaciji Grupe 22. Sudjelovali su Karin Doolan, Ivana Perica i Louise Morley koje su govorile o smjeru kretanja sveučilišnog obrazovanja u budućnosti povodom javne rasprave o strategiji.

Prošlog tjedna se dogodio se sastanak o inanciranju studentskih projekata putem Programskih ugovora. Sudionik sastanka upozorio je plenum na činjenicu da projekti moraju imati voditelja projekta s matičnog odsjeka te da bi ovakav način financiranja studentskih projekata mogao dovesti do smanjivanja ukupnih sredstava za takve projekte na razini fakulteta. O tome treba obavijestiti Upravu i Fakultetsko vijeće.

Nova prodekanica za nastavu i studente Tanja Bukovčan pozvala je plenum da surađuje na pravilniku za studiranje. Nekolicina sudionika plenuma otići će na sastanak.

Izabrani su moderatori narednog plenuma.

Studentski zbor će sazvati sljedeći plenum.

Pod točkom “Razno” rečeno je da će se sastanak medijske sekcije dogovoriti na plenumskoj mailing listi.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve