Skup podrške prosvjedima u Bosni i Hercegovini u četvrtak

U četvrtak 13. veljače 2014. godine u 18 sati na Cvjetnom trgu održat će se skup podrške radničkim prosvjedima u Bosni i Hercegovini. Cilj prosvjeda je podržati radno stanovništvo susjedne zemlje koje uspješno organizira niz decentraliziranih prosvjeda u proteklih tjedan dana. U nastavku također možete pročitati pismo podrške niza organizacija civilnog društva. Više informacija o skupu možete naći ovdje.


U susjednoj BiH raširio se prosvjedni val koji zasad ne pokazuje naznake zaustavljanja. Ljudi su revoltirani dvodesetljetnom sustavnom korupcijom – sustavom koji radi u korist bogate manjine i gura radno stanovništvo u ponor nezaposlenosti, siromaštva i gladi. Beznađe je konačno zamijenila akcija koja iz dana u dan zahvaća sve dublje u strukturu takvog socijalno i ekonomski nepravednog sustava. Zahtjevi postaju sve radikalniji, a stupanj organiziranosti ljudi već sada predstavlja izrazito pozitivan primjer svim susjednim zemljama. Radnu većinu ove zemlje političari i mediji pokušavaju ponovno razjediniti igrajući na nekoć dobro provjerenu kartu međusobnog suprotstavljanja po etničkom ključu. No ta je karta već izlizana i teško će je biti ponovno upotrijebiti. Prosvjede su u Tuzli započeli radnici poduzeća opustošenih u privatizacijskoj pljački, a potom su im se pridružili jednako obespravljeni mladi i nezaposleni iz drugih gradova. Politička i ekonomska elita muku muči da razblaži i preusmjeri fokus prosvjednog vala usmjerenog protiv sistemskog nasilja eksploatacije radne većine BiH na pitanja koja su prosvjednicima nebitna. Ono što se zahtijeva je demokratizacija svih sfera društva i uspostavljanje stvarne demokracije – kako političke tako i ekonomske. To politička i ekonomska elita nikako ne mogu prihvatiti.

Podrška narodu Bosne i Hercegovine

U medijskoj reprezentaciji “događanja naroda” Bosne i Hercegovine, uslijed zgražanja nad devastacijom institucija kantonalne, entitetske i državne vlasti, izgubio se iz vida inicijalni i pokretački čin ove bune, ali i kontinuirano sistemsko nasilje svih službenih političkih aktera i međunarodnih supervizora u BiH. Naime petog su veljače industrijski radnici tuzlanskih poduzeća (Dita, Konjuh, Polihem, Gumara) u prosvjedu pred zgradom kantonalne vlade još jednom upozorili na posljedice privatizacije ovih privrednih subjekata i na loše socijalno stanje u kantonu i cijeloj državi. U zemlji u kojoj sindikalne središnjice već duži niz godina funkcioniraju kao šutljivi partneri vlasti, ova samoorganizacija radnika i podrška naroda koja je uslijedila svakako je politički trenutak koji treba izdvojiti u gunguli medijima posredovane histerije.

Kolektivna ostavka Vlade Tuzlanskog kantona koja je uslijedila poslije eskalacije nasilja prazan je politički čin s obzirom na to da fragmentirane institucije vlasti u ovoj državi ionako ne služe građanima i radnicima, nego isključivo kapitalu, stranačkoj monopolizaciji političkog prostora i održavanju dvadesetogodišnjeg statusa quo. Međutim taj je čin stvorio prostor da se politički artikulira alternativa postojećem modelu etnobirokracije i njenim učincima pogubnima za ekonomsku i socijalnu sliku društva. Proglas radnika i građana kojim se zahtijeva revizija privatizacije i financiranja institucija vlasti, ali i suradnja između snaga reda i mira, civilne zaštite i građana prvi je pokušaj političke organizacije odozdo u povijesti “demokratske” Bosne i Hercegovine. Od tog trenutka nema povratka natrag – nakon toliko godina obespravljeni je narod pokazao da se dejtonska demokracija i prateći ekonomski model mogu i moraju dovesti u pitanje.

Ovim putem izražavamo solidarnost i podršku nastojanjima naroda Bosne i Hercegovine u promjeni postojeće vlasti i demokratizaciji države koja je do sada funkcionirala kao loš projekt međunarodne zajednice i domaće nacionalističke političke elite. Nadamo se da će se iz prosvjeda artikulirati zahtjevi za stvaranjem alternative postojećim oblicima vlasti i nacionalnim podjelama, čija je jedina funkcija bila bezočna pljačka vlastitog naroda, potpuna privatizacijska devastacija u socijalizmu industrijalizirane zemlje te uspostava nacije kao jedine djelatne političke kategorije. Solidarnost naroda Bosne i Hercegovine preduvjet je svakoj progresivnoj promjeni postojećeg modela upravljanja državom i privredom.


ACT grupa Čakovec
ALERTA – Centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija
Autonomna ženska kuća Zagreb – žene protiv nasilja nad ženama
B.a.B.e.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju
BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture
Centar za mirovne studije
Centar za radničke studije
Centar za ženske studije Zagreb
Cenzura Plus, udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Crvena akcija
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
Fališ – Festival alternative i ljevice Šibenik
Feministički front
Grupa “Direktna demokracija u školi”
Inicijativa “Volim Pulu”
Klub studenata Filozofskog fakulteta
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME
Kuća ljudskih prava Zagreb
LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’
Lupiga
Mladi antifašisti i antifašistkinje Zagreba
Multimedijalni institut/MaMa
Novi sindikat
Pilula – medijska platforma za teoriju i praksu društvenih promjena
Pravo na grad
Prostor rodne i medijske kulture K-zona
Pulska grupa
Regionalni industrijski sindikat
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”
Udruga navijača NK Zagreb “Bijeli anđeli”
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Zadruga Praksa
Za rad spremne
Zagreb Pride
Zelena akcija
Zelena Istra

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve