Zašto štrajkamo: Radnici NHS-a o svojoj odluci da izađu na ulice

Zaposlenici National Health Service-a, engleskog javnog zdravstvenog sektora, današnjim najavljenim četverosatnim izlaskom na ulice započinju tjedan industrijske akcije usmjerene prema povećanju plaća ukorak s rastućim životnim troškovima. Istraživanje pokazuje kako je svaki peti zaposleni u NHS-u prisiljen obavljati dva posla kako bi preživio, a polovica ne uspijeva izgurati do kraja mjeseca bez prekoračenja na bankovnom računu, kreditnih kartica, obiteljske pomoći ili zajmova. Donosimo prijevod članka objavljenog na Guardianu ususret sindikalnim zbivanjima.


U osvit priprema 450,000 radnika National Health Service-a za tjedan industrijske akcije, istraživanje pokazuje da je svaki peti primoran raditi dva posla kako bi spojio kraj s krajem

Radnici National Health Service-a u Engleskoj će u ponedjeljak, u znak prosvjeda zbog treće godine zaredom bez povišice, organizirati štrajk – prvi koji se tiče plaća u više od tri desetljeća. Više od 450,000 ljudi, od čistača i nosača do vozača ambulantnih vozila i radnih terapeuta, priključit će se četverosatnom prosvjednom maršu. Kraljevskom sveučilištu za primalje (Royal College of Midwives), koje je izglasalo priključivanje štrajku, ovo je prva industrijska akcija u 133-godišnjoj povijesti. Do štrajka dolazi netom nakon što je sindikalno istraživanje pokazalo da je svaki peti zaposlenik NHS-a prisiljen obavljati dva posla kako bi preživio, dok polovica izjavljuje kako ne uspijeva izgurati do kraja mjeseca bez oslanjanja na prekoračenja bankovnih računa, kreditne kartice, obiteljsku pomoć ili zajmove.
Dvije trećine anketiranih bilo je prisiljeno štedjeti na hrani, 51% je smanjilo potrošnju električne energije, 44% je štedjelo na prijevozu, 80% nije otišlo na godišnji odmor, dok je 90% zaposlenih bilo primorano skratiti slobodno vrijeme, umanjujući si tako priliku za oporavak od posla

Istraživanje sindikata zaposlenih u javnom sektoru Unison, koje je obuhvatilo 3,000 radnika NHS-a, otkriva i kako je dvije trećine anketiranih bilo prisiljeno štedjeti na hrani, 51% smanjilo potrošnju električne energije, 44% štedjelo na prijevozu, 80% nije otišlo na godišnji odmor, dok je 90% zaposlenih bilo primorano skratiti slobodno vrijeme, umanjujući si tako priliku za oporavak od posla.

Iz Unison-a, koji broji više od 300,000 članova zaposlenih u NHS-u, poručuju kako su razine realnih plaća od 2010. godine pale u iznosu 8-12%, te kako od 2009. godine nije bilo povećanja plaća izuzev onoga koje je pratilo inflaciju.

Štrajk radnika NHS-a nastupa kao izravna reakcija na nedavnu vladinu odluku o ignoriranju nezavisnog tijela za reviziju plaća, i dodjeli tek 1-postotnog nekonsolidiranog povećanja plaća onim službenicima NHS-a s vrha platnog razreda. Priopćenje o plaćama ministra zdravstva Jeremyja Hunta znači da za 60% radnika NHS-a, te 70% medicinskih sestara, povišice neće biti u još najmanje iduće dvije godine.

Radnici su se na referendumu u omjeru dva naprama jedan izjasnili u prilog sudjelovanju u štrajkačkoj akciji. Christina McAnea, glavna osoba zadužena za sektor zdravstva u Unison-u, izjavila je kako je Vlada pokazala prijezir prema radnicima NHS-a, odbacivši preporuke tijela za reviziju plaća, te odbijajući priznati realne razmjere siromaštva među radnicima. „Vlada u Engleskoj je ignorirala tešku situaciju zaposlenika NHS-a koji su sve češće primorani raditi na dva mjesta te posjećivati javne kuhinje. Oni su zaduženi i očajni“, rekla je.
Štrajk je izravna reakcija na nedavnu vladinu odluku o ignoriranju nezavisnog tijela za reviziju plaća. Priopćenje o plaćama ministra zdravstva Jeremyja Hunta znači da za 60% radnika NHS-a, te 70% medicinskih sestara, povišice neće biti u još najmanje iduće dvije godine

„U NHS-u ne postoji kultura industrijske akcije, radi se o sektoru čiji radnici vode iznimnu brigu o onima o kojima skrbe, i izrazito su svjesni svoje skrbničke dužnosti. No, smatramo kako se po ovom pitanju nemamo kamo drugdje obratiti. Svi su bili šokirani kada su čuli da će i primalje izaći na ulicu – nikada to do sada nisu napravile. Po ovome možete vidjeti koliko su ljudi pod stresom i koliko se očajno osjećaju.“

„Bolnički čistač zaposlen na puno radno vrijeme ne bi poslije posla morao raditi kao dostavljač pizza kako bi spojio kraj s krajem. Nije čudno da kada Tesco otvori trgovinu u blizini bolnice, ta bolnica počne gubiti osoblje. Ljudi otiđu i uzmu posao koji donosi istu ili veću plaću, a upola manje stresa.“

Nakon četverosatnog prekida radnih aktivnosti, nastavlja se s četiri dana, od utorka do petka, tijekom kojih će se radnici pobrinuti da iskoriste svoje propisane pauze. Tjedan dana od sutra, radiografi zaposleni u NHS-u također će stupiti u štrajk – po prvi puta u više od 30 godina – a povodom iste odluke o plaćama.

Hunt, koji je odbacio prošlogodišnji savjet tijela za reviziju plaća te ga efektivno raspustio za iduću godinu, izjavio je kako povišica nije nešto što si možemo priuštiti u vrijeme dosad neviđene potražnje za zdravstvenim uslugama. 1-postotni porast plaća mogao bi povećati prijedlog zakona o plaćama u NHS-u za 500 milijuna funti. Povećanje od 1% Hunt je dodijelio jedino zaposlenicima na vrhu platnog razreda. No, budući da se radi o nekonsolidiranom dodatku na plaću, ne pribraja ga se u mirovinska prava ili u plaćanje smjenskog rada odnosno prekovremenih sati, te nestaje pri kraju ožujka 2016. godine, kada će se plaće spustiti do razine na kojoj su bile u travnju 2014. godine. Oni koji se nalaze ispod vrha platnog razreda – oko 600 tisuća ljudi – neće dobiti ništa.

Jane Cummings, glavna službenica zadužena za bolesničku skrb u NHS England, izjavila je sljedeće: „Kao medicinska sestra, znam da je ponedjeljkom ujutro u NHS-u često ogromna gužva, a ovoga bi ponedjeljka gužva mogla biti i natprosječno velika zbog štrajkačke akcije koju poduzima dio osoblja. Kao i uvijek, sigurnost i briga o pacijentima na vrhu su naših prioriteta, tako da smo razradili postojan plan kako bismo se tome dovinuli.
Bilo je iznimno teško osigurati dovoljnu pokrivenost za štrajk, a naravno, tu je i manjak primalja u cijeloj zemlji, zbog kojeg smo već ionako podkapacitirani. Riječ je o balansiranju između brige da nijedna žena ne pretrpi nikakve teškoće, i toga da se istovremeno vladi stavi do znanja da mislimo ozbiljno
Ukoliko bude potrebno, najhitnije ćemo slučajeve primati preko reda, a javnost molimo za pomoć, primjerice – tako da vozila hitne pomoći zovu samo u slučajevima situacija opasnih po život.“

Primalja

Jenny Brown, 39 godina, Bolton

„Ja ću biti jedna od onih koja će u ponedjeljak čekati u pripravnosti. Nadam se da ću uspjeti otići do štrajkačkih linija na koji sat, no to ovisi o tome koliko ćemo imati posla. Bilo je iznimno teško osigurati dovoljnu pokrivenost za štrajk, a naravno, tu je i manjak primalja u cijeloj zemlji, zbog kojeg smo već ionako podkapacitirani. Nije kao da se radi o otkazivanju operacije kuka; djeca stižu kada ona to žele.“

„Riječ je o balansiranju između brige da nijedna žena ne pretrpi nikakve teškoće, i toga da se istovremeno vladi stavi do znanja da mislimo ozbiljno, da su uistinu prešli svaku granicu. Moj muž je medicinski brat, tako da nas zamrzavanje plaća oboje pogađa.“

„Mogli biste pomisliti – zašto se čini kao da nam je toliko loše? Onda shvatite kako je to zato što nam plaća ostaje ista, dok cijena svega ostalog raste – grijanja, prehrane. Neprestano pokušavam smisliti kako uštedjeti na računima za namirnice. Ponekad iščekujete čokolade koje vam poklanjaju pacijenti kako biste nastavili dalje.“

Operacijska sestra

Eleanor Smith, 50-godišnjakinja iz Birminghama

Čak ni 1% nije povećanje plaće – ako cijene svega drugog rastu, to je smanjenje plaće. Rastu i cijene benzina, kao i željezničkih te autobusnih karata, a 10% moje plaće odlazi na račune za grijanje. Većina pacijenata razumije o čemu pričamo – oni žive u tom istom svijetu, za razliku od političara
„Čak ni 1% nije povećanje plaće – ako cijene svega drugog rastu, to je smanjenje plaće. Svima je nama u NHS-u teško, neki ljudi uzimaju i dodatne poslove. Svi osjećaju kako pritisak raste. Rastu i cijene benzina, kao i željezničkih te autobusnih karata, a 10% moje plaće odlazi na račune za grijanje.“

„U NHS-u se naporno radi. Svi rade iznad svojih dužnosti, od portira do čistača naviše; potreban je tim kako bi se vodila bolnica. Nema šanse da ugrozimo pacijente, međutim većina pacijenata i njihovih obitelji razumije o čemu pričamo – oni žive u tom istom svijetu, za razliku od političara.“

„Govore nam kako se stvari u gospodarstvu poboljšavaju. No ljudi to ne osjećaju i svi zbog toga bjesne.“

Medicinski tehničar

Nicholas Turnbull, 27 godina, s Otoka Wight, zaposlen u bolnici Great Ormond Street u Londonu

„Bilo mi je teško kada sam tek počinjao, no nisam očekivao da će se to nastaviti i narednih godina. Vozim se biciklom na posao, što u Londonu može biti poprilično opasno, i većinu sam proteklog tjedna završio mokar. No radije ću tako jer si u konačnici i ne mogu priuštiti vožnju autobusom ili vlakom na posao. Stvarno morate paziti na kućni budžet, voditi računa o troškovima prehrane, režijama za struju. Također, još uvijek pokušavam otplatiti svoje studentske dugove.“

„Mislio sam kako su se na prethodnim izborima oko NHS-a lomila koplja, no čini se kako je vlada jednostavno zaboravila na sva obećanja koja je dala. Lako je donijeti odluku da se radnicima NHS-a neće pomoći – teže bi bilo donijeti odluku kojom bi se stvari učinilo boljima.“


Tracy McVeigh


S engleskog preveli Karolina Hrga i Martin Beroš

Objavljeno na Guardianu 12. listopada 2014.



Vezani članci

  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve