U solidarnosti s Grčkom

Uoči ulaska u finalni mjesec pregovora grčke vlade s europskim institucijama i MMF-om, portugalski profesor sociologije Boaventura de Sousa Santos naglašava smanjivanje mirovina i ukidanje kolektivnog pregovaranja – dva središnja stupa europske socijaldemokracije – kao dvije glavne crvene linije koje Syriza u pregovorima ne smije prijeći, a s time u vezi kao zloguki primjer navodi novi radikalno konzervativni gospodarski program portugalske Socijalističke stranke, koji prijeti eliminirati razblaženu verziju portugalske socijaldemokracije.


Pišem iz Atene u koju sam došao na poziv Instituta Nicos Poulantzas kako bih sudjelovao u raspravi o aktualnim izazovima i problemima koji pritišću zemlje južne Europe te potencijalnim poukama koje se mogu izvući iz inovativnih eksperimenata koji se trenutno provode u Europi i drugdje u svijetu.

Iz rasprave je proizašla bazična suglasnost o tome da će ono što se dogodi u idućih nekoliko dana ili tjedana u sklopu pregovora Grčke s europskim institucijama i MMF-om imati presudan značaj ne samo za narod Grčke već i za narode zemalja južne Europe te za cijelu Europu.

Na kocki se nalazi obrana dostojanstva i minimalne dobrobiti naroda koji je bio žrtvom ne samo goleme povijesne nepravde nego i politika mjera štednje (i to loše osmišljenih), koje šire smrt i društvenu devastaciju (što se može jasno uočiti na ulicama i pročeljima zgrada), a koje pritom nisu ispunile niti jedan od ciljeva koji su trebali opravdati njihovo provođenje.
Syrizin je program, baš kao i program Podemosa u Španjolskoj, ustvari umjerena socijaldemokratska agenda. To je velika ironija Europe: donedavni socijaldemokrati danas su liberali, a revolucionari su postali socijaldemokrati

Nije ni čudo da je prva stavka u Syrizinom Solunskom programu neodgodivo ublažavanje surovosti trenutne humanitarne krize. Theano Fotiou, zamjenik ministra za socijalnu solidarnost kojega prožima borbena strast kakva je dugo bila odsutna u suhoparnih europskih političara, objašnjava mi na koji se način organizira spašavanje onih koji su gurnuti u ekstremno siromaštvo (programima besplatne prehrane, opskrbljivanjem besplatnom strujom te pružanjem besplatnih zdravstvenih usluga), pritom ističući pomalo iznenađujuću suradnju grčkih banaka na održavanju platnog sustava za te programe.

Osim ovih hitnih mjera, Syrizin je program, baš kao i program Podemosa u Španjolskoj, ustvari umjerena socijaldemokratska agenda. To je velika ironija Europe: donedavni socijaldemokrati danas su liberali, a revolucionari su postali socijaldemokrati.

Glavne crvene linije koje Syriza ne može dopustiti da se prijeđu su smanjivanje mirovina i ukidanje kolektivnog pregovaranja – dva središnja stupa europske socijaldemokracije. Kroz njihovu obranu, Syriza se zalaže za najdragocjenija dostignuća europskog političkog, društvenog i kulturnog naslijeđa u posljednjih pola stoljeća. To je zaista hrabra obrana u kontekstu najnepravednijeg i najviše asimetričnog pregovaračkog procesa u novijoj europskoj (a možda i svjetskoj) povijesti. No to neće biti osamljena obrana dokle god bude mogla računati na aktivnu solidarnost svakog europskog građanina, koji ne želi prihvatiti kaljužu rezignacije kao opciju.

Dakle, što će se dalje događati? Često kažem da su sociolozi dobri u predviđanju prošlosti. No čini se da znakovi koji nam se nalaze na raspolaganju pružaju više razloga za pesimizam nego za optimizam. Začudo, jedan od takvih, s obzirom na narod Grčke uznemirujućih signala, gospodarski je program kojeg je nedavno objavila portugalska Socijalistička stranka.
Glavne crvene linije koje Syriza ne može dopustiti da se prijeđu su smanjivanje mirovina i ukidanje kolektivnog pregovaranja – dva središnja stupa europske socijaldemokracije

Konzervativna radikalnost nekih prijedloga u tom programu, pogotovo onih koji se odnose na sindikalna prava radnika i mirovine (a koji uključuju mjere čija konzervativnost nadilazi onu španjolske Socijalističke stranke i zapravo nalikuje onoj Ciudadanosa, nove španjolske konzervativne stranke), potiče na pomisao da je taj program sastavljen uz pomoć znanja insajdera, koristeći već postojeće povlašteno znanje o još uvijek tajnim odlukama o Grčkoj i južnoeuropskim zemljama koje su „glavni donositelji odluka“ u Europi već donijeli.

U pogledu mirovina (i podrivanja uvjeta održivosti mirovinskog sustava kako bi se opravdala daljnja smanjenja), te sindikalnih prava (i fatalnog podrivanja kolektivnog pregovaranja), predložene politike Socijalističke stranke prelaze preko dvije glavne Syrizine crvene linije. Ukoliko se te politike stvarno primijene u praksi, one će u Portugalu eliminirati razblaženu verziju socijaldemokracije koju smo uspjeli izgraditi tijekom posljednjih četrdeset godina.

Radi li se ovdje o ranom upozorenju da Syriza prijeti likvidacija koja treba poslužiti kao cjepivo protiv onoga što bi se moglo dogoditi u Španjolskoj, Irskoj, Portugalu, pa čak i u Italiji? To ne znamo, no svakako je opravdano sumnjati na to i zadržati jednu stvar kao sigurnu. Opravdano je sumnjati kako „glavni donositelji odluka“ namjeravaju napasti Syrizu u njenoj srži i time dovesti do toga da je napuste mnogi njeni podržavatelji (pogotovo oni koji ne ovise o humanitarnoj pomoći), vjerojatno uz smiješno obećanje da će imati više koristi od Europe u kojoj nema Syrize nego od Europe u kojoj Syriza postoji.

Ukoliko Syriza bude poražena, jedna je stvar sigurna – socijalističke stranke koje su nekoć odabirale tzv. treći put uskoro će uvidjeti da je taj put uistinu slijepa ulica.

Atena, 28. svibnja 2015.

Boaventura de Sousa Santos



S engleskog preveo Damjan Rajačić



Boaventura de Sousa Santos portugalski je profesor sociologije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Coimbri (Portugal), istaknuti pravni znanstvenik na Katedri za pravo pri Sveučilištu Wisconsin-Madison i globalni pravni znanstvenik na Sveučilištu u Warwicku. Suosnivač je i jedan od glavnih lidera Svjetskog socijalnog foruma.


Fotografija je preuzeta sa stranice Wall Street Journala i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?


Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve