Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma

Nastavljaju se perturbacije u Syrizi oko kontroverznog sporazuma kojeg je u Briselu prije desetak dana potpisao ministar financija Yanis Varoufakis. Tijekom višesatne zatvorene diskusije Syrizinih parlamentarnih zastupnika na vidjelo je izašla njihova ozbiljna podijeljenost te protivljenje i suzdržanost u pogledu donesenog sporazuma. Od vlade zahtijevaju promptnu i odlučnu provedbu predizbornih obveza.

Syrizini parlamentarni zastupnici izrazili su ozbiljnu sumnjičavost prema sporazumu kojeg je ministar financija Yanis Varoufakis potpisao s Eurogrupom (ministrima financija eurozone) i pozvali na neodložno provođenje predizbornih obveza. Tijekom zatvorene diskusije koja je trajala dvanaest sati, većina Syrizinih zastupnika kritizirala je sporazum, dok je manjinski dio, predvođen Lijevom platformom, glasao protiv njega tijekom neformalnog glasanja.
Čini se kako Syrizina vlada ima poteškoće osigurati podršku sporazumu koji je s Eurogrupom potpisao Varoufakis.

Tijekom dvanaestsatnog sastanka Syrizine parlamentarne skupine održanog u srijedu, 25. veljače, parlamentarci su kritizirali dogovor potpisan između grčke vlade i Eurogrupe. Sastanak je kulminirao indikativnim glasanjem za ili protiv sporazuma. Panagiotis Lafazanis, predvodnik Lijeve Platforme i aktualni ministar za produktivnu obnovu,

Budući da im nije predana potpuna dokumentacija o tome što je dogovoreno na sastanku Eurogrupe, zastupnici su svoja stajališta zauzeli ponajprije na temelju izvještajâ koje su podnosili Varoufakis i premijer Alexis Tsipras. U tim je izvještajima sporazum predstavljen kao vladin uspjeh

okoliš i energiju, zahtijevao je da se glasovi prebroje, ali to je odbijeno. No unatoč tome, nakon što je tridesetak zastupnika napustilo prostoriju u trenutku glasanja, trećina prisutnih zastupnika odbila je sporazum, izjasnivši se ‘protiv’ ili ‘suzdržano’.

Svi zastupnici Lijeve platforme, kao i nekoliko drugih – među kojima je i Zoe Konstantopoulou, predsjednica parlamenta; Nina Kasimati i drugi – glasali su ‘protiv’ ili ‘suzdržano’. Ministri u vladi poput Panagiotisa Lafanazisa, Nikosa Chountisa, Dimitrisa Stratoulisa, Kostasa Isichosa, Nadie Valavani i Thodorisa Dritsasa bili su suzdržani. Mnogi zastupnici koji su glasali suzdržano, izrazili su svoje nezadovoljstvo u pogledu Varoufakisovih manevara.

Budući da im nije predana potpuna dokumentacija o tome što je dogovoreno na sastanku Eurogrupe, zastupnici su svoja stajališta zauzeli ponajprije na temelju izvještajâ koje su podnosili Varoufakis i premijer Alexis Tsipras. U tim je izvještajima sporazum predstavljen kao vladin uspjeh. Tsipras je tvrdio kako sporazum garantira „razdvajanje ugovora o zajmu od Memoranduma, raskid s politikom mjera štednje sadržanom u Memorandumu te stabilizaciju financijskog sustava“. Drugi visoki vladini dužnosnici podržali su gledište da je time zajamčena financijska likvidnost.

Međutim, većina tih tvrdnji nije podržana niti jednim dokumentom sporazuma kojega je potpisao Varoufakis. Razdvajanje ugovora o zajmu od Memoranduma, za koje vlada tvrdi da je postignuto, nije priznala nijedna druga strana u pregovorima. Svi ostali partneri govore tek o promjeni formulacije teksta sporazuma,

Razdvajanje ugovora o zajmu od Memoranduma, za koje vlada tvrdi da je postignuto, nije priznala nijedna od drugih strana u pregovorima. Svi ostali partneri govore tek o promjeni formulacije teksta sporazuma, koju je zatražio Varoufakis

koju je zatražio Varoufakis.

Štoviše, u ugovoru o zajmu kojega je ministar financija poslao (zajedno sa zahtjevom za njegovim produljenjem) jasno stoji da je Memorandum uvjet za taj ugovor, te da ta dva dokumenta idu u paru. U tekstu sporazuma ne postoje jamstva Grčkoj u pogledu financijske likvidnosti. Jedina čvrsta obveza je ponavljanje pozicije zajmodavaca kako će Grčkoj biti dodijeljena sredstva „samo ukoliko trenutni program (memorandum) uspješno provede do kraja“ te ukoliko Trojka (tj. novoimenovane „Institucije“) tu provedbu pozitivno ocijeni.

No ono o čemu se uopće do sada nije raspravljalo, jesu pravne posljedice za Grčku koje proizlaze iz sporazuma kojega je potpisao Varoufakis, s obzirom da se čini kako taj dokument u potpunosti priznaje zakone i uvjete iz Memoranduma. Treba napomenuti da ministra financija nije pratilo bilo kakvo iskusno osoblje i da tijekom sastanka Eurogrupe u grčkoj delegaciji nije bilo niti jednog pravnog stručnjaka koji bi provjerio formulacije u dokumentu.

Zabrinuti glasovi javili su se već nakon jučerašnjih (25. veljače 2015., op. prev.) curenja informacija iz njemačke vlade (što je izvijestio Nikos Heilas, berlinski dopisnik lista To Vima) o tome da ugovor iz studenog 2012. godine, tj. konkretnije, njegove odredbe vezane

Zastupnici inzistiraju da vlada smjesta počne provoditi predizborni program, s čim se Tsipras složio, te im zajamčio da će se s time započeti tijekom idućih nekoliko dana. Međutim, i dalje je nejasno kako, ako će se provedba gotovo svake obveze iz tog programa smatrati „unilateralnim potezom“ ukoliko ne dobije prethodno odobrenje Trojke/Institucija

uz olakšavanje grčkog duga kroz potencijalno buduće reprogramiranje duga (produljenje otplatnog razdoblja, op. prev.) i smanjivanje kamatnih stopa, više ne vrijede. Prema Nijemcima, u sporazumu koji je potpisao Varoufakis „jasno stoji kako će Grčka svoje dugove u potpunosti i pravodobno vratiti svim svojim zajmodavcima“. Ako je tome uistinu tako, moglo bi doći do velikih neugodnosti za Grčku.

Na sastanku Syrizine parlamentarne grupe nije došlo do kvalitetne rasprave o stvarnom sadržaju sporazuma. Unatoč tome, gotovo svi zastupnici inzistiraju da vlada smjesta počne provoditi vlastiti program – upravo onako kako je obećala prije izbora – tako što će svoj prvi zakonodavni paket staviti na dnevni red parlamenta kao hitnu i neodgodivu točku. Alexis Tsipras se s time složio, te im zajamčio da će se s provedbom programa započeti prema rasporedu, tijekom idućih nekoliko dana.

Međutim, i dalje je nejasno kako bi do toga trebalo doći. Provedba gotovo svake obveze iz Syrizinog „Solunskog programa“ smatrat će se „unilateralnim potezom“ ukoliko ne dobije prethodno odobrenje Trojke/Institucija. A takvi potezi striktno su zabranjeni tekstom sporazuma s Eurogrupom.

Vasiliki Siouti je grčki novinar i bivši urednik novina Ependytis.
S grčkog prevela Aspassia Daskalopoulou
S engleskog preveli Martin Beroš i Damjan Rajačić

Adaptirana fotografija Zoe Konstantopoulou i Panagiotisa Lafazanisa preuzeta sa stranice Greek Reporter

Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?

Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?

Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru

Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice

Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’

Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve