Deirdre Fulton: Istraživanje osporilo zagovaratelje zakona ‘Right to Work’: proturadnički zakoni rezultiraju nižim plaćama

Zakoni naziva ‘Pravo na rad’ postoje u 25 saveznih država SAD-a. Ovi zakoni zabranjuju sindikatima da od radnika zahtijevaju da uplaćuju članarine čak i kada su ti radnici zaštićeni kolektivnim ugovorima koje su sindikati ispregovarali u njihovu korist. Sindikati su zakonski primorani u istoj mjeri u kojoj pravno i materijalno štite svoje članove štititi i radnike koji nisu članovi, bez obzira na visinu troškova. To sindikate stavlja u težak položaj i oslabljuje poziciju radnika pri pregovorima s poslodavcima. Rezultati istraživanja Instituta za ekonomsku politiku o ekonomskoj situaciji radnika u saveznim državama koje imaju te zakone pokazuju kako radnici u tim državama, u usporedbi s onima u drugim državama, imaju u prosjeku 3,1 posto niže plaće te da je niži postotak onih kojima poslodavci uplaćuju zdravstveno osiguranje i doprinose za mirovine.


Godišnja plaća radnika u saveznim državama SAD-a koje imaju zakone naziva ‘Pravo na rad’ u prosjeku je 1558 dolara niža od godišnje plaće radnika u državama bez tih proturadničkih zakona


Rezultati nedavnog istraživanja Instituta za ekonomsku politiku (Economic Policy Institute, EPI) u jasnoj su suprotnosti s argumentima koje obično koriste zagovaratelji zakona nazvanih ‘Pravo na rad’ (Right to Work) i pokazuju da su plaće i beneficije zaposlenih ustvari manje u saveznim državama koje imaju takve proturadničke zakone.

Izvještaj o istraživanju, objavljen u sklopu EPI-jevog projekta “Podizanje plaća u Americi”, pokazuje da negativan utjecaj zakona ‘Pravo na rad’ (PNR) – koji oslabljuju sindikate tako što omogućuju radnicima koristi od kolektivnih pregovora bez obveze da plaćaju članarinu – rezultira s 1558 dolara nižom godišnjom zaradom za prosječnog radnika s punim radnim vremenom.

U saveznim državama koje imaju PNR zakone plaće su 3,1 posto niže od plaća u državama koje ih nemaju. Do tog se podatka došlo pomoću kontroliranja pojedinih demografskih i socio-ekonomskih varijabli te makroekonomskih pokazatelja saveznih država prilikom istraživanja, navode EPI-jeva viša ekonomistica Elise Gould i asistent istraživanja Will Kimball.

Prilikom medijskog predstavljanja rezultata istraživanja Gould je bila izravna, kazavši da je “sasvim jasno da su zakoni ‘Pravo na rad’ u negativnoj korelaciji s plaćama radnika”.

EPI je također izvijestio da je postotak radnika kojima poslodavci uplaćuju zdravstveno osiguranje i doprinose za mirovine manji u državama s PNR zakonima od onog u drugim državama.

“Zakonima PNR glavni je cilj oslabiti sposobnost sindikata da omoguće zaposlenicima jaču poziciju pri pregovorima s poslodavcima za bolje plaće, beneficije i radne uvjete”, objašnjavaju Gould i Kimball u uvodu izvještaja. “S obzirom na to da sindikalna organiziranost radnika povećava plaće kako za članove sindikata tako i za radnike koji nisu članovi sindikata ali rade u sektorima koji su sindikalno organizirani, ne čudi da istraživanje pokazuje da i sindikalizirani i nesindikalizirani radnici u državama s PNR zakonima imaju u prosjeku niže plaće i manje beneficija od radnika u istim sektorima u drugim državama.”

PNR zakoni trenutno postoje u 25 saveznih država, uključujući Wisconsin u kojem je republikanski guverner Scott Walker početkom ožujka potpisao PNR zakon koji je izazvao kontroverze. Tom je prilikom rekao da je to “ispravan čin koji će koristiti kako stvarateljima radnih mjesta (eng. job creators, op. prev.) tako i zaposlenicima”. Zakonodavci u državama Illinois, Kentucky, New Mexico i Zapadna Virginia razmatraju uvođenje sličnih zakona.

No umjesto da uvode politike koje otežavaju situaciju radnicima i gospodarstvu, političari bi trebali primijeniti drugačiji pristup, rekao je Kimball.

“Političari koji su zabrinuti zbog tri i pol desetljeća stagnacije plaća koja su teško pogodila američke radnike trebali bi pokušavati ojačati sindikate”, preporučuje Kimball. “Kolektivno pregovaranje je siguran način da se podignu plaće, a zakoni ‘Pravo na rad’ ga onesposobljuju.”


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija je preuzeta sa stranice Common Dreams (Foto: Light Brigading/flickr/cc) i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve