Zašto štrajkamo: Radnici NHS-a o svojoj odluci da izađu na ulice

Zaposlenici National Health Service-a, engleskog javnog zdravstvenog sektora, današnjim najavljenim četverosatnim izlaskom na ulice započinju tjedan industrijske akcije usmjerene prema povećanju plaća ukorak s rastućim životnim troškovima. Istraživanje pokazuje kako je svaki peti zaposleni u NHS-u prisiljen obavljati dva posla kako bi preživio, a polovica ne uspijeva izgurati do kraja mjeseca bez prekoračenja na bankovnom računu, kreditnih kartica, obiteljske pomoći ili zajmova. Donosimo prijevod članka objavljenog na Guardianu ususret sindikalnim zbivanjima.


U osvit priprema 450,000 radnika National Health Service-a za tjedan industrijske akcije, istraživanje pokazuje da je svaki peti primoran raditi dva posla kako bi spojio kraj s krajem

Radnici National Health Service-a u Engleskoj će u ponedjeljak, u znak prosvjeda zbog treće godine zaredom bez povišice, organizirati štrajk – prvi koji se tiče plaća u više od tri desetljeća. Više od 450,000 ljudi, od čistača i nosača do vozača ambulantnih vozila i radnih terapeuta, priključit će se četverosatnom prosvjednom maršu. Kraljevskom sveučilištu za primalje (Royal College of Midwives), koje je izglasalo priključivanje štrajku, ovo je prva industrijska akcija u 133-godišnjoj povijesti. Do štrajka dolazi netom nakon što je sindikalno istraživanje pokazalo da je svaki peti zaposlenik NHS-a prisiljen obavljati dva posla kako bi preživio, dok polovica izjavljuje kako ne uspijeva izgurati do kraja mjeseca bez oslanjanja na prekoračenja bankovnih računa, kreditne kartice, obiteljsku pomoć ili zajmove.
Dvije trećine anketiranih bilo je prisiljeno štedjeti na hrani, 51% je smanjilo potrošnju električne energije, 44% je štedjelo na prijevozu, 80% nije otišlo na godišnji odmor, dok je 90% zaposlenih bilo primorano skratiti slobodno vrijeme, umanjujući si tako priliku za oporavak od posla

Istraživanje sindikata zaposlenih u javnom sektoru Unison, koje je obuhvatilo 3,000 radnika NHS-a, otkriva i kako je dvije trećine anketiranih bilo prisiljeno štedjeti na hrani, 51% smanjilo potrošnju električne energije, 44% štedjelo na prijevozu, 80% nije otišlo na godišnji odmor, dok je 90% zaposlenih bilo primorano skratiti slobodno vrijeme, umanjujući si tako priliku za oporavak od posla.

Iz Unison-a, koji broji više od 300,000 članova zaposlenih u NHS-u, poručuju kako su razine realnih plaća od 2010. godine pale u iznosu 8-12%, te kako od 2009. godine nije bilo povećanja plaća izuzev onoga koje je pratilo inflaciju.

Štrajk radnika NHS-a nastupa kao izravna reakcija na nedavnu vladinu odluku o ignoriranju nezavisnog tijela za reviziju plaća, i dodjeli tek 1-postotnog nekonsolidiranog povećanja plaća onim službenicima NHS-a s vrha platnog razreda. Priopćenje o plaćama ministra zdravstva Jeremyja Hunta znači da za 60% radnika NHS-a, te 70% medicinskih sestara, povišice neće biti u još najmanje iduće dvije godine.

Radnici su se na referendumu u omjeru dva naprama jedan izjasnili u prilog sudjelovanju u štrajkačkoj akciji. Christina McAnea, glavna osoba zadužena za sektor zdravstva u Unison-u, izjavila je kako je Vlada pokazala prijezir prema radnicima NHS-a, odbacivši preporuke tijela za reviziju plaća, te odbijajući priznati realne razmjere siromaštva među radnicima. „Vlada u Engleskoj je ignorirala tešku situaciju zaposlenika NHS-a koji su sve češće primorani raditi na dva mjesta te posjećivati javne kuhinje. Oni su zaduženi i očajni“, rekla je.
Štrajk je izravna reakcija na nedavnu vladinu odluku o ignoriranju nezavisnog tijela za reviziju plaća. Priopćenje o plaćama ministra zdravstva Jeremyja Hunta znači da za 60% radnika NHS-a, te 70% medicinskih sestara, povišice neće biti u još najmanje iduće dvije godine

„U NHS-u ne postoji kultura industrijske akcije, radi se o sektoru čiji radnici vode iznimnu brigu o onima o kojima skrbe, i izrazito su svjesni svoje skrbničke dužnosti. No, smatramo kako se po ovom pitanju nemamo kamo drugdje obratiti. Svi su bili šokirani kada su čuli da će i primalje izaći na ulicu – nikada to do sada nisu napravile. Po ovome možete vidjeti koliko su ljudi pod stresom i koliko se očajno osjećaju.“

„Bolnički čistač zaposlen na puno radno vrijeme ne bi poslije posla morao raditi kao dostavljač pizza kako bi spojio kraj s krajem. Nije čudno da kada Tesco otvori trgovinu u blizini bolnice, ta bolnica počne gubiti osoblje. Ljudi otiđu i uzmu posao koji donosi istu ili veću plaću, a upola manje stresa.“

Nakon četverosatnog prekida radnih aktivnosti, nastavlja se s četiri dana, od utorka do petka, tijekom kojih će se radnici pobrinuti da iskoriste svoje propisane pauze. Tjedan dana od sutra, radiografi zaposleni u NHS-u također će stupiti u štrajk – po prvi puta u više od 30 godina – a povodom iste odluke o plaćama.

Hunt, koji je odbacio prošlogodišnji savjet tijela za reviziju plaća te ga efektivno raspustio za iduću godinu, izjavio je kako povišica nije nešto što si možemo priuštiti u vrijeme dosad neviđene potražnje za zdravstvenim uslugama. 1-postotni porast plaća mogao bi povećati prijedlog zakona o plaćama u NHS-u za 500 milijuna funti. Povećanje od 1% Hunt je dodijelio jedino zaposlenicima na vrhu platnog razreda. No, budući da se radi o nekonsolidiranom dodatku na plaću, ne pribraja ga se u mirovinska prava ili u plaćanje smjenskog rada odnosno prekovremenih sati, te nestaje pri kraju ožujka 2016. godine, kada će se plaće spustiti do razine na kojoj su bile u travnju 2014. godine. Oni koji se nalaze ispod vrha platnog razreda – oko 600 tisuća ljudi – neće dobiti ništa.

Jane Cummings, glavna službenica zadužena za bolesničku skrb u NHS England, izjavila je sljedeće: „Kao medicinska sestra, znam da je ponedjeljkom ujutro u NHS-u često ogromna gužva, a ovoga bi ponedjeljka gužva mogla biti i natprosječno velika zbog štrajkačke akcije koju poduzima dio osoblja. Kao i uvijek, sigurnost i briga o pacijentima na vrhu su naših prioriteta, tako da smo razradili postojan plan kako bismo se tome dovinuli.
Bilo je iznimno teško osigurati dovoljnu pokrivenost za štrajk, a naravno, tu je i manjak primalja u cijeloj zemlji, zbog kojeg smo već ionako podkapacitirani. Riječ je o balansiranju između brige da nijedna žena ne pretrpi nikakve teškoće, i toga da se istovremeno vladi stavi do znanja da mislimo ozbiljno
Ukoliko bude potrebno, najhitnije ćemo slučajeve primati preko reda, a javnost molimo za pomoć, primjerice – tako da vozila hitne pomoći zovu samo u slučajevima situacija opasnih po život.“

Primalja

Jenny Brown, 39 godina, Bolton

„Ja ću biti jedna od onih koja će u ponedjeljak čekati u pripravnosti. Nadam se da ću uspjeti otići do štrajkačkih linija na koji sat, no to ovisi o tome koliko ćemo imati posla. Bilo je iznimno teško osigurati dovoljnu pokrivenost za štrajk, a naravno, tu je i manjak primalja u cijeloj zemlji, zbog kojeg smo već ionako podkapacitirani. Nije kao da se radi o otkazivanju operacije kuka; djeca stižu kada ona to žele.“

„Riječ je o balansiranju između brige da nijedna žena ne pretrpi nikakve teškoće, i toga da se istovremeno vladi stavi do znanja da mislimo ozbiljno, da su uistinu prešli svaku granicu. Moj muž je medicinski brat, tako da nas zamrzavanje plaća oboje pogađa.“

„Mogli biste pomisliti – zašto se čini kao da nam je toliko loše? Onda shvatite kako je to zato što nam plaća ostaje ista, dok cijena svega ostalog raste – grijanja, prehrane. Neprestano pokušavam smisliti kako uštedjeti na računima za namirnice. Ponekad iščekujete čokolade koje vam poklanjaju pacijenti kako biste nastavili dalje.“

Operacijska sestra

Eleanor Smith, 50-godišnjakinja iz Birminghama

Čak ni 1% nije povećanje plaće – ako cijene svega drugog rastu, to je smanjenje plaće. Rastu i cijene benzina, kao i željezničkih te autobusnih karata, a 10% moje plaće odlazi na račune za grijanje. Većina pacijenata razumije o čemu pričamo – oni žive u tom istom svijetu, za razliku od političara
„Čak ni 1% nije povećanje plaće – ako cijene svega drugog rastu, to je smanjenje plaće. Svima je nama u NHS-u teško, neki ljudi uzimaju i dodatne poslove. Svi osjećaju kako pritisak raste. Rastu i cijene benzina, kao i željezničkih te autobusnih karata, a 10% moje plaće odlazi na račune za grijanje.“

„U NHS-u se naporno radi. Svi rade iznad svojih dužnosti, od portira do čistača naviše; potreban je tim kako bi se vodila bolnica. Nema šanse da ugrozimo pacijente, međutim većina pacijenata i njihovih obitelji razumije o čemu pričamo – oni žive u tom istom svijetu, za razliku od političara.“

„Govore nam kako se stvari u gospodarstvu poboljšavaju. No ljudi to ne osjećaju i svi zbog toga bjesne.“

Medicinski tehničar

Nicholas Turnbull, 27 godina, s Otoka Wight, zaposlen u bolnici Great Ormond Street u Londonu

„Bilo mi je teško kada sam tek počinjao, no nisam očekivao da će se to nastaviti i narednih godina. Vozim se biciklom na posao, što u Londonu može biti poprilično opasno, i većinu sam proteklog tjedna završio mokar. No radije ću tako jer si u konačnici i ne mogu priuštiti vožnju autobusom ili vlakom na posao. Stvarno morate paziti na kućni budžet, voditi računa o troškovima prehrane, režijama za struju. Također, još uvijek pokušavam otplatiti svoje studentske dugove.“

„Mislio sam kako su se na prethodnim izborima oko NHS-a lomila koplja, no čini se kako je vlada jednostavno zaboravila na sva obećanja koja je dala. Lako je donijeti odluku da se radnicima NHS-a neće pomoći – teže bi bilo donijeti odluku kojom bi se stvari učinilo boljima.“


Tracy McVeigh


S engleskog preveli Karolina Hrga i Martin Beroš

Objavljeno na Guardianu 12. listopada 2014.



Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve