Rekordan broj nedavno osnaženih kineskih tvorničkih radnika štrajka i prosvjeduje

Prošla godina bila je prijelomna za kineski radnički pokret. Zabilježeno je više od tisuću prosvjeda i štrajkova koji su se proširili izvan granica Guangdonga, ali i promjene u vladi koja više ne pokazuje toliku spremnost u pokušajima njihova suzbijanja. Donosimo prijevod kratkog osvrta o stanju u Kini.



Više od 1000 radnika IBM-a u ožujku 2014. je pokrenulo štrajk u tvornici u Shenzenu zbog uvjeta prebacivanja tvornice pod kontrolu Lenova. (Reuters/Alex Lee)


Prema novim podacima Kineskog radničkog biltena (China Labour Bulletin), prošle su godine građevinski radnici, rudari, učitelji, vozači kamiona i tvornički radnici u Kini stupili u štrajk ili prosvjedovali barem 1378 puta. To je gotovo dva puta više štrajkova i prosvjeda nego prethodne godine, a porast je još dramatičniji u četvrtom kvartalu u kojem se odvilo 569 prosvjeda, više od tri puta nego u istom periodu 2013. godine.

Kao što smo već izvijestili, radnici u Kini sve se više suprotstavljaju zatvaranjima tvornica, te traže veće plaće, zaostale plaće i mirovine. Korištenjem jeftinih pametnih mobilnih uređaja i platformi društvenih mreža, ovi su se štrajkovi brzo širili od tvornice do tvornice. A kineske vlasti, suočene s usporavanjem gospodarstva i smanjivanjem radne snage, manje su spremne suzbijati štrajkove no što su to bile prije.

Rezultat je dramatično povećanje broja štrajkova u raznim sektorima i povećana svijest o radničkim pravima, što Kinezima po prvi put omogućuje pristup građanskom aktivizmu. U visoko industraliziranoj pokrajini Guangdong, u kojoj također neke od tvornica održavaju prave sindikalne izbore, izvjestan broj radnika po prvi je put u mogućnosti vidjeti kako funkcionira bazna demokracija.



Štoviše, prosvjedi se šire izvan Guangdonga, koji je dugo bio epicentar radničkih nemira u Kini. Sve se veći broj štrajkova odvija na zapadu, u bogatim pokrajinama Jiangsu i Shandong , kao i u siromašnijoj pokrajini Henan u središnjoj Kini. (Ispod se nalazi snimka zaslona interaktivne mape s Kineskog radničkog biltena).



S engleskog prevela Lucija Grgić


Objavljeno na Quartz-u 7. siječnja 2015.


Adaptirane fotografije preuzete sa stranica Quartz-a


Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve