Izvještaj s 200. plenuma, 14. studenog 2013. godine

Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške. Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a.


Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Skupština Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu sastat će se 27. studenog 2013. godine u 18 sati da bi raspravljala o novom Statutu te pravilima i smjernicama KSFF-a. Svi članovi KSFF-a su pozvani na skupštinu.

U subotu 16. studenog 2013. godine s početkom u 12 sati na Trgu žrtava fašizma započet će “Marš solidarnosti: Nepokoreni rad!” u organizaciji Mladih antifašistkinja i Mladih antifašista Zagreba. Nakon marša, u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (Hatzova 16) održat će se tribina o nepokorenom redi, bit će graha i kuhanog vina.

Lezbijska grupa Kontra, Rišpet – LGBT udruga Split i Ženska mreža Hrvatske organiziraju marš “Glasam protiv!” 30. studenoga 2013. godine; okupljanje za marš će biti između 12 i 13 sati na Cvjetnom trgu.

Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške.

Sljedeća točka je bio izbor studentskog pravobranitelja FFZG-a. Izvješće ureda još uvijek kasni, ali je jedna od pravobraniteljica podnijela kratki usmeni izvještaj.

Filip Šipoš se javio za mjesto studentskog pravobranitelja. Plenum je potvrdio njegovu kandidaturu.

Razgovaralo se o problemima prethodnih postava delegata u Fakultetskom vijeću i nemogućnošću držanja trenutno važeće procedure.

Plenum je odlučio da će se izglasati više delegata od potrebnog broja po sjednici koji će se zatim rotirati na sjednicama FV-a.

Izabrani su delegati za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. Delegati će se sastati na radnoj grupi uoči Vijeća u četvrtak 21. studenog 2013. godine u 10 sati u prostorima KSFF-a.

Uskoro se počinju birati novi studentski predstavnici u vijećima odsjeka fakulteta i studentskim udrugama.

Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a. Izabrana je predsjednica, no i dalje će se nastaviti sa sustavom rotacije na toj poziciji.

Podnesen je izvještaj sa sastanaka Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Plenum je izglasao da svi članovi saziva Studentskog zbora FFZG-a imaju mandat za sudjelovanje na sjednicama Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Što se tiče najavljenih promjena regulative o zdravstvenom osiguranja studenata, plenum će izaći u javnost s izjavom za medije te će se održati medijska konferencija. Plenum je također odlučio podržati inicijativu “Zdravstveno svima” donacijom 500 kuna iz plenumske blagajne namijenjenih organizaciji tribina, info štandova i tiskanju letaka.

Od prosinca do travnja radit će se analize studijskih programa po odsjecima za reakreditaciju programa što će možebitno predstavljati opasnost za određene studijske programe na FFZG-u. Podnesen je izvještaj o početku provedbe reakreditacije.

Prodekanica za nastavu i studente pozvala je da se izaberu tri studentska predstavnika, svaki za jednu od tri razine studija, koji bi isto tako analizirali postojeće studijske programe.

Održano je predavanje o strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije u organizaciji Grupe 22. Sudjelovali su Karin Doolan, Ivana Perica i Louise Morley koje su govorile o smjeru kretanja sveučilišnog obrazovanja u budućnosti povodom javne rasprave o strategiji.

Prošlog tjedna se dogodio se sastanak o inanciranju studentskih projekata putem Programskih ugovora. Sudionik sastanka upozorio je plenum na činjenicu da projekti moraju imati voditelja projekta s matičnog odsjeka te da bi ovakav način financiranja studentskih projekata mogao dovesti do smanjivanja ukupnih sredstava za takve projekte na razini fakulteta. O tome treba obavijestiti Upravu i Fakultetsko vijeće.

Nova prodekanica za nastavu i studente Tanja Bukovčan pozvala je plenum da surađuje na pravilniku za studiranje. Nekolicina sudionika plenuma otići će na sastanak.

Izabrani su moderatori narednog plenuma.

Studentski zbor će sazvati sljedeći plenum.

Pod točkom “Razno” rečeno je da će se sastanak medijske sekcije dogovoriti na plenumskoj mailing listi.

Vezani članci

  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve