Skup podrške prosvjedima u Bosni i Hercegovini u četvrtak

U četvrtak 13. veljače 2014. godine u 18 sati na Cvjetnom trgu održat će se skup podrške radničkim prosvjedima u Bosni i Hercegovini. Cilj prosvjeda je podržati radno stanovništvo susjedne zemlje koje uspješno organizira niz decentraliziranih prosvjeda u proteklih tjedan dana. U nastavku također možete pročitati pismo podrške niza organizacija civilnog društva. Više informacija o skupu možete naći ovdje.


U susjednoj BiH raširio se prosvjedni val koji zasad ne pokazuje naznake zaustavljanja. Ljudi su revoltirani dvodesetljetnom sustavnom korupcijom – sustavom koji radi u korist bogate manjine i gura radno stanovništvo u ponor nezaposlenosti, siromaštva i gladi. Beznađe je konačno zamijenila akcija koja iz dana u dan zahvaća sve dublje u strukturu takvog socijalno i ekonomski nepravednog sustava. Zahtjevi postaju sve radikalniji, a stupanj organiziranosti ljudi već sada predstavlja izrazito pozitivan primjer svim susjednim zemljama. Radnu većinu ove zemlje političari i mediji pokušavaju ponovno razjediniti igrajući na nekoć dobro provjerenu kartu međusobnog suprotstavljanja po etničkom ključu. No ta je karta već izlizana i teško će je biti ponovno upotrijebiti. Prosvjede su u Tuzli započeli radnici poduzeća opustošenih u privatizacijskoj pljački, a potom su im se pridružili jednako obespravljeni mladi i nezaposleni iz drugih gradova. Politička i ekonomska elita muku muči da razblaži i preusmjeri fokus prosvjednog vala usmjerenog protiv sistemskog nasilja eksploatacije radne većine BiH na pitanja koja su prosvjednicima nebitna. Ono što se zahtijeva je demokratizacija svih sfera društva i uspostavljanje stvarne demokracije – kako političke tako i ekonomske. To politička i ekonomska elita nikako ne mogu prihvatiti.

Podrška narodu Bosne i Hercegovine

U medijskoj reprezentaciji “događanja naroda” Bosne i Hercegovine, uslijed zgražanja nad devastacijom institucija kantonalne, entitetske i državne vlasti, izgubio se iz vida inicijalni i pokretački čin ove bune, ali i kontinuirano sistemsko nasilje svih službenih političkih aktera i međunarodnih supervizora u BiH. Naime petog su veljače industrijski radnici tuzlanskih poduzeća (Dita, Konjuh, Polihem, Gumara) u prosvjedu pred zgradom kantonalne vlade još jednom upozorili na posljedice privatizacije ovih privrednih subjekata i na loše socijalno stanje u kantonu i cijeloj državi. U zemlji u kojoj sindikalne središnjice već duži niz godina funkcioniraju kao šutljivi partneri vlasti, ova samoorganizacija radnika i podrška naroda koja je uslijedila svakako je politički trenutak koji treba izdvojiti u gunguli medijima posredovane histerije.

Kolektivna ostavka Vlade Tuzlanskog kantona koja je uslijedila poslije eskalacije nasilja prazan je politički čin s obzirom na to da fragmentirane institucije vlasti u ovoj državi ionako ne služe građanima i radnicima, nego isključivo kapitalu, stranačkoj monopolizaciji političkog prostora i održavanju dvadesetogodišnjeg statusa quo. Međutim taj je čin stvorio prostor da se politički artikulira alternativa postojećem modelu etnobirokracije i njenim učincima pogubnima za ekonomsku i socijalnu sliku društva. Proglas radnika i građana kojim se zahtijeva revizija privatizacije i financiranja institucija vlasti, ali i suradnja između snaga reda i mira, civilne zaštite i građana prvi je pokušaj političke organizacije odozdo u povijesti “demokratske” Bosne i Hercegovine. Od tog trenutka nema povratka natrag – nakon toliko godina obespravljeni je narod pokazao da se dejtonska demokracija i prateći ekonomski model mogu i moraju dovesti u pitanje.

Ovim putem izražavamo solidarnost i podršku nastojanjima naroda Bosne i Hercegovine u promjeni postojeće vlasti i demokratizaciji države koja je do sada funkcionirala kao loš projekt međunarodne zajednice i domaće nacionalističke političke elite. Nadamo se da će se iz prosvjeda artikulirati zahtjevi za stvaranjem alternative postojećim oblicima vlasti i nacionalnim podjelama, čija je jedina funkcija bila bezočna pljačka vlastitog naroda, potpuna privatizacijska devastacija u socijalizmu industrijalizirane zemlje te uspostava nacije kao jedine djelatne političke kategorije. Solidarnost naroda Bosne i Hercegovine preduvjet je svakoj progresivnoj promjeni postojećeg modela upravljanja državom i privredom.


ACT grupa Čakovec
ALERTA – Centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija
Autonomna ženska kuća Zagreb – žene protiv nasilja nad ženama
B.a.B.e.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju
BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture
Centar za mirovne studije
Centar za radničke studije
Centar za ženske studije Zagreb
Cenzura Plus, udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Crvena akcija
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
Fališ – Festival alternative i ljevice Šibenik
Feministički front
Grupa “Direktna demokracija u školi”
Inicijativa “Volim Pulu”
Klub studenata Filozofskog fakulteta
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME
Kuća ljudskih prava Zagreb
LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’
Lupiga
Mladi antifašisti i antifašistkinje Zagreba
Multimedijalni institut/MaMa
Novi sindikat
Pilula – medijska platforma za teoriju i praksu društvenih promjena
Pravo na grad
Prostor rodne i medijske kulture K-zona
Pulska grupa
Regionalni industrijski sindikat
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”
Udruga navijača NK Zagreb “Bijeli anđeli”
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Zadruga Praksa
Za rad spremne
Zagreb Pride
Zelena akcija
Zelena Istra

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve