Skup podrške prosvjedima u Bosni i Hercegovini u četvrtak

U četvrtak 13. veljače 2014. godine u 18 sati na Cvjetnom trgu održat će se skup podrške radničkim prosvjedima u Bosni i Hercegovini. Cilj prosvjeda je podržati radno stanovništvo susjedne zemlje koje uspješno organizira niz decentraliziranih prosvjeda u proteklih tjedan dana. U nastavku također možete pročitati pismo podrške niza organizacija civilnog društva. Više informacija o skupu možete naći ovdje.


U susjednoj BiH raširio se prosvjedni val koji zasad ne pokazuje naznake zaustavljanja. Ljudi su revoltirani dvodesetljetnom sustavnom korupcijom – sustavom koji radi u korist bogate manjine i gura radno stanovništvo u ponor nezaposlenosti, siromaštva i gladi. Beznađe je konačno zamijenila akcija koja iz dana u dan zahvaća sve dublje u strukturu takvog socijalno i ekonomski nepravednog sustava. Zahtjevi postaju sve radikalniji, a stupanj organiziranosti ljudi već sada predstavlja izrazito pozitivan primjer svim susjednim zemljama. Radnu većinu ove zemlje političari i mediji pokušavaju ponovno razjediniti igrajući na nekoć dobro provjerenu kartu međusobnog suprotstavljanja po etničkom ključu. No ta je karta već izlizana i teško će je biti ponovno upotrijebiti. Prosvjede su u Tuzli započeli radnici poduzeća opustošenih u privatizacijskoj pljački, a potom su im se pridružili jednako obespravljeni mladi i nezaposleni iz drugih gradova. Politička i ekonomska elita muku muči da razblaži i preusmjeri fokus prosvjednog vala usmjerenog protiv sistemskog nasilja eksploatacije radne većine BiH na pitanja koja su prosvjednicima nebitna. Ono što se zahtijeva je demokratizacija svih sfera društva i uspostavljanje stvarne demokracije – kako političke tako i ekonomske. To politička i ekonomska elita nikako ne mogu prihvatiti.

Podrška narodu Bosne i Hercegovine

U medijskoj reprezentaciji “događanja naroda” Bosne i Hercegovine, uslijed zgražanja nad devastacijom institucija kantonalne, entitetske i državne vlasti, izgubio se iz vida inicijalni i pokretački čin ove bune, ali i kontinuirano sistemsko nasilje svih službenih političkih aktera i međunarodnih supervizora u BiH. Naime petog su veljače industrijski radnici tuzlanskih poduzeća (Dita, Konjuh, Polihem, Gumara) u prosvjedu pred zgradom kantonalne vlade još jednom upozorili na posljedice privatizacije ovih privrednih subjekata i na loše socijalno stanje u kantonu i cijeloj državi. U zemlji u kojoj sindikalne središnjice već duži niz godina funkcioniraju kao šutljivi partneri vlasti, ova samoorganizacija radnika i podrška naroda koja je uslijedila svakako je politički trenutak koji treba izdvojiti u gunguli medijima posredovane histerije.

Kolektivna ostavka Vlade Tuzlanskog kantona koja je uslijedila poslije eskalacije nasilja prazan je politički čin s obzirom na to da fragmentirane institucije vlasti u ovoj državi ionako ne služe građanima i radnicima, nego isključivo kapitalu, stranačkoj monopolizaciji političkog prostora i održavanju dvadesetogodišnjeg statusa quo. Međutim taj je čin stvorio prostor da se politički artikulira alternativa postojećem modelu etnobirokracije i njenim učincima pogubnima za ekonomsku i socijalnu sliku društva. Proglas radnika i građana kojim se zahtijeva revizija privatizacije i financiranja institucija vlasti, ali i suradnja između snaga reda i mira, civilne zaštite i građana prvi je pokušaj političke organizacije odozdo u povijesti “demokratske” Bosne i Hercegovine. Od tog trenutka nema povratka natrag – nakon toliko godina obespravljeni je narod pokazao da se dejtonska demokracija i prateći ekonomski model mogu i moraju dovesti u pitanje.

Ovim putem izražavamo solidarnost i podršku nastojanjima naroda Bosne i Hercegovine u promjeni postojeće vlasti i demokratizaciji države koja je do sada funkcionirala kao loš projekt međunarodne zajednice i domaće nacionalističke političke elite. Nadamo se da će se iz prosvjeda artikulirati zahtjevi za stvaranjem alternative postojećim oblicima vlasti i nacionalnim podjelama, čija je jedina funkcija bila bezočna pljačka vlastitog naroda, potpuna privatizacijska devastacija u socijalizmu industrijalizirane zemlje te uspostava nacije kao jedine djelatne političke kategorije. Solidarnost naroda Bosne i Hercegovine preduvjet je svakoj progresivnoj promjeni postojećeg modela upravljanja državom i privredom.


ACT grupa Čakovec
ALERTA – Centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija
Autonomna ženska kuća Zagreb – žene protiv nasilja nad ženama
B.a.B.e.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju
BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture
Centar za mirovne studije
Centar za radničke studije
Centar za ženske studije Zagreb
Cenzura Plus, udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Crvena akcija
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
Fališ – Festival alternative i ljevice Šibenik
Feministički front
Grupa “Direktna demokracija u školi”
Inicijativa “Volim Pulu”
Klub studenata Filozofskog fakulteta
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME
Kuća ljudskih prava Zagreb
LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’
Lupiga
Mladi antifašisti i antifašistkinje Zagreba
Multimedijalni institut/MaMa
Novi sindikat
Pilula – medijska platforma za teoriju i praksu društvenih promjena
Pravo na grad
Prostor rodne i medijske kulture K-zona
Pulska grupa
Regionalni industrijski sindikat
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”
Udruga navijača NK Zagreb “Bijeli anđeli”
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Zadruga Praksa
Za rad spremne
Zagreb Pride
Zelena akcija
Zelena Istra

Vezani članci

  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve